Dakle osim ociglednog pritiskanja testnog tipkala. (i bez kupovine instrumenta koji kosta >> $10)
Ideja je inicijalno provjeriti da li 30mA FID sklopka zapravo radi ono sto bi trebala. (hint: jeftini kinezi, moguca fake ili losa roba, ...) Ako radi pri prvoj instalaciji, kasnije je testiranje sa tipkalom dovoljno dobro.
Dakle kako isprobati:
1) na koliko mA FID sklopka zbilja izbacuje?
2) koja je brzina izbacivanja FID sklopke pri 30mA? (morala bi biti debelo ispod max. 300ms, obicno 24-40ms)
za (1) pretpostavljam da bi bilo adekvatno uzeti otpornik oko 7.5k (230V/0.03A - recimo paralelno spojena dva od 15k@5W). I iza FID spojiti taj otpornik sa L na PE na koju sekundu. Tu bi trebalo poteci oko 30mA, te bi FID bi trebao izbaciti vrlo brzo. (Dodatni bonus sto osim FID tertira i adekvatnost PE voda)
za (2) mi treba nesto sto ce mjeriti brzinu iskljucivanja FID. Posjedujem dzepni osciloskop ( ovakav:
formatting link
), no taj ide do max 80ak V. Kak to najbolje izvesti (i na sto pripaziti)?
Struja mora biti jaca od 30 mA. Fidovku spoji i na izlaz nekog trafica, recimo 12V i onda na stolu lijepo promatraj osciloscopom, necu da stradas ako pogresno protumacis postove. Fidovka ne zna koji si joj napon spojio. Ona zna samo za diferencijalnu struju. Naravno, neceti samo reagirat test tipka, za 12v joj je premali otpornik unutra. Spoji je ovako:
formatting link
Ako spojis i onaj taster, ne trebas prekidat otpornik koji daje struju izbacivanja. Cim joj ukljucis 12V ona ce izbacit ako je otpor manji od 12/0,03=400 ohma jer ce protec diferencijalna struja veca od 30mA.
Osciloscop postavi u mod countera ako ga ima, i brojis poluperiode koje su prosle, ionako ce proci samo jedna poluperioda pa nemas sto ni brojat ni gledat. A vrijeme izbacivanja je ovisno u kom dijelu sinusoide si stisnuo taster + vrijeme otpustanja.
Kod 50hz nije moguce mjerit vrijeme krace od od jedne poluperiode. Ni ne moze okinuti vecinu vremena trajanja poluperiode, okine u trenutku kad trenutna vrijednost napona sinusa potjera struju izbacivanja. Time ce malo brze izbacivat pri vecoj diferencijalnoj struji odnosno manjem otporu, jer ce trenutna vrijednost sinusnog napoa potrebna za struju okidanja prije nastupit.
Ako hoces to vrijeme precizno izmjerit, osim izmjenicnih 12V spoji DC 12V. E sad sve ovisi sto taj tvoj scop moze, i ono tipkalo zamjeni tranzistorom te okidaj elektronski, pa oces mjerit vrijeme ili dovest napon na neki and gates kroz koji propustat recimo 1000hz i brojat scopom, to sam odluci, brojanjem impulsa mozes jako precizno izmjeriit vrijeme.
A ja san siguran, ali da osnazim "vjeru"; Evo sad sam za 2 minute posla izvrsio taj pokus, imam ja igracaka. Fidovka je
formatting link
Otpornik stavio prvi iz ladice, 27 ohma, jer ima dosta duge zice. Stegno ulaz fida na lab DC napajanje 0-30V. Fidovka izbacuje na svim naponima vecima od 1,7V cim dotaknem ulaz-kriz izlaz otpornikom nacrtanim na shemi.
E sad tu je vec diferencijalna struja valjda tanka kod 1,6V na tako velikom otporu, mora izbacivat i kod manjeg napona, evo tu otpor od 3,3 ohma, stekam njega. Izbacuje kod svih napona napajanja vecih od 0,3V, dalje mi se ne da.
E sad da rekapituliramo, zasto nije izbacila kod 1,6V. 1,6/ 27= 0,059A, a
30 mA je deklarirano.
30 mA deklarirano je efektivno kod AC, kod AC je okida peak sinusa struje, a ja san je pogonio sa DC, vrsno je 0,059X 1,42= 42,6 mA , a do 59 mA je rezerva da ne izbaci, a i pokazivanje napona LAB izvora je tu u jednu decimalu iza volta. Tako mali napon se tesko namjesta i na lab napajanju.
Kao sto vidimo fidovki je dosta napajanje 0,3V da izbaci, pa ce 12V biti vise nego dosta.
E sad mi nemoj reci da je to zato jer je na DC, pa da moram jos spajat trafo i regulacijski trafo da dobijem AC 0-12V. Izbacivat ce na 0,2 V !
A sto bi se desilo da fidovka slijedi tvoje misljenje i treba veci napon od
12V za izbacivanje, znaci pad napona na svakom od elektromagneta bi bio 12V ili vise, sto je 24V minimum ukupno, x 10 Ampera koliko recimo struje ide kroz bojler, bi na fidovki razvijalo snagu 240W i ona bi izgorila za par sekundi.
Nisan ni ja bio siguran da ce okinut na manje od volta, kad sam takvu montirao za kupaonu, testirao sam je kaziprstom. Preletom kaziprsta sam opalio po fazi na bojleru, nesto sam osjetio u zglobovima lakta i ruke, i fidovka je izbacila. Zakljucio da me otresla jedna poluperioda, pa sam se isao ponovo uvjerit, ovog puta naslonio palac bez izmicanja na fazu, i opet izbacila a ja osjetio samo jedan udar u zglobu lakta. Znaci vremenski izbacuje na jednoj poluperiodi, ili vjerojatno dijelu poluperiode.
I to je bolje nego da fidovka provjeri njega. Svrha kupaonske fidovke je da zastiti od smrtne posljedice u kupaoni. Zato je to najbolje ispitat svojim mesom, i dok imas priliku izmaknut.
A mozda. Postoje testeri FIDovki, ali kostaju znacajno previse za moj budget. Mogao bih nesto ovakvo:
1) Ugasi se FID (i pozeljno osigurac ispred)
2) izlaz faze sa FID i uzemljenje se spoje na konektore na sklopu u kojem su mikrokontrolac i relej[1] (pogonjeni @5V sa baterija - 4xAA recimo).
3) Upali se FID (i osiguraci ispred)
4) kada se pritisne tipkalo na sklopu (u dobro izoliranom kucistu, je li), mikrokontrolac pali relej, koji provodi sa faze na uzemljenje preko 7k5 otpora (cca 30mA).
5) Mikrokontrolac gasi relej nakon 30ak ms. FID je trebala izbaciti ako sve radi OK.
Pametnija varijanta bi mogla ima preklopnik za odabir otpora (ili strujni limiter) za test npr. 10mA, 30mA, 300mA, 500mA i mogucnost odabira vremena. Ili jos bolje senzor da li je FID izbacila ili ne, pa da mikrokontroler sam probava sa rastucim intervalima i na LCDu ispise nakon koliko je izbacila.
BTW za taj senzor, kako bi najjednostavnije mogao provjeriti da li imam
220V na fazi, a da bude sigurno za mikrokontroler (dakle trebam dobiti ili
0V ako nema faze, ili 3-5V DC ako ima)? Dakle u tom kratkom vremenu (
Hm, koliko sam vidio, na 30mA vec *mora* uvijek izbaciti. A *smije* izbaciti vec na 15mA. [0]
Taj dio ce i ugradjeno testno tipkalo ispitati dovoljno dobro obicno; glavno pitanje je koliko ce brzo izbaciti?
"G" FIDovke (10ms delay) bi morale pri 30mA izbaciti u max 300ms (typ. 200ms). Pri 60mA u max 150ms, a pri 150mA unutar max 40ms. [1] One neobiljezenje i brze [2] (typ. 5-10ms)
fair enough. Nemam trafo, to je danas rijetka zvijerka, sve nesto SMPSasto po par kuna.. A u trgovini hoce 57kn za fakin trafo s kojim ne bih uspio puniti ni mobitel ako ja to dobro tumacim (6VA/12V=0.5A?) ?!
formatting link
pa cijeli DIY tester FID sa kucistem, multikontrolerom, aktivnim mjerenjem response timea i LCDom bi me dosao manje od obicnog golog trafoa!
Tnx, nisam znao da ce raditi FID i na 12V AC (brijah da ce biti preslabo za potegnuti elektromagnet). Interesantno (pogotovo tvoj followup sa testom).
nema, ali znam sam prebrojati... Ukupno trajanje / 50Hz i to je to. Eventualno zoomiram zavrsetak ako me interesira gdje je tocno presjekao na zadnjoj poluperiodi...
da, ali poanta cijele price je vidjeti sto ce i koliko proci, tako da moram gledat i brojat. Inace ni ne moram nista osim stiskat ono njeno tipkalo.
Kome nije moguce? FIDovki? Osciloskopu valjda je!
Da, ok, ali sudeci po onome sto sam vidio, nece bas svaki izbaciti na vrhu prve poluperiode... a to me zanima izmjeriti kako pojedini FID tocno radi u stvarnosti, a ne na osnovu toga sto je napisano na njemu (jer ce kinez zalijepiti i "RHOS" i "CE" i "10mA" i "type B" ako brije da ce se bolje prodat, a u stvari ce biti obicna sklopka koju "test" tipkalo gura van mehanicki :)
mislim da ce se (barem bi trebali :) dugacije ponasati FID tip "A", "B" i "AC". Kada nemas cisti sinus nego je izrezbaren DC impulsima, SMPS artifactima itd. A i grupa "G" ce se ponasati drugacije od one standardne neoznacene (a obje drugacije od grupe "S").
Ma mislim da cu na kraju i ici raditi cijeli sklop...
Ali me brine malo to; naime taman dodjem do 80% jednog projekta, i onda da ga dovrsim kak spada zapocinjem drugi sub-projekt... sad sam vec na 4tom nivou dubine sub-projekata, a nista nisam dovrsio jos; to mi je stresno :)
varijacije su mi zapravo pozeljno sto ne znam koja je, lupim par puta test (sto ce prekinuti u random trenutku periode) pa istestiram razne situacije. (Nece ni proboj na plast bojlera cekati zero-crossing da me zdrma...)
spomenuh ranije u fusnoti, prosjecni 5V relej mi ima 10-15ms vrijeme ukapcanja (i jos toliko za iskapcanje) releja.
Dakle ako je mikrokontrolac poslao signal u trenutku "t", relej bi trebao upaliti izmedju "t+0" (nerealno) do "t+15ms" (maksimalno). Ako mikrokontrolac makne signal u recimo "t+30ms", relej ce opet izbaciti malo kasnije, dakle izmedju "t+30ms" i "t+60ms".
Sto ce reci da ce relej provoditi najkrace 15ms (najduze ukljucivanja a istomilisekundno iskljucivanje: (t+30)-(t+15)) a najduze 60ms (trenutno ukljucivanje, najduze iskljucivanje). Sto ce reci da u apsolutno najgorem slucaju (sa najjeftinijim sporim relejom) mogu podesiti da mi je trajanje provodjenja preciznosti 45ms. Sto nije tako lose ni samo po sebi. (deklarirane granice za ispad FID su 40ms za dI=30mA, 150ms za dI=60mA,
300ms za dI=150mA)
A ako se potrudim osciloskopom izmjeriti koliko realno brzo taj relej kojeg nabavim prekida u raznim uvjetima, vjerujem da mogu izbazdariti preciznost na barem pola od tih 45ms.
A i ne znam sto bih kao aleternativu? SSRovi su koliko vidim AC ili DC, i jedni nece radi s drugim tipom struje, a ako nemam cisti AC nego nesto prosarano DC impulsima (ako hocu testirati FID type "A" ili "B"). Tiristor/SCR mi je DC-only, TRIAC ce biti AC+DC, ali ga necu moci ugasiti nego samo upaliti (ovisno o faktorima raznim). Reed relayevi su brzi, ali zahtjevaju kemijanja, a nisam ih vidio jeftinih u varijantama preko 100V max. Uvijek mogu brzi klasicni relej uzeti.
Hm, pa ne bi trebali koliko ja kuzim? Pa bilo je ukljuceno max sve skupa max par sekundi (znacajno manje zapravo), a ne mjesec dana (koliko je potrebno cesto lupiti test na FID da se takve stvari anuliraju).
a kako tocno? Nisam nikad radio s njima. Ovo sto gledam (elmatis.hr) mi sve izgleda uzasno sitno, npr. 4N27 kaze "input LED voltage Vf=1.15-1.5V"? A ja imam ~230V. Jel ja to kriv citam/tumacim datasheet? Ili ima li kakvih drugih (po mogucnosti dobavljivih u Zg po normalnoj cijeni?)
Pa nije li im glavni smisao da odvoje visoke voltaze od niskih? Ili je to zamisljeno tak da mu samo na ulaz uguram otpore koji ce imati pad napona od
218.5-218.85 V? Di cu dobit tak precizno nesto? Pa mislim i ta ulazna voltaza moze bit 220 ili 240V, i eto mi 20 volti razlike tu dok trepnem.
Moze pomoc oko optocouplera (tko je koristio za takve stvari)?
kao BJT ili kao FET tranzistor? Pretpostavljam BJT posto spominjes struju baze?
Da, taj dio mi je jasan, nego nisam nikad pokusao koristiti tranzistor koji radi na par volti na AC napajanju od 230V, pa ma zanimalo kako odrediti otpore da ne spalim tranzistor a da ipak imam dovoljno za okidati optocoupler (pogotovo obzirom na velike vrijednosti i velike tolerancije otpornika, te variranje napona mreze).
Vasino rjesenje sa gretzom, otporima i zenericom prije optokoplera je vjerojatno ok, ali mi se cini kao overkill (plus me brine disipacija snage na toj zenerici). Onda mi je jednostavnije uzeti gotov SMPS od starog mobitela i zakeljiti njega kao ulaz optokoplera.
ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here.
All logos and trade names are the property of their respective owners.