Ne stoji sasvim da je struja iz æelija dostupna samo kada je ne treba: fotoæelije daju napon ba¹ kada je najpotrebniji: od 7 do 21 h, za vrijeme skupe struje i vi¹e tarife. Ljeti su itekako optereæenje fri¾ideri i klima ureðaji, relativno se manji dio kuæanstava grijeh direktno na struju, jer je to najskuplje grijanje u odnosu na centralno, plin, lo¾ ulje i drva.
--------------------------------------- Nije bitno sto je struja skuplja, uracunao sam tu cijenu. Skuplja je zato jer je u to vrijeme treba industrija i uredi, ali za individualnog proizvodjaca to nema veze.
Stoga bi proraèun ispod trebalo korigirati. Dr¾avni poticaj je OK, ali struja se proizvodi tijekom dana za vrijeme skuplje tarife i najvi¹e je sunca kada je najtoplije i kada ureðaji za hlaðenje i klime najvi¹e rade.
-------------------------------------- Za klime u redu, ali na kontinentu klima treba 10 dana godisnje.
Takoðer, fotonaponske æelije su prete¾no silicij dioksid, preko 99,9% sa manjim oneèi¹æenjima za N i P poluvodièe (bor za p-tip i npr fosfor ili arsen za n-tip). Dopiranje silicija ide kod integriranih sklopova vrlo plitko, tako da je veæi dio fotoæelije instrinstièni (èisti 100%) polikristalièni silicij. Njih je daleko lak¹e zbrinuti nego nuklearni otpad koji se odla¾e u basnoslovno skupim starim rudnicima koji moraju biti daleko od podzemnih voda.
-----------------------------------------------------
Tocno, a sto je podloga i sa cim su povezane?
Three mile island, Chernobyl i Fukushima nesreæe su pokazatelj da te tehnologije nisu sigurne. Fukushima je imala moderan reaktor amerièke izvedbe, ali ipak se reakcija u njemu nije mogla zaustaviti i prijetio je core meltdown, koji se sprijeèio ga¹anjem morskom vodom koja se radioaktivna vraæala u more milijun puta radioaktivnija (samo po izotopu joda, da ne spominjemo dugovjeèni stroncij) od dozvoljenog.
--------------------------------------------------------- Zasto bi mi trebali zrtvovat svoj standard, sebe porinut u siromastvo, unistit privredu zbog sebicnosti japana i nase okoline da ima jeftin energent, a na ustrb sigurnosti cijelog covjecanstva.
5-10 nuklearki u HR bila bi pljuvacka u ocean u odnosu na broj nuklearki u svijetu. El tebi jasno da ne mozes konkurirat vecinom proizvoda onome ko ima jeftiniju energiju? Pa da radna snaga radi za badava, opet je proizvod skuplji.
Nadam se da sam ovime smanjio utisak da je elektrana na sunce lo¹a i rizièna investicija. Polupane fotoæelije se mogu zamijeniti, dok je nuklearni reaktor sa havarijom uvijek meðunarodni incident, ne bez razloga.
------------------------------------------------ U ovom trenutku to nije isplativa investicija. U skoro vrijeme mozda bude. Gledajuc globalno, taj glomazni otpad je skuplje reciklirat nego zbrinut nuklearni. Na planeu nema dovoljno metala za celije i konstrukcije cija snaga bi zamjenila snage svih nuklearnih elektrana.