Help - proracun - lm317T

Pozdrav , imam lm317T

i sada , ima u njemu ona forumala za izlazni napon...

(zstvari ja imam lm350t (33V, 3 A), ostalo je isto)

e, sada, ja trebam 30 V na izlazu.. i nije mi jasno.., dal ovi otpori trebaju biti sto veci ili sto manji ?

zato kaj ja taj omjer mogu postic s mali i s velikim otporima. ,dal da stavljam reda kilohom ili kaj ?

i jos nesto.., nemogu se tamo snac.., ak trebam 30V na izlazu, koliko smije biti ulazni napon ???

i jos nesto.., kondenzator nakon greatza.., ide prije lm-a , tocno ?

Hvala, pozdrav !

Reply to
Hrvoje Kusulja
Loading thread data ...

Jesi probao pogledat datasheet?

smije

Reply to
Mystique

Koja formula? Mislis stabilizator daje na izlazu 1,2V koje atenuiras na kontroliranom izvodu? To ti je ohmov zakon

Otpori trebaju imati omjer koji tebi treba, uz prihvatljive struje. Omjer treba biti sto veci, da bi dobio 30V na izlazu. Omjer otpora treba biti 24. Izlazni napon U je priblizno 1,2V*(1+R2/R1). Ovo je priblizna relacija koja zanemaruje struju treceg izvoda i tolerancije referentnog napona od 1.2V Ako te zanima otkud onaj 1 koji se pridodaje omjeru otpora, prouci negativnu povratnu vezu kod pojacala sa neinvertirajucim ulazom, odnosno ohmov i kirchofov zakon koji se primjenjuju na analizu istoga.

Reda koji osigurava neku normalnu struju kroz otpore. npr 30V na izlazu i nekakvu struju od 5mA kroz tvoje otpore. Od kud sad 5mA. Pa od tuda da disipacija snage na vecem otporu povratne veze bude oko 50% njegove nominalne snage koja iznosi 0.25W. To znaci 30/5mA=6Kohm. to je ukupna vrijednost. Sada nades dva otpora ukupne vrijednosti 6kohm omjera 24 po fromuli iz koje je jasno zasto 24.

Dakle

30V= 1,2*(1+R2/R1) je nasa priblizna formulica za izlazni napon 6Kohm= R1+R2 24=R2/R1 Iz potnje dvije osnovno skolske jednadzbe izracunas R1 koji iznosi 240ohm iz kojeg dobis R2 5,76Kohm. Kao su obje vrijednosti nestandardne uzmes 5,6K i mali trimer od 470ohm kojeg ugodis na vrijednost pribliznu 240ohm. Trimer ti treba u svakom slucaju jer 1.2V ref uvijek malo odstupa i struje treceg izvoda uvjek utjecu na konacan ishod.

Mozes ti i drugacije, mozes uzeti manju struju, recimo 3mA pa raditi sa nesto vecim otporima. kak te volja, dok ne udaris u limite koji ce dovesti do lose stabilizacije :)

Bar 32V ili koliko je maksimalno dopusteno od strane ICa

Pa da.

Skini datasheet, upisi u google LM350T pdf i dobit ces ga odmah.

Reply to
miha

Ovako, hvala ti puno kaj si se jako potrudio.. imam datasheet, ali nisam sve procitao (nazalost nemam toliko vremena) (nije bitno...)

uglavnom, znam za tu formulu itd.., ali me ovih 5 mA i 3mA, zanimalo.., odnosno, neznam koji su limiti.., gle., ak planiram vuc 3 A.., koliko smijem dopustit struju (koliko mora biti),kroz te otpore ?

jer, se da proracunat da bude struja i 1A i 1uA. (bezveze sam rekao), uglanvom, bolje je da ide sto manja struja ?

hvala ovo za trimer.. nisam tak mislio.., al sada budem ;) uglavnom, kazes znaci, za 30 V r1=240ohm r2=5k6 + trim 470

e, sada i jos nesto, za ic pise, da je max 33 V.., meni na traficu pise

27.5, (zanemarimo pad na greatzu).., uglavnom, mene sada zanima,.., dal tu sada treba tih 27.5 * korijen(2).., ili ne.., odnosno, dal mogu trafo na 27.5 V > gretaz > C (4700uF) > lm350T (sa tim r1 i r2) i da imam tocno 30 V , do 3 A..., dal je to to ?
Reply to
Hrvoje Kusulja

"Hrvoje Kusulja"

Ako ides u nekakvu tehnicku skolu koja se bavi elektro temtikom, nadam se da bus ponavljal godinu, ako ne onda svaka cast na trudu. Struja kroz otpore povratne veze (R1 i R2) je konstantna ako je konstantan izlazni napon. Dakle ta struja nema veze sa strujom koju uzima tvoj potrosac, osim sto dolazi iz istog izvora pa je tako i gledaj.

1uA ne mozes uzeti zato jer je to puno manje od struje koja curi van iz stabilizatorovog izvoda preko kojeg se radi regulacija, pa bi ista trebala u teoriji biti bar 10 puta veca, a ako se ne varam to je 10*50uA=0.5mA. Koliko velika? Pa nema nekog velikog smisla u povratnoj vezi imati struju od 1A ili vise. 5mA je nekakava uobicajena praksa, a opet pazis na snage koje se disipiraju na otporima povratne veze. Ako ne znas to ti je za DC strujni krug vrlo jednostavno P(W)=U(V)*I(A).

Da treba, a za IC ti je bitno da razlika ulaznog napona onoga koji ce biti na kondenzatoru i izlaznog dakle 30V nije veca od 33V, i isto takoje bitno znati da sto je veca razlika ulaznog i izlaznog napona to manje struje mozes vuci iz stabilizatora. 3A su idealni uvjeti kada ulazni napon nije prevelik.

Mozes ako je trafo dovljno jak. Ako nije, onda ce napon na filtarskom kondenzatoru, onome prije LMa, padati sto vise struje vleces sa potrosacem i biti ce sve blize njegovoj efektivnoj vrijednosti od 27,5V pa ce cijela spika oko stabiliziranja biti totalno besmislena ako pri 3A tvoj trafo na kondicu ne daje bar 32V.

Reply to
miha

struja kroz otpore moze biti bilo kolika izmedju 3A i nekoliko mA. Kako je to zapravo nuzni gubitak pozeljno je da bude manja, ali ne manja od max struje kroz ADJ pin jer ce u protivnom stabilizacija bit losa.Dovoljno je 5-6mA.

Ovisi o padu napona na trafu pri toj potrosnji. Stabilizatori zahtjevaju min. 2V veci ulazni napon od izlaznog, ukoliko to nije slucaj stabilizacija je losa ili je uopce nema (pri cemu se u izlaznom naponu moze pojaviti veliki brum).

Ako je to za ono TDA pojacalo, stabilizacija tu nije potrebna, treba pregledati mase i napajanje.

Reply to
megamusic

znam izracunati snagu.., zato i pitam za te struje.., gle nismo radili nista sa tim stabliziranim chipovima niti slicno..

cek, malo, kazes..., npr.. da trebam 5 A, za trosilo, da bi trebalo barem

5mA za otpornike ? mislim to su te stvari koje nisam znao

aha, ok.., ali to je sve relativno.., mislim.., nekuzim bas ove datasheetove.. (ipak sam ja pocetnik), ali sta to znaci., nije prevelik., ovo ono.., mislim.., to mi se ne svidja opcenito u elektronici., tak mi i u skoli, OT: (primjer: tranzistorska sklopka.., i sada ima jos onaj negativni napon za sigurno zasiæenje (-Ubb), i sada ja pitam, a koliko on smije biti max?, prof kaze... pa necemo pretjerivati.., i to je odgovor.., mislim stavno)

cek malo, ma trafo je dosta jak..

pa normalno da ce padati ak vucem previse struje,a trafo je male snage

uglavnom, mogu spojit tih 27.5 preko greatza i C-a, na taj LM ?, (nije previse.. jer ja sam racunao, ak je 27.5 * korjen(2) = previse.., al neznam dal treba racunat puta korijen iz 2 ili ne..)

Reply to
Hrvoje Kusulja

eh,, dobro da si povezao.., je za ono TDA pojacalo..,

mase su dobre.., sve pregledao.., probao sam samo promijenit napajanje, i normalno radi.., uglavnom, kvaka mi je do napajanja, kaj nije stabilizirano..

uzeo sam primjer iz skole, kaj smo radili reg. ispravljac, i to radi (samo kaj mi daje premalu struju i nemogu tak veliki napon) , tak da cu sada stavit LM150 i nadam se da nece biti shuma...

Reply to
Hrvoje Kusulja

"Hrvoje Kusulja"

Hola, dakle jo¹ nisi svjestan povratne veze i njenog funkcioniranja. Eh pa ovak æemo onda. Svaki elektronièki sklop sa aktivnim elementima (tranzistori integrici i te spike) funkcionira na naèin da kontrolira izlaz u odnosuna ulaz. To ti se zove povratna veza. Obzirom na to kakav je sklop, takva je i povratna veza. Povratna veza mo¾e biti pozitivna (oscilatori) i negativna (neki oblik stabilnog pojaèala, u elektronici sve je pojaèalo). to ti je osnova na koju se dalje sve nadograðuje. Ajmo na tih groznih 5mA. Tih 5mA je struja koja osigurava normalno funkcioniranje povratne veze u tvom stabilizatoru. Kada pogledas shemu vidis da stabilizator uzima svoj izlaz na koji spaja¹ tro¹ilo i preko otpornika ga vodi na svoj izvod ADJ, to ti je povratna veza. 5mA u odnosu na struju ADJ izvoda predstavlja srednju vrijednost koja zadovoljava dva uvjeta.

  1. Puno je veæa od ADJ struje pa onda ADJ struja neæe utjecati na stabilizaciju. To piseh u datashetu kolika je ADJ struja.
  2. Dovoljno je mala da nema¹ ogromne disipacije snage na otprima povratne veze i ne optereæuje¹ svoj stabilizator. Ovaj drugi uvjet je èisto praktiène prirode jer je totalno besmisleno u povratnoj vezi gubiti veliku energiju odnosno tjerati velike struje. Mo¾e¹ ti slobodno tjerati par Ampera kroz povratnu vezu, no onda ozbiljno "krade¹" struju namjenjenu svom potro¹aèu i treba¹ otpornike u povratnoj vezi ogromnih snaga, ¹to je èista debilana.

Daklem ako se u stabilizatoru za¹tita pali na toèno 3A, a tvoja povratna veza tro¹i 5mA to znaèi da tvom potro¹aèu ostaje 2,995A. To je svojstvo povratne veze koja uvjek malo uzme za sebe, a projektant je blesav ako odluèi uzeti puno?

Jasnije? Pitaj ako je ne¹to glupo ili nejasno.

Ne beri brigu sve æe sjesti na svoje mjesto èim sku¾i¹ neke osnove koje su ti promakle na satovim gdje ste mejrili napon i struju. Sad si vjerojatno zarobljen u gledanju napona i struje od + izvora do mase, no napon je samo razlika potencijala izmeðu dvije toèke, a to znaèi da ti ¾elim reæi kako mora¹ vidjeti da tvoj stabilizator se pona¹a kao (primitivnim rijeènikom) promjenjivi otpornik na kojem vrijede sva pravila kao i za obièan otpornik. Dakle ulazni napon je onaj koji si ispravio i izgladio. Izlazni je onaj koji ide na tro¹ilo. Razlika napona ostaje na stabilizatoru. Uul-Uiz = Udisipacije energije na stabilizatoru. Taj U ne bi trebao biti veæi od 33V, a kod tebe je u nepotereæenom stanju oko 6V, ¹to je korektno. Za¹to je korektno, za¹to ne vi¹e, za¹to ne manje predpostavljam da se pita¹. Pa zbog P=U*I. Dakle na stabilizatoru ostaje 6V puta 3A znaèi disipaciju energije od cca 18W ¹to nije tak stra¹no odnosno jo¹ manje jer æe pri 3A Uul pasti pa æe gubitci na stabilizatoru biti jo¹ manji. Recimo da na stabilizatoru ostaje 30V jer ti na izazu vleèe¹ 2V, 3A. Disipacija snage na stabilizatoru je 30*3 =90W WOW to je puno odnosno stabilizator bi se veæ puno prije iskljuèio zbog pregrijavanja. Ili treæi primjer: stabilizatoru ostaje samo 1V pa pri tri ampera i disipacija energije samo 3W. Krivo. Stabilizator ipak tra¾i nekakav minimalni napon kako bi funkcionirao ispravno, kao i ona povratna veza. To je bar 2V vi¹e od izlaznog napona.

Pa profa ili te nije shvatio ili je neki mladac koji ni sam nema puno iskustva sa predavanjem ili elektronikom. Recimo meni je u srednjoj predavala ¾emska mjerenja koja se èudila kak to mi uèimo diferencijalna pojaèala, analizu, i ostale osnove elektronike, i jo¹ nam se "hvalila" da joj ni danas te stvari oko tranzistora nisu ba¹ najjasnije LOL, daklem i profa je samo èovjek to sam htio reæi, naj se ljutit, i vi¹e se potrudi ako te zbiljam zanima. A ja æu ti o -Ubb jerbo mi se piskara danas, a ti preskoèi ako te ne zanima.

Stvar ti je uber jednostavna. U nekim spojevim sa tranzistorskom sklopkom potreban je vrlo visoki odziv, odnosno rad na visokim frekfencijama pa svako ka¹njenj sklopke dovodi do problema u radu cijelog sklopa u kojem se nalazi jedna takva sklopka. Tranzistor kad je u zasiæenju to ti je kao kad se mi ljudi napijemo, recimo da ne zna za sebe, totalno se strovali i pu¹ta struju kroz sebe koliko ide ide, dok ga struja ne ubije ili dok tebe netko pijanog ne stu¹ira hladnom vodom. Kad NPN tranði dovede¹ -Ubb to mu je tu¹iranje hladnom vodm, odnosno izvlaèi¹ van iz njegove baze sve elektrone koji omoguæuju otvorenost tranzistora. Kako je ta kolièina elektrona znaèajna onda i po prestanku pobude tranzistor i dalje vodi jo¹ neko vrijeme, a nekada davno kada tranzistori nisu bili ba¹ tak dobri mogli su ostati u stanju voðenja dugo nakon prestanka pobude. Da bi tranzistor se zatvorio ba¹ onda kada mi to hoæemo (odnosno sigurno zatvorio) onda mu reverzno polariziramo BE spoj. Iznos reverzne polarizacije ovisi o tipu tranzistora, neki podnose par volti neki puno volti, te koliko struje ima¹ namjeru izvuæi u kojem vremenu, dakle ovo se utvrðuje praktièno a tebi je bitno da shvati¹ princip Èitava strka oko -Ubb nije u tome da bi ti mogao sigurno zatvoriti tranzistorsku sklopku nego da vidi¹ kako taj glupi tranzistor funkcionira, jerbo se ta rje¹enja veæ jaaaako dugo nigdje ne koriste na taj naèin, opæenito PNP/NPN tranðe se slabo koriste u dana¹nje vrijeme ali sadr¾e osnove bez kojih je razumjevanje elektronike ote¾ano.

Pa rekao sam ti DA, obavezno mno¾i sa 1,41 ili ti korjen iz dva. Daklem (27,5-1,4)*1,41= 36,8V na kondiæu sa uraèunatim padom napona na greatzu. Vrijednost æe varirati ovisno o tolerancijama trafoa i gradske mre¾e. Koliko ti je trafo jak lako vidi¹. 27,5*3 daje nekakvih 83W. Daklem da to tebi radi kako si zamislio pri 3A i stabilizaciji, trafo bi trebao imati naljepnicu od bar 300VA (ovo je iskustveno pravilo koje ces i sam steæi kada se uvjeris da ti ne bu radilo kak treba. 300VA nije 300W jer DC i AC strjuni krug nisu isto, postoje i neki kutovi kod ACa, no to æe¹ uèiti kasnije.

Reply to
miha

To samo potvrdjiva da je problem u napajanju (pogledaj shemu na binsima, spojevi mase trebaju bit bas na onim mjestima). Probaj potpuno odspojit signalni vod koji sa pota ide na ulaz izlaznog stupnja (prekinut gndloop), ako i tad bude problema, sigurno je do napajanja ili izlaza . Kakav trafo koristis (s jednim ili dva sakundara)? Moguci problemi s napajanjem su:izgaranje jedne od dioda u greatzu (greatz i dalje radi pa je kvar tesko ustanovit!), neispravno spajanje masa, zatvaranje groundloopa preko sasije(potenciometar, chincevi, hladnjak ...) ZA izlazne stupnjeve se vrlo rijetko pravi stabilizacija i u tom slucaju trafo mora imati dovoljno visok napon da na stabilizatoru uvijek postoji min.razlika napona. TDA pojacala koja sam ja radio nisu imala nikakvih problema s brujanjem iako su kondovi bili 2*4800uF

Reply to
megamusic

ovako... ak odspojim totalno ulaz i dalje ima toga na izlazu...

ma kazem, problem je do nestabiliziranog napajanja.. jer sam uzeo napajanje od kompa (12V) , i spojio umjesto trafa (na moj greatz, C itd..) i toga nije bilo..., takodjer sam probao., stavit reg. naponski izvor.., - nema brujanja.., znaci sigurno mi je do stablizacije..

trafo je iz nekog pojacala.., ima 2x27.5 V.., ali ja koristim samo jedan dio...jer mi je napajanje za pojacalo jednostruko...

tak da nije ni do masa ;)

hvala kaj si se potrudio i stavio shemu na binse.., al posto radi, kada stavim stabilizirano napajanje.., mora da je do toga.., a ne do masa ;)

cya

Reply to
Hrvoje Kusulja

napajanje

sa ovim napajanjem to neces ustanovit jer SMPS radi na visokim frekvencijama, koje ljudi ne cuju.

Nemora znacit, koristio si vanjski trafo potpuno odvojen od sklopa. Problem oko stabilizacije bi se najprije pojavio na predpojacalu, a na izlazu tek u iznimnim slucajevima. Btw dali sa pojacalo pregrijava kad nema signala?

Mislis jedan sekundar? Jeli drugi sekundar spojen na nesto ili je u zraku? Probaj trafo izvadit iz kutije, jer problem moze bit i blizina trafa(iako vrlo rijetko).

Ako ces vec radit stabilizator onda mu na izlaz stavi elektrolit 1000uF a paralelno s stabilizatorom jednu diodu 1n4001 (anoda na izlaz a katoda na ulaz stabilizatora)

Reply to
megamusic

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.