Transformator

Hoæe se promjeniti ne¹to ako poku¹a¹ izvuæi nominalnu snagu ( ode osiguraè ili trafo...)

je u seriji ali nije u "fazi" pa dobije¹, hm, kaj ? :-)

A neæe biti takve agresivne promjene. Omski otpor jednog namotaja je dva puta veæi nego dva ista namotaja u paraleli. To æe rezultirati jaèim zagrijavanjem primara pod punim teretom, bez tereta nema efekta.

To mo¾e i ne mora biti kobno, zavisi ¹to jo¹ grije trafo i o definiciji snage. Trafo podjednako grije omski otpor primara i sekundara jer se kod izbora promjera dr¾i kompromisnog pravila 3A/mm2. Trafo griju vrtlo¾ne struje, tako da na¹ jedan namot tu znaèajno ne pridonosi grijanju.

Trgovaèka definicija snage trafa je ona trajna snaga kod koje temperatura jezge dostigne do 60 stupnjeva u 20 stupnjeva okolini, bez prisilnog hlaðenja.To je pljaèka¹ka definicija, uz najmanju masu jezgre, uzet ¹to vi¹e para. Takav trafo se mo¾e pregrijat na trgovaèkoj snazi i pri veæoj temperaturi okoline a pogotovo kad mu presjek ¾ice bude upola kvadrature, i jo¹ ako temperatura okoline bude ljetna a trafo u kutiji. Temperatura preko 80 uzrokuje promjenu magnetskih svojstava jezgre na lo¹ije, jezgra ode u zasièenje, i jo¹ veæe zagrijavanje, te u konaènici imamo veæ viðen spaljen lak na zavojima. Spaljena izolacija mo¾e uzrokovat agresivan efekt. Dakle kumulativni egekt gdje jedno zlo nije samo. U trafoe zato neki ugraðuju termo osiguraè, od kojeg samo ¹teta, jer ga stave ispod navoja da ga ne mo¾e¹ promjenit, pa je efekt isti kao da se trafo spali. U toj kumulativnoj igri u korist ide samo èinjenica da se energija topline br¾e oslobaða ako je razlika temperature veæa.

Ali ako mu je jezgra za red veèu snagu, znaæi 50%, onda mu neæe tanja ¾ica toliko utjecat dodatnom toplinom i trafo se neæe pregrijat ni sa strujom od 6A/mm2.

Ameri nisu ludi, odabrali su 60Hz, pri tome je broj zavoja 20% manji, 20% se manje grije samo ¾ica, i primar mo¾e biti namotan i upola tanjom ¾icom, jer toliko pridonosu jedan namot zagrijavanju. Uz to i jezgra podnosi 20% veèu snagu nego na 50Hz. Ako otvori¹ PC napajanje, tamo je namotana ¾ica po pravilu barem 15A/mm2, zato jer su ¾ice kratke i time mali omski otpor, koji malo grije.

Mo¾e, 50 Hz ! Kuljike je nopon?

Inaèe, opæenito kod izmjeniène i nedajbog polifazne struje je problem kaj ljudi razmi¹ljaju DC! :)

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

Naravno! PC-napajanje ima i prisilno hlaðenje s 1-2 ventilatora...

Rekao bih da PC napajanja uglavnom ne rade na maximumu svojih mogucnosti... Kada sam sastavljao kcerci PC, online kalkulatori su izracunali snagu cca 250W. Kako nije bilo puno skuplje, ja kupim napajanje 400W, recimo sa nekom rezervom za buducnost... I nedavno izmjerim snagu sa lidlovim mjeracem, i dobijem podatak o snazi cca 150W pri paljenju, i oko 100tinjak W u normalnom radu... I napajanje mi se uopce ne grije, ali to ne znaci da je superdobro dizajnirano - samo da je optercenje znatno ispod njegovih max. mogucnosti...

jako zujanje, zanimljiv miris i onda BOOM

Jeno je snaga napajanja, drugo anga¾irana sbaga ili potro¹nja, ko i kod auta, to ¹ti ima 150kw ne znaæi da tu snagu razvija i u leru.

Napajanja se i uzimaju sa debelom rezervom, u navedenom sluèaju bi radilo i

Napajanje od 400w ima zboj snaga po pojedinim naponima i veæi od 400w, probaj zbrojit 12V, 5v, 3,3V pomno¾eno sa nazivnim strujama, ali na napajanju pi¹e da zbrojem ne smije¹ prekoraèit 400W jer tada nastupa za¹tita primara.

Svaki napon pojedinaèno podnest æe trajno navedenu struju, jer mu je tu postavljena za¹tita. Recimo +12V 14A sigurno dr¾i 14A a pogledaj ¾icu na jezgri, 1mm.

Pa dobro, nitko sad ne mo¾e izraèunat koliki je napon na ne zakompliciranom spoju, gdje je sad arogancija?

To bi trebalo biti impedancijsko dijelilo s faznim pomakom. Ako je f = 50 Hz, onda je kapacitivna reaktancija Xc = 5 R. Impedancija je tada Z = 10,3 R, pa je struja I = 0,87 A. Kut izmeðu struje i napona biti æe 29,1°. Pad napona na otporniku biti æe 7,83 V, a na kondenzatoru 4,35 V.

Buduæi da su izvori u protufazi, kad ne bi bilo tro¹ila ukupan napon bi bio 0 V, ali kako je ubaèen kondenzator èiji napon kasni za naponom izvora za kut (fi), ukupni napon biti æe jednak naponu na kondenzatoru, a to je 4,35 V.

Jesam pogodio ¹to je autor zamsilio? :)

Bravo, ko zna-zna. Nisam ni ja imao rezultat, kad kreiranja samo sam Xc stavio da bude 5 ohma, radi faznog pomaka, pa sam sad provjerio tvoju raèunicu i ispravna je. Treba¹ ove radio amatere educurat::-))))))))))))))))

Oho, koje to? :)

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

One koji hoæe.