niskofrekventni izvori zvuka

Inercialni sustavi su ravnopravni, koji putuje ili stoji ovisi samo o mjestu promatraca. Za Einsteinove postavke bitno je definirat gdje se nalaze satovi na koje primjenjujes postavku.

To uopce nije bilo bitno.

Da, i sto to mjenja na stvari? Da bi za bedastocu trebao biti krivac akceleracija i neki U okret. Uzmimo hipotetski da nema akceleracije, ni u okreta, neka brod kruzi, bedastoca ostaje.

Da, atomski sat stvarno ide sporije, ali ne zbog relativistickog efekta nego zbog mikrovala koji prelazi duzi put izmedju antena u cezijem punjenoj cijevi. Dakle zbog konstrukcije, ali mozem ja konstruirat sat koji ce brze kucat povecanjem brzine, oces onda reci da vrijeme kontraktira?

A ?to je sa neinercijskim sustavima jesu li i oni ravnopravni?

Mislim i da je bitno kako su ti satovi okrenuti. Okrene li se sat krivo mogao bi pokazivati kontrakciju vremena a to nije pona?anje koje se o?ekuje. LOL :))))))))))))))))))))))))))

Ne? Reci nam oj perice mo?e li razuman promatra? koji osje?a akceleraciju tvrditi da stoji mirno u prostoru?

LOL.

Ma mo?e i kru?iti nije problem samo se bojim da u tom kru?enju ne?e izbjegnuti utjecaj centripetalne sile. A da pitam sile ubrzanja i usporavanja tko?er zanemarujemo? Za?to ne uzmemo hipotetski naravno da se bra?a blizanaci uop?e ne razdvajaju i da lijepo mirno ?ive ?ivot na svom rodnom ognji?tu?

Hmmm stvarno su ljudi glup kad su atomske satove u pokretu okretali uvijek tako da satovi kasne. Siguran sam da postoji neka UN deklaracija koja propisuje kako se sat treba montirati na sve pokretne platforme tako da dr?im da tvoja po svemu sude?i revolucoina konstrukcija nema ?anse. ?teta. Za kakav talent je svijet uskra?en cccc. :)))))))))))))))))))))))

To je slijedeæe pitanje: Koja je max. frekvencija 'zvuka' u ¾eljezu....

Hmm....Za raspravu: Iako u orbiti postoji gravitacijska sila, tvari u orbiti nemaju osjeæaj te sile, kao ¹to je imaju tvari na povr¹ini Zemlje...

sile, kao ¹to je imaju tvari na povr¹ini

Ta sila djeljuje na njih jednako kao i na Zemlji, ok zanemarivo je manja jer je udaljenost nesto veca. Nema se sto tu raspravljati.

To mi je isto tesko pitanje, jer nisi napisao sto je za tebe zvuk. Pojam zvuka covjek povezuje sa onim sto cuje, a onda prosiruje i na ono sto ne cuje. Prvo u akusticnom smislu a onda kao mehanicko sirenje vala kroz neki medij. Da li bi ti priznao da je zvuk predavanje energije posredstvom elektrona iz jednog atoma na drugi u vodicu, znaci struja, na frekvenciji recimo 10 GHz? Po sadasnjem modelu atoma, elektroni su ti koji se mehanicki krecu.

Mislim da je jasna razlika pri prolasku zvuka i struje kroz vodièe ( gibanje atoma, i gibanje elektrona)

sile, kao ¹to je imaju tvari na povr¹ini

Ako ti i uva¾im taj argument, opet nije isto okru¾enje jer tvari u orbiti praktièki cijelo vrijeme 'ubrzavaju (slobodni pad)', kreæu se po kru¾nici, za razliku od tvari na Zemlji...

Postojanje te razlike ne znaci da elektroni mehanicki ne izmjenjuju polozaje, ili iskrivljuju putanje u orbitama, ili razmjenjuju elektrone izmedju atoma u ritmu frekvencije izmjenicne struje. A struju koje frekvencije jos uvijek moze prevest zeljezo jer jednostavno nije tehnoloski moguce napravit takav izvor, a sve frekvencije koje su do sad postignute elektricnim generaorima i oscilatorima do reda 300 i vise GHz, prolaze kroz zeljezo kao vodic. Samo el ti to smatras zvukom

Ne! Zvukom smatram ono kada èekiæem lupi¹ po ¾eljezu, a zvuk se ¹iri ( bukvalno reèeno) Btw: Elektrièno polje u vodièima je NULA volti....

Podsjetila me rasprava na ovo:

Je li tako nesto moguce??!

"Storms reclaimed the record for the Lowest Note Produced by a Human. The new record is G-7, or 0.189 Hz"

Slika iz èlanka

Hmm... A mo?da i mezoni imaju vrijeme poluraspada!?

A mo?da ipak nemaju? :)

Tamo se spominje MEAN Lifetime?

Ali ne i half-life. :)

A ovo: U kvantnoj mehanici, Heisenbergovo na?elo neodre?enosti govori kako je na?elno nemogu?e odrediti to?an polo?aj i brzinu neke ?estice.....?????

Svejedno! ?estice koje du?e ?ive ?e dospjeti do povr?ine ( bez obzira na brzinu)!?

na?elno nemoguÄ?e odrediti to?an polo?aj i brzinu

Pojednostavljeno objasnjenje:

Umnozak neodredjenosti je konstanta - ako bi se *tocno* odredilo jedno, istovrmeeno bi drugo bilo potpuno neodredjeno. Ali ako se jedan parametar odredi s odredjenim tocnoscu, onda se i drugi moze s odredjenom tocnoscu.