Napajanje iz mreze ali bez nule

nulu imas preko zarne niti dok ne upalis svjetlo a onda ......

Koristi zemlju osim nule.

Da nadopunim: ne okida¹ triac u trenutku prolaska kroz nulu, veæ malo kasnije

'Nulu' u?tema u zid?

Izvedba je moguca uz neke pretpostavke i modifikacije.

1. Moras osigurati stalnih 15 mA da bi sklop imao napajanje i pri iskljucenom trosilu. Ako tih 15 mA trosilo moze "progutati" kad nije ukljuceno, mogao bi, paralelno prekidacu staviti otpornik od cca 10 kOhm, no disipacija bi bila oko 5 W sto vjerojatno nije dobrodoslo. Druga je opcija staviti kvalitetan kondenzator (preporuka MKC, MKT, MKP) od cca 0,33 microF / 630 V ili deklariran za 250 V AC. Pozeljno mu je u seriju staviti otpornik oko 33 - 100 Ohm / 1 W.
2. Da osiguras DC napon, u seriju (prije ili iza prekidaca sa otpornikom ili kondenzatorom) spoji GRETZ koji podnosi mrezni napon i najvecu struju koju "vuce" trosilo. Ako se radi o trosilu manje snage, Na DC prikljucke GRETZA stavi ZENER diodu odgovarajuceg napona i struje (sva struja trosila ici ce kroz tu diodu, po potrebi mozes staviti ZENER diodu i snazan tranzistor) i to je to. Naravno, elektrolit i filtar se podrazumjevaju. Disipacija na ZENER diodi ovisiti ce o snazi trosila i to uzmi u obzir. Ako bi disipacija na ZENER diodi bila prevelika, sklop bi, uz zadrzavanje osnovne ideje trebao doraditi tiristorom paralelnim ZENER diodi koji bi preuzimao veci dio vremena vodjenja svake poluperiode. Ili kad se ukljuci trosilo, napajanje sklopa prebaciti na strujni transformator, a iskljuciti sustav s GRETZ-om.
3. Ako imas kakvu zemlju u blizini sklopa, Petrov prijedlog je nabolji.

Hm, to i mene zanima. Da li bi to radilo i koliko bi se uopce moglo dobiti struje iz toga? I eventualni nedostatci?

--
Opinions above are GNU-copylefted.

Ako je 0A onda ne teèe ni¹ta!

Naravno, izbusi zid vidijom fi10 na par mjesta i unutra u?arafi duga?ke vijke.

10 mA bi se dalo izvuc, mjeri miliampere i po potrebi povecava broj rupa. Koliko rupa to jest koliko povrsine treba ne moze se egzaktno izracunat, treba utvrdit pokusom. U svakom slu?aju, ako ljude ubije struja a samo stoje na betonu, znaci da je struja bila dosta visa os 13mA.

To se cini kao oskvrnuce zida, ali to je laksi dio posla maskirat glet masom i izsmirglat.

Dodati napajanje sklopa iz male punjive baterije, puni se dok sklop nije ukljuèen? Napomena: Referentni potencijal je na FAZI.

Ako to izvede¹ na taj naèin, raèunaj s tim da bi ti fidovka mogla ispadati (naravno ovisno o njenoj osjetljivosti).

Pretpostavljam da se radi o kutiji za prekida? svjetla. Onda mu je isto ako dovla?i i nulu.....

Posto ste se "razbacali" sa odgovorima, pokusat cu odgovoriti svima u istom postu.

Znaci, ideja je "pametna" sklopka, iSklopka :D Sa svim ficjurima koje takav gadget nosi sa sobom. Daljinsko upravljanje, automatsko gasenje, dimanje, paljenje samo po potrebi, paljenje po nekom redosljedu (za stubisnu rasvjetu ili dugi hodnik), nocni rezim (da te ne ubije svjetlo kad ides na wc u tri u noci) i sl. Sklopka bi trebala biti dizajnirana tako da se moze ugraditi na mjesto postojece mehanicke sklopke bez dodatnih instalacija.

Sadrzavala bi logiku, radio komunikaciju, interfejs prema okolini, izlazni stupanj i napajanje. Prva cetiri dijela nisu problematicna i mislim da svatko tko se imalo zanima za elektroniku moze taj dio sam sloziti, netko bolje netko losije. Problematicni dio je samo napajanje sklopa. Tj. odakle uzeti struju? Jedan od zahtjeva je koristenje postojece instalacije, bez ikakvog prekapanja zidova i dodavanja kabela.

Netko je preporucio shunt preko sklopke. S tom metodom cijelo vrijeme tece odredjena struja kroz strujni krug lampe. Spajanje na "masu" kako je Petar napisao je svakako najrobusnije rjesenje, ali ukljucuje mehanicke radnje i ovisi dosta o stanju zidova i periodu godine (u jesen bi sigurno bolje radilo nego ljeti ;-) ). Ovo rjesenje takodjer unosi problem fidovke. Cak i ako je potrosnja daleko ispod granice za fidovku, sto kada imam punu kucu takvih "iSklopki" i struja prema zemlji poraste iznad granice fidovke?

Volio bih vidjeti rjesenje (ili smjernice ka istom) koje je bazirano na "energy harvest" metodama. Ono sto sam do sada nasao je iskoristavanje toplinske energije, vibracija i sl. Sve cega u ciljanoj okolini nema u dovoljnim kolicinama. Ako trenutno nema rjesenja po ovim kriterijima jos uvijek mogu iskoristiti neku od ideja sa grupe.

Disclaimer: Ovo nije projekt po necijoj narudzbi niti je u planu komercijalna upotreba. Ideja je jednostavno produkt svakodnevnih (i nocnih) situacija u kojima sam se zatekao.

/cut/

Moj savjet bi ti bio da ako nema¹ osiguranu pravu nulu, da se niti ne hvata¹ posla. Sve drugo je kemijanje i ima previ¹e varijabli koje imaju podpitanje "¹to ako".

Za sustav koji si opisao oèekuje se da bude pouzdan, robustan i trajan, a kljuè svega je dobro napajanje.

Moja ideja bi bila slijedeæa: Svu elektroniku i mikrokontroler staviti na neko mjesto gdje je osigurano napajanje, ali i svi kablovi s kojima treba upravljati. U "pametni prekidaè" preko DC veze spustiti napajanje, a "prekidaè" preko AC veze ¹alje upravljaèke signale u centralnu upravljaèku jedinicu. Dakle, to bi bio udaljeni kontroler koji radi na niskom naponu, a ne prekidaè. Tada bi se dalo sve izvesti preko 2 ¾ice. Problem je osmi¹ljavanje projekta iz poèetka, programiranje i ostalo. Mo¾e biti izvedeno samo napajanje "pametnog prekidaèa" koji onda preko BT ili sl. veze u razvodnoj kutiji pali/gasi tro¹ila.

Postoje tzv. pametne instalacije KNX/EIB, ali one se projektiraju s toènim ciljem (treba mijenjati i/li dodavati kablove).

Naveo si struju 13mA, koliki je potreban napon? 2230 ili niski?

Postavio slicno pitanje prije godinu dana i nakraju nisam naso pravo rjesenje, no ako imas srece iznad svakog prekidaca imas i razvodnu kutiju pa mozes lako prespojiti po potrebi :)

--
®ivot nije FER.

Pa ne?to takvo je Siemens napravio prije 30g. Mala struja ide kroz ?arulju, dovoljna za napajanje ICa a ?arna nit "hladna". pogledaj "Siemens S566B"

Da, samo je pitanje kako æe pojedine ¹tedne ¾arulje reagirati na to, ali je svakako moguæe. Inaèe postoje i prekidaèi sa signalnom lampicom (ne znam kako se to slu¾beno zove) koja svijetli kad je prekidaè iskljuèen. Stvar funkcionira upravo tako da nulu dobiva kroz ¾arulju, a prilikom ukljuèenja signalna ¾aruljica je ustvari prespojena prekidaèem. Mo¾da neko ima iskustva kako takvi prekidaèi funkcioniraju sa ¹tednim ¾aruljama...

Mislim da je netko ovdje jednom pisao da mu tako stedna svako malo trepne, kad se kondenzator uspije nabiti preko tinjalice.

©tedne ¾arulje su ZLO! Jo¹ jedan u nizu "izuma" za podizanje radio-frekventnog ¹uma. (sve kaj ima SMPS a nije filtrirano kak treba je zlo)