samo da se pohvalim...

hvala svima na velikodu¹nim ponudama od 100 eura za Tektronixa 465

formatting link
...pred sat vremena èovjek ga odnio za 1700kn....sad dodam jo¹ 500kn i imam glanc novog Rigola....jel tak?

e nije :))

a ¹to nije...to se budem pohvalio opet kad mi doðe u ruke to ¹to treba doæi i po kojoj cijeni :)

a lijepi pozdrav i u Sisak kolegi, ponosnom novom vlasniku od prije 20 minuta jo¹ jedne 312ice :)

Reply to
Gagi-9a6aag
Loading thread data ...

Samo pazi da ti ne pozli dok te ovi na carini ogule. Da se sluèajno ne Zriga¹

Reply to
dfzuj

Sto fali 465-ci ?

To je dobar scope i ako su ulazi jos uvijek linearni stvar vrijedi svake kune... Na zalost moderna digitalija da bi bila u klasi 100MHz analognog scopa mora biti barem 400 MHz a i tada su upitne neke pojave koje treba pratiti u realnom vremeneu.

Naravno da su prednosti snimanja, FFT-a, readouta i jos mnogo toga neusporedive sa starijom tehnologijom, no valjda svatko zna sto mu treba za posao......AMATERIMA i RTV serviserima (kojih vise nema) je dobar analogni scope vise nego dovoljan za cijeli vijek !!!

Reply to
Lex-Lutor

"Lex-Lutor"

Kupi¹ FLUKE pa je sve ok, jedno ¹to "malo" vi¹e ko¹ta :o).

Reply to
miha

"Lex-Lutor" wrote

apsolutno ni¹ta osim ¹to sam ga prodao u nadola¾enju boljega za manje novce :))

a gle...to je jasno meni, tebi i nekolicini...no ima tu i onih koji æe ti gotovo na svaki analogni skop pljunuti i nogom ga trknuti ko staru kantu....i okarakterizirati kao bezvrijedno smeæe od NULA kuna :)

Reply to
Gagi-9a6aag

hvala

--
Raven
remove NOSPAM from mail
skype: srecko.uzelac
Reply to
Raven_sk

U potpunosti se sla?em! Jedino ?to priznajem digitalcu je mogucnost memoriranja. Ako se moraju vidjeti impulsne i narocito prijelazne pojave tu analogni skop nema zamjene. Radio sam sa oba tipa i kad je trebalo vidjeti "?pic" gotovo uvijek sam provjeravao sa analognim. Pozdrav, Pikec!

Reply to
ipikec

Ne vidim u cemu je problem sa digitalnim, ali neka... Evo jedan grozni video koji sam upravo snimio:

formatting link
f

Reply to
Filip Lolic

Paaa, ako ti je jasan princip rada digitalne pretvorbe analogne velicine onda nema potrebe dodatnog obja?njavanja. Pozdrav!

Reply to
ipikec

Naravno da mi je jasan princip, nego mi nije jasno o kojim redovima velicine ti govoris? Pri tome mislim na frekvenciju odnosno vremenski prozor tih pojava koje si gledao, a nisi vjerovao digitalnom osciloskopu. f

Reply to
Filip Lolic

Daj screenshot istog signala na analognom osciloskopu. :)

//Marin

Reply to
Marin

Nema frke, samo mi nabavi analogni skop ;) f

Reply to
filiplolicREMOVE

Ti samo misli? da zna?! Izmjeri na svom digitalcu trajanje "?pica" i poku?aj si zamisliti da li je digitalac imao dovoljno vremena da digitalizira tako kratki vremenski period, ili je aporoksimativno odredio to trajanje. U ostalom, Marin ti ja lijepo odgovorio "Usporedi signal digitalca sa analognim osciloskopom." A da ne govorimo o vremenu prikaza: realno vrijeme ili ka?njenje zbog pretvorbe i prikaza. Takoder pogledaj komentare Lutora : Iz njegovih komentara na raznim grupama vidljivo je da ima duuugacak rep iskustva koje i te kako treba respektirati i nisam bez veze potvrdio njegov komentar. A ?to se tice vremena "?piceva" uspjeh je ako su desetinke mikrosekundi, jer su obicno u pitanju nanosekunde. Pa ti sad vidi kakav zadatak ima AD pretvornik u digitalcu! Pozdrav, Pikec!

Reply to
ipikec

Pa dobro, jesmo li na grupi sci.elektronika ili rec.kuhanje? Nemam ja sto zamisljati, mislim da su matematika i fizika egzaktne znanosti i da one odredjuju limite mog hardvera. Uostalom, izuzetno je lako utvrditi iz koliko je tocaka rekonstruiran bilo koji valni oblik. Dovoljno mi je stisnuti par botuna...

Dok sam imao analogni osciloskop (20MHz GW Instek) napravio sam usporedbu. Nije bas fer usporedba jer je po papirima analogni na 20MHz bio na -3dB, a iz prakse digitalni je ravan sve do cca. 170MHz i padne na -3dB tek iznad

200MHz. Ta usporedba mi je pokazala da analogni ne pokazuje ni 10% onog sto vidim na digitalnom, sto je i ocekivano zbog puno manjeg bandwidtha analognog. Evo, ja sam u Splitu i ako netko ima analogni osciloskop od 200MHz volio bi napraviti usporedbu jer i mene zanima.

Respektiram ja to, ali i kazem da ocito imate predrasude uzrokovane tko zna kakvim iskustvima sa tko zna kakvim hardwareom...

Opet se vracamo na pocetak, matematika i fizika. Moje kinesko go*no od osciloskopa ima sample rate od 1GSa/s u realnom vremenu ili 25GSa/s u "ekvivalentnom vremenu". Vjeruj mi, to je i vise nego dovoljno za sve spiceve koje sam ja susreo u praksi. Evo ti mjerenje najkraceg moguceg impulsa kojeg sam mogao generirati doma ("pulser" koji koristi lavinsku karakteristiku tranzistora)

formatting link
f

Reply to
filiplolicREMOVE

"ipikec" wrote

znaæi po tome je najbolja kombinacija imati analogni skop sa digitalnim storageom odnosno zamrzivaæem slike? i naravno exporterom preko com porta prema PC-u ?

Reply to
Gagi-9a6aag

ovisi sta radis i cime se bavis.....osobno sam korsitio hamega (neznam koji model) digitalca i analogca......digitalac je bio daleko iza u cijeloj prici

ja govorim ovdje da se ja bavim servisom, znaci RTV tehnika, audio pojacala, monitori, tv-i.......u digitalnoj tehnici, radu s PIC-evima i slicno je digitalac mozda dobar.....ali pricao sam s hrpom servisera, majstora, ljudi koji mi mogu biti tata i djeda i po iskustvu i po znanju koje posjeduju

jedan od njih mi je samo ovako rekao "kad popravis cb stanicu s digitalnim scopem onda cu radi da digitalac valja"

znaci sve ima svoju namjenu..........osobno nikad nebi imao kinesko govno na stolu osim puhalcie na vruci zrak i lampe s povecalom....imao sam grundig analogni scope pa nije bio ni sluga prastarom analognom hameg scopu kakav sam naprimjer ubo kod Gagia,

dakle, djelomicno je stvar navike, a djelomicno ovisi i o tome s cime se bavis i za sta ti tocno treba scope...

u tehnicke detalje, sampliranje i slicno necu ulaziti.......u srednjoj skoli to ne pokrijes dovoljno teorijom, na fakultet nisam isao, a nikad nisam imao vremena istrazivati kako radi kineski digitalac pa da uzmem knjigu i procitam kako to radi u detalje......

stvar je jednostavna, odes nekome tko ima, probas i vidis kako ti je s kojime raditi ono sto najvise radis.....ja probao raditi s digitalcem i nije mi legao....tocka :)

--
Raven
remove NOSPAM from mail
skype: srecko.uzelac
Reply to
Raven_sk

Istaknuo sam najbitnije u tvom postu! U digitalnoj tehnici pricati " u realnom vremenu " je u najmanju ruku neozbiljno ( u smislu obrade analogne velicine). Jer, valjda je jasno da analogni signal prvo moramo pretvoriti u niz jedinica i nula, pa tek nakon toga sa tom informacijom ici dalje. A da ne govorimo da ce izmedu dva koraka uzorkovanja uzeti prosjek ( a ?to se lijepo vidi na prikazu), a brzina prijenosa vec obradenog signala je manje bitna stvar. Dakle, digitalci mogu biti i jesu brzi ali ako ?elim vidjeti stvarni oblik signala i u realnom vremenu onda cu to pogledati sa analognim. Dakako, budem li trebao oscilogram "za kasnije" spremiti cu ga na ili uz pomoc digitalca. Pozdrav, Pikec!

Reply to
ipikec

Neozbiljno je na elektroni?koj grupi diskutirati o odnosu analognog i digitalnog osciloskopa, a pri tome jedino iznositi mane digitalne obrade signala. Isto tako, ne smiju se zaboravljati ili pre?u?ivati mane analognih osciloskopa (ne uzimaju?i u obzir pohranu i analizu podataka, ve? samo njihov prikaz na zaslonu). Katodna cijev nije izvor savr?enstva, niti mjerilo istog, pa tako niti rad na jednom jedinom digitalnom osciloskopu ne mo?e biti polazi?te za ocjenu svih digitalnih osciloskopa.

Napravio sam reply ovdje, ali odnosi se na sve prethodne koji su bezrazlo?no popljuvali digitalni osciloskop, a na tron uzdigli analogni osciloskop zbog predrasuda.

I analogni i digitalni osciloskop podjednako imaju svoje prednosti i svoje mane, s time da se za svaki mo?e na?i podru?je u elektrotehnici u kojem se onaj drugi ne mo?e toliko istaknuti kao prvi i obrnuto.

Elektrotehnika ili ako govorimo u u?em smislu, elektronika, je znanost koja ne miruje, a samim time ne smije mirovati niti na?a spremnost za u?enje, nove spoznaje i nova razo?aranja. Elektronika je cijelo?ivotno u?enje, a budu?i da spada u tehni?ke znanosti, niti jedan dio elektronike ne smije se ocjenjivati bez prethodne kvalitetne analize, upoznavanja i isprobavanja. :)

Reply to
-Rio-

Nisu ni analogni osciloskopi ?to su bili:

formatting link

--
- while (1);

"I don't believe anything I hear and only half of what I see..."
Reply to
while(1);

Ocito moram ponovo obja?njavati:

Pa to mu i jest mana (jedina koja vrijedi spomena).

Isto tako, ne smiju se zaboravljati ili pre?u?ivati mane

Valjda je to svakom korisniku jasno, jer je kvaliteta katodne cijevi jedan od glavnih faktora kvalitete cijelog instrumenta!

niti mjerilo istog, pa tako niti rad na jednom jedinom

O kakvim predrasudama govori?! Cinjenica je da SVAKI osciloskop MORA imati X ulaz ili ulaze ?to linearnije i ?to vi?e frekventne karakteristike kako bi ?to vjernije prenio ulazni signal ( od DC do f MAX). S tim da ce digitalni taj signal pretvoriti u niz jedinica i nula i upravo brzina i broj digita ce odrediti kvalitetu cijelog instrumenta, dok ce kod analognog isti signal proci dodatno pojacanje i tek tad doci na horizontalne plocice za otklon elektronskog mlaza po vertikali. A cije kapacitivno-induktivne komponenta odreduju kvalitetu i vjernost prikaza, a samim tim kvalitetu cijelog instrumenta. Na niskim ulaznim frekvencijama oscilogram ce biti identican sa naglaskom na o?trinu kod digitalnog. Dok ce kod vi?ih frekvencija doci do izra?aja sjeckanje kod digitalca (a ?to cijelo vrijeme nagla?avam) cija je ?irina odredena kvalitetom AD pretvornika ( a ?to takoder nagla?avam) i vjernost prikaza ce osjetno prelaziti u korist analognog. Ista stvar je sa vremenskom bazom. I da spomenemo memoriranje signala. Nekada?nji osciloskopi sa pamcenjem, bilo na fosforu ili re?etci (ako se to tako uopce mo?e nazvati), su bili osjetno kompliciraniji (da ne spominjem cijenu), dok to digitalci odraduju od ?ale. I gdje su predrasude?

Reply to
ipikec

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.