Solarna elektrana: jedna, ali vrijedna ...

formatting link

Ako se ne varam 499,000 kWp (kilowatt-peak) je 500 MW vr=B9ne snage kad se sunce na=F0e okomito na plo=E8e i u maksimumu zra=E8enja. Jedino je =B9t= eta =B9to se (prema slikama vidljivo) radi o jeftinijoj, ali manje efikasnoj tehnologiji bez pra=E6enja sunca kroz dnevno kru=BEenje i godi=B9nje pomicanje orbite.

Efikasnije tehnologije su npr. (jeftinije po jedinici povr=B9ine) paraboloidno zrcalo koje koncentrira sun=E8evu svjetlost na silicijske foto=E6elije koje su onda manje povr=B9ine, a mogu imati i element za grijanje vode. Druga tehnologija su =E6elije koje prate kretanje sunca poput suncokreta, no one su zaista skuplje. Tako=F0er se koriste i monokristalne silicijske foto=E6elije ve=E6e efikasnosti, ali i ve=E6e proizvodne cijene.

No, bez obzira na sve primjedbe =B9to nije "cutting edge of technology" niti izgra=F0ena u Dalmaciji gdje je vi=B9e sun=E8anih sati kroz godinu, ov= o otvaranje prve solarne elektrane je miljokaz i pomak s nule, (a pomak s nule je pomak) u osvajanju obnovljivih izvora energije.

Literatura (na engleskom, nema prijevoda):

[1] Sun=E8eve elektrane:
formatting link
[2] Fotonaponski elementi:
formatting link
< Marvin
Reply to
Marvin Barley
Loading thread data ...

formatting link

Dobro za investitore je da hrvatska dr¾ava garantira otkupne cijene, a cijene su povla¹tene, to jest vi¹e od realnih cijena. Investitor ula¾e x kuna i ima garantirani otkup struje po garantiranoj cijeni koja mu garantira povrat investicije, i to u kraæem roku nego da investira u ne¹to drugo. Drugim rijeèima, to je investiranje bez ikakvog rizika, s potpuno poznatom raèunicom eksploatacije i s garantiranim profitom koji ti plaæa hrvatska dr¾ava na raèun potro¹aèa koji plaæaju tu skuplju struju kroz posebni namet za svaki potro¹eni kW/h iz svih izvora energije.

S obrzirom da u takve investicije ne mo¾e ulaziti siroma¹niji sloj stanovni¹tva, nego u pravilu samo bolje stojeæi, dr¾ava provodi politiku uzimanja svima, ukljuèujuæi i najsiroma¹niji sloj stanovni¹tva, i davanja tih novaca onima koji imaju najvi¹e. Taj je ekonomski model poznat jo¹ iz vremena stripova Alana Forda, a provodio ga je poznati ekonomist Superhik.

Reply to
Miljenko.Martinjak

Ova zelena energija je, na¾alost, samo prodavanje magle ovom oglupljenom narodu. Za¹to? Zato ¹to se radi o privatnim investicijama koje imaju garantiran uspjeh jer ih je dr¾ava obavezna podr¾avati. A sve po nalogu EU. Radi se o uvoznoj tehnologiji (najvi¹e Njemaèka), koju smi mi du¾ni isplatiti kroz veoma kratak period (cijena energije je nerealno visoka). Èini mi se da je povrat ove investije nevjerojatnih 4-6 godina.

Nisam protiv ovakve energije, ali bi HEP trebao biti taj koji ula¾e a ne sredstvo koje slu¾i da lovu iz Hrvatske prebaci u npr. Njemaèku.

Reply to
mali

=B9teta

ovo

Ljudi, za Boga dragoga dajte se skoncentrirajte, reda 500MW je jedan blok u Kr=B9kom, kad bi mi to otvorili bili bi na konju. Radi se o elektrani

500kW=3D0.5MW.
Reply to
Nef

/CUT

500MW?! Pol Gige? Kaj si s kru¹ke opal? :)

Ovak, da si neke stvari razjasnimo: HE Vara¾din = 2x20MW HE Ðerdap = 6 x 176,3 MW (sa svake strane granice) NE Kr¹ko = 1000 MW.

Sunce nam daje cca 1kW/m2 UKUPNE energije kroz cijeli spektar (), od èega je za proizvodnju struje iskoristivo cca

10%, dakle 100W/m2.

Za 500MW bi nam dakle trebalo 5.000.000 m2.

Ok? :)

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

Reply to
Tomy, 9A5ALL

Ako se ne varam 499,000 kWp (kilowatt-peak) je 500 MW vr¹ne snage kad se sunce naðe okomito na ploèe i u maksimumu zraèenja. Jedino je ¹teta ¹to se (prema slikama vidljivo) radi o jeftinijoj, ali manje efikasnoj tehnologiji bez praæenja sunca kroz dnevno kru¾enje i godi¹nje pomicanje orbite.

Efikasnije tehnologije su npr. (jeftinije po jedinici povr¹ine) paraboloidno zrcalo koje koncentrira sunèevu svjetlost na silicijske fotoæelije koje su onda manje povr¹ine, a mogu imati i element za grijanje vode. Druga tehnologija su æelije koje prate kretanje sunca poput suncokreta, no one su zaista skuplje. Takoðer se koriste i monokristalne silicijske fotoæelije veæe efikasnosti, ali i veæe proizvodne cijene.

No, bez obzira na sve primjedbe ¹to nije "cutting edge of technology" niti izgraðena u Dalmaciji gdje je vi¹e sunèanih sati kroz godinu, ovo otvaranje prve solarne elektrane je miljokaz i pomak s nule, (a pomak s nule je pomak) u osvajanju obnovljivih izvora energije.

Literatura (na engleskom, nema prijevoda):

[1] Sunèeve elektrane:
formatting link
[2] Fotonaponski elementi:
formatting link
< Marvin

---------------------------------------------------------------------------------------

Ma kojih 500 MW? Pise da je ugraðeno 2040 solarnih modula. Na slici se modul vidi, ima oko 1 metar kvadratni. Takav modul moze dat max 200W za vrijeme najjaceg sunca. To je 408 kW= 0,408 MW. I to je pretjerano. A kosta 11 miliona kuna !!!!! To je 26 960 kn po kilwatu. Kilowatu kojeg nemas kad treba, nema ga zimi i nocu, ima onda kad nikom ne treba i kad je najjjeftiniji.

Cjena solarnih panla kod nas, sa nametima je oko 10kn/W znaci kilowat 10

000kn. jos da je cijena invertera, kablova, mehanike i montaze jos 3000kn po kilowatu, a nije, to je dvostruko niza cijena nego 11 miliona kuna. Netko se je potkozio sa polovinom investicije.

A sada da vidimo stoji li tu ekologija, i to idemo usporedit sa omrazenom nuklearnom elektranom !!! Suvremena nuklearka je 1200 MW po bloku, 5 godina ce neprekidno davat tu snagu sa 50 tona nuklearnog otpada. Samooplodna nuklearna elektrana ce u 5 godina proizvest i plutonij koji se na trzistu proda za 10 puta veci iznos nego je iznos potreban za zbrinjavanje otpada od 50 tona u trece zemlje.

Za snagu 1200 MW bi trebalo 2400 takvih solarnih elektrana kao u orahovici, odnosno povrsina

18.386 èetvornih metara gradskog zemlji¹ta * 2400 = 44126400 metara kvadratnih = 4412, 64 hektara !!!! Orahovièka elektrana je na povrsini 1,83 hektara.

4 i pol tisuce hektara pod zeljezom, alumijijem, saklom, teskim metalima unutar celija. U 5 godina treba barem 60 puta prebrisat svaku celiju, barem jednom obojit metalnu konstrukciju, barem 10 puta kosit travu da ne izraste suma. Ili spricat herbicidima, em ti onda ekologije. U 5 godina barem jednom ce past tuca i polupat celije.

Za 10-15 godina, to sve zajedno ce postat hrpa krsa koju nitko nece htjet zbrinut. Tezina tog ekoloskog otpada je otprilike 50kg po celiji i konstrukciji =

245765 tona (gledajuc 2400 orahovickih elektrana) Zeljezo i aluninij ce jos i htjet zbrinut, ali celije u kojimac su teski metali kao vodici izmedju silicijskih monolita pokriveni staklom, to predstavlja veci ekoloski problem nego nuklearni otpad, s obzirom da je ovaj otpad, bez zeljeza, tezak oko 100 000 tona a ne 50 tona.

Sunceva elektrana daje struju samo u 1/4 vremena, i u vremenu kada najmanje treba, ne daje zimi ni noèu. Time i 4 puta manju energiju daje u 5 godina od nuklearke. Odnosno cijeli radni vijek nece proizvest struje ko 50 tona nuklearnog otpada, a zauzet ce povrsinu 4412 hektara i generirat

100 000 tona otpada. I to jos sve pod uvijetom da ne polupa tuèa. Sustav bi stradavao pri svakom udaru groma, na toj povrsini grom je tesko izbjec, pa i sa hrpom radioaktivnih gromobrana. A koliki broj fizièkih radnika bi trebao da odrzava povrsinu 4412 hektara i bri¹e panele? Trebala bi i hrpa strucnjaka. Cijena kWh bila bi 5-10 puta veca nego iz nuklearke a otpada vise.

I najbitnija stavka, na planetu nema dovoljno metala, da iscrpimo sva nalazista, pogotovo ne bakra, cinka, srebra, olova za izgradit svijetloelektrane koje bi zamjenile ni jednu desetinu nuklearki. Ima samo zeljeza i silicijevog dioksida dosta. A tek povrsina na kojoj se proizvodi hrana i kisik.

Iz navedenog se da zakljuèit da je struja iz sunca samo bacanje prasine u oci i neciji biznis. Evo, naðite i jednu jedinu stavku koja ne stoji !!

--
Pozdrav !
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

I tada nas je Petar Bjelèiæ poèastio jo¹ jednim biserom iz svoje nepregledne ¹krinje znanja:

struja iz sunca niti ne treba biti raðena naveliko. dosta je da svaka zgrada manje i srednje velièine ima svoj sustav i veæ si puno napravio. usporedi cijenu (tehnolo¹ki zastarjelog) krova sa drvenim gredama i crijepom, koji za objekt povr¹ine 15x15 mo¾e ko¹tati i 300 000 kn, sa cijenom ravnog krova i solarne instalacije.

samo ajde ti dobij graðevinsku za takav projekt... nema! svi kosi krov mediteran crijep! jebo ih mediteran.

--
------------------------------
And even when the memory of us
fades completely, mankind will
still have a lot to learn...
Reply to
Hellraiser

Ma nitko ne zajebava za elektro ili termo panele, zakon ne zabranjuje, a ono sto zakon ne zabranjuje je dopusteno. Meditera crijep stoji u obavezama iz graðevinske dozvole, i on moze bii ispostovan, pa crijep je ispod panela, nije plahta. Graðevinska i 99 birokratskih dozvola treba samo kad struju isporucujes i ne koristis samo za osobne potrebe.

Kucnim elektranama bi bio rije¹en samo problem povrsine. Sve drugo ostaje. Visoka cijena, hrpa krsa nakon roka eksploatacije, nedovoljno metala na planetu, struja koju imas kada ti najmanje treba ili uopce ne treba, nema je kada najvise treba. I ne bi mogao mirno spavat u strahu da ti tuèa ne polupa panele. Gledajuc staistiku, ovih godina su tuce bile ceste. A osiguras li ih, e onda ces osiguranje platit koliko sruje potrosis.

--
Pozdrav !
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Ako se ne varam 499,000 kWp (kilowatt-peak) je 500 MW vr¹ne snage kad

************cut**********

499,000 nije isto sto i 499.000

pozdrav hrvoje

Reply to
Hrvoje Aras

formatting link
...cijena elektriène energije u Hrvatskoj. Na ovaj naèin fotonaponske æelije su isplative uz vrlo mali ili gotovo nikakav profit.

Bez brige, siromasni ce se vec snaci. Kao sto su nasli svoje interese u sakupljanju plasticnih boca tako ce i ovdje. Opiturat ce krovove u crno i prodavati elektrani struju iz motornih generatora. Ili iz generatora na pedale.

Reply to
Tommmo

A niti solarni paneli nisu vjecni. U 25 godina im padne snaga na 80%

Reply to
Tommmo

formatting link

Cut the crap ...

Ne ulazim u raèunicu sa nuklearkama ... ali sve ostalo je sranje ... evo ja ti jamèim da montiram na krovu 1kw panela sa grid inverterom ... sve spojeno na elektrinu mre¾u za 15000 kn ... Znaèi sav materijal i posao ... i mogu ti izdati i raèun ako ti treba ali onda je 16000 kn Pa ti sad raèunaj ponovno kako god hoæe¹ :)

Reply to
Bax

formatting link

A koje sve ostalo je sranje? Ono "ostalo" si potvrdio i cijenom, i kako onda sranje? Pa cijena u orahovici je dvostruka, a ti bi bio jos jeftiniji na kolicinu panela, posla i snagu.

A sada da vidimo isplativost tvojega panela. Godisnje imaj cak 200 suncanih dana. Ako panel ne rotira stalno prema suncu, prosjecno ces izvuc max 5 kW/h dnevno odnosno pola kilowata po satu u 10-satnom suncanom danu. Dok jesunce tocno iznad panela max 1kW a sve ostalo manje i puno manje, mogu izracunat po aktivnoj povrsini panela pri kutu upada sunceve svijetlosti.

5kWh * 200 dana=1000 kWh godisnje. I to jos nategnuto. To je 1200kn godisnje, investicija od 15 000kn je na nuli za 12,5 godina. A posto ti taj 1kW najcesce ne treba kad ga ima, neces ni ustedjet 1200kn godisnje, to je hipotetski da ga imas cime potrosit. Jesi ti siguran da u 12,5 godina nece biti tuce i drugih kvarova koji kostaju? Znaci dobitak od hipotetskih 1200kn godisnje je moguc nakon sto stvar prezivi prvih 12,5 godina.

A sad uzmimo varijantu da tih 2000 eura orocis u banci na 20 godina, glavnica i kamata su tu sigurni, a na krovu nije sigurna ni glavnica. Ko bi vise zaradio da je glavnica na krovu i ostane citava? Onaj sa knjizicom ili onaj sa panelima na krovu? Onaj sa knjizicom bi dobio 100 eura godisnje kamate, i da ih svake godine kamatu potrosi, ukupno bi mogao potrosit 2000 eura i glavnica mu na kraju ostala cijela. Paneli su gotovi za 20 godina. Za 100 eura sto dobije kao kamatu kupi godisnje 625 kWh struje od HEP-a , i trosi kada mu treba, a ne kada panel daje. Ako i tu kamatu polaze na glavnicu, i na nju ide kamata, pa nakon 20 godina ce ukupno imat oko 5000 eura. A ako ces lihvarit, i posudjivat prijateljima i susjedima, kojih imas koliko hoces za 10% kamate, osiguravat se cekovima, zaradit ces na kamati puno vise, a rizik po glavnicu svest na manji nego da je glavnica na krovu. Cek je ipak bolja zastita od molitve da ne bude tuca i oluja.

Ovdje ne ulazim u otkup struje od strane HEP-a po povlastenoj cijeni, to je posebna i skupa igra koja rapidno dize cijenu i nije vise 15k kuna, i nije za svakog nego za odabrane i povlastene na ovaj ili onaj nacin.

--
Pozdrav !
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Nema se kaj prigovoriti.

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

Reply to
Tomy_9A5ALL

I kaj nek ja delam s 1kW instalirane snage, koju budem dobil 1/4 dana kroz 1/4 godine?! I to budem jo¹ platil 15.000kn. U najgorem sluèaju (vi¹a tarifa), to je

15.000 kw/h. Ako uzmemo u obzir eksploataciju od 1/4 dana kroz 1/4 godine, investicija se isplati za 27 godina.

Sasvim druga kategorija su npr. vikendice van distribucijske mre¾e di nema¹ izbora i spreman si se pomiriti sa snagom dovoljnom za TV, laptop i slabiju rasvjetu. Samo kaj u tom sluèaju treba investirati u akumulatore i regulator.

Ono kaj se masovno koristi su paneli 20-50W za razne parkirne automate, jahte i malo jaèe centrale (1kW) + vjetrogeneratori za GSM bazne stanice.

Sve ostalo je HOBI i ENTUZIJAZAM, kojeg iz sveg srca podr¾avam. Samo bez bajki, molim.

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

Reply to
Tomy_9A5ALL

Jadnog li naroda kome ovakva drzava nesto garantira(mislim tu na povlastenu cijenu otkupa struje) Sjetimo se samo sto se dogodilo sa drugim stupom mirovine, koliki je prinos fondova..? A sta ce jos biti za 25 godina kad odem u penziju, naravno ako ju uopce dozivim.

Reply to
Korisnik

Ima jedna pozitivna stvar u toj raboti koju nisam naveo. Cijena panela iz godine u godinu pada. Invertera malo sporije. Sada se stvar definitivno ne isplati tamo gdje ima elektre. Ali za 5 godina cijena panela ce vjerojatno past na 3-4 kn/w sto zbog tehnologije, konkurencije a sto zbog povecanja efikasnosti modula. Mozda je tehnoloski moguce postic i 1w uz cijenu 1-2 kn, i 400-500w po metru kvadratnom.

Tada se svar bitno mijenja. Buducnost solarne struje postoji, ali ona nije danas. A da bi se to dogodilo, potrebni su prvi "pu¹aèi". Ja sam bio meðu prvim pu¹aèima video rekordera, analogne i digitalne sat tv, pa cak i kamera, ali njih sam kroz svadbe otplatio i zaradio.

Kad ovakva raèunica bude rekla da sam za 4 ili manje godina u plusu, odnosno da mi je kamata koju ubirem na ulog veca od 15% godisnje, paneli idu i na moj krov i ne samo na krov. Pa glupo je imat panele na krovu i minus na racunu, a banka na minus zaracunava 15% kamate, ako paneli ne vracaju tih 15%.

Isto tako drzim da bi HEP trebao otkupit viskove bez ikakvih posebnih uvjeta, a po cijeni recimo 50% cijene po kojoj prodaje bez pdv. Time bi bila obostrana korist, domacinstva bi imala relativno jeftin "akumulator" kojim ljeti proizvedenu struju mogu koristit zimi. Naravno uz diskont 2 za 1 kw, ali bolje i to nego nista. A HEP i drzava jeftiniju struju nego je mogu kupit na trzistu, te nju plasirati povoljnije industriji. Npr tvornicama aluminija, cije bi radno vrijjeme elektrolize moglo biti prilagoðeno vremenu kada je struja jeftina. Time bi bilo posla za tisuce radnih mjesta. A drzava osim da bude birokratska sponzorusa, mogla bi zaradjivat na pdv-u.

I jedna glupa stvar koju primjecujem kod onih sto imaju na krovu foto panele. Elektricni bojler i zagrijavanje vode tom skupom strujom, a puno jeftinije i efikasnije je vodu grijat kolektorom. A cijene tog tipa kolektora nikako da padaju zbog potraznje. A to jestvar koja bi se strojno mogla stancat, i cijena bit ne znatno veca od cijene metala.

--
Pozdrav !
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Prochitao oko fotovoltaichnih chelija i skoro u svemu si u pravu. Rjeshenje za fotovoltaiku je skoro sigurno u pravcu organskih poluvodicha, kod kojih je bash ovih dana objavljeno elegantno rijeshenje problema "charge separation and collection" i mehanske stabilnosti pomochu grafenske elektrode. Izvoli:

formatting link

Iako je iskoristak za sad josh nizak (2.5%), stvar che - to se sad mozhe vech tvrditi - zasigurno ichi u smjer organskih fotopanela. Time bi skoro svi problemi sa Si chelijama, na koje opravdano upozoravash, zapravo otpali. Nanotech rulez, hehe :)

Reply to
fra Ante

Prochitao oko fotovoltaichnih chelija i skoro u svemu si u pravu. Rjeshenje za fotovoltaiku je skoro sigurno u pravcu organskih poluvodicha, kod kojih je bash ovih dana objavljeno elegantno rijeshenje problema "charge separation and collection" i mehanske stabilnosti pomochu grafenske elektrode. Izvoli:

formatting link

Iako je iskoristak za sad josh nizak (2.5%), stvar che - to se sad mozhe vech tvrditi - zasigurno ichi u smjer organskih fotopanela. Time bi skoro svi problemi sa Si chelijama, na koje opravdano upozoravash, zapravo otpali. Nanotech rulez, hehe :)

---------------------------------------------------------------- Zahvaljujem. To je samo jedna od tisucu ideja, a ja ne namjeravam proizvodit panele, nego samo cekat da cijena padne. Za sada imam panele samo za "emergency", znaci ako nestane struje na duze vrijeme uslijed elementarne nepogode, razornog potresa, sunceve oluje, leda, i to samo za nuznu svrhu, znaci mobitel, radio, portable tv, laptop, radio sanica, a ne namjeravam se predat ni u eventualnom atomskom ratu ako poslije udara ostanem na zivotu. Drzim da u tu svrhu i cetvrt kvadrata suncanih celija i akiæ, mogu biti ono sto odlucuje.

--

Pozdrav !
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

ma daj jo¹ tamo 80/81. sam u nekom amerièkom èasopisu èitao o "¾ivim" chipovima, "bakterijska" logièka kola itd .. do danas ni¹ta od toga u javnosti.

Reply to
Darko_swl

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.