Raspberry Pi 3

I bluetooth si zaboravio ;)

Da :-) To mi nije previse vazno pa sam na to zaboravio :-))

BT je mozda dobar ako se Raspberry koristi za neke elektronicke projekte, meni je dosta da dobro radi ko server - vec i najstariji model s 256 MB RAM-a i jednojezgrenim processorom na 700 MHz za tu primjenu radi OK (normalno, ovisi o broju posjetitelja koji bi istovremeno bili na stranici ali za site-ove s manje posjetitelja Apache s Wordpress-om radi OK).

nabaciti i na moju prastaru PC-kantu!?

Vecina OS-ova za Raspberry Pi su razne distribucije Linuxa ili OS-ova za media centre (koji se opet baziraju na Linuxu) skompajlirane za ARM processor i s modificiranim kernelom, tako da je npr. Raspbian ustvari skoro isto ko da na PC instaliras Debian.

Ovo su najcesce koristeni OS-ovi za RPi:

Niti jedan od tih image-a nece raditi na PC-u ali skoro svaka od tih Linux distribucija postoji i za x86 (osim RISC OS-a i PINET-a koji su radjeni bas za ARM).

nek zvadi kaj sad ima, i nek utakne ARM ;->>> LOL ;-D

a.. 1GB LPDDR2 SDRAM (2x memory)

pa ne treba zauzimati USB portove.

--

To moze biti prednost ali meni npr. ne igra ulogu jer mi RPi ionako nije spojen ni na ekran niti na tastaturu nego se na njega logiram preko SSH.

odjednom, naravno.

Citao sam da je i dalje zajedno.

To je nazalost ostalo isto, ovdje na prvih par stranica ima dosta informacija i razlikama u odnosu na RPi 2:

Vidio sam na vise mjesta da se to spominje kao problem ali nisam naso detalje, koje su tocno posljedice? Smanjena brzina? USB-a/Ethernet-a kad se koriste u istom trenutku? Koji port u tom slucaju ima prioritet?

Ja vec tocno godinu dana radim firmware za jedan uredjaj (kad bude gotov cu staviti podatke i slike) i program ima 8.875 KB (oko 2000 linija C-a). Prema tome, za napisati 1 MB programa mi treba 115 GODINA tako da mi je previse i tih 32 KB koliko ima mikrokontroler :-) Da se malo potrudim bi to bez problema smjestio u 8 pa i u 7 KB ali cu raditi i verziju uredjaja s nekim dodatnim mogucnostima pa sam jos kad sam bio na oko 6-7 KB koda stavio mikrokontroler s 32 KB.

Jucer sam bas naletio na neki YT video gdje se je tip zalio da je morao s Arduino-a preci na Raspberry Pi jer 'nakon sta je u Arduino ubacio library-je za SD karticu i za GPS vise nije ostalo memorije za library za ekran' :-)))) Pa naravno da mu nije ostalo memorije kad je na Arduino-u iso pisati program u Python-u :-)))) Dobro da nije na mikrokontroler instalirao Linux. Sve to za sta mu je nestalo memorije stane u par KB. To je inace ovaj video:

Iako se iz nekih od videa iz liste cak i moze nesta nauciti, vrlo je iritantno da covjek nikako da nauci kako se u nano-u koristi copy/paste a koristi ga u desecima videa :-))))

neoptimizirane library-je, brzo bi to popunio....

zauzeca resursa? Naime, pri instalaciji je nadrobio samo POTREBNE drivere

Pravi programeri iz doba Z80 i 68xx 8-bitnika vjerojatno danas sa raznim SOC nemaju velikih problema sa programiranjem, brdo chipova zamjenjen sa jednim a memorije "beskrajno", naravno u odnosu na ono doba.

Glede onog "nemaju velikih problema ": Neznam koliko sam "pravi" (to nek' vele drugi), ali cinjenica je da se programiranjem (i dizajnom hardware-a) bavim skoro 30 godina, stoga samo mogu reci danasnja kompleksnost programiranja SoC-eva je potpuno druga dimenzija u odnosu na retro Z80 i slicno. Sa sjetom se sjecam jednostavnog suzivota Z80/6502 i assembler-a iz perspektive jednosg SoC-a i multi-milionskih linija C++ library-a. Pritom naravno mislim na problematiku multi-threadinga, real-time OS-ova, message & even-based IPC-a, kompresie podtaka, high-speed stream-ova, multi-process & multi-processor komunikacije, thread-shedule problematike, cache L1 & L2 miss & hit problematike ... to name a few. Zivot embedded programera, oni koji su to uzeli kao zivotni poziv, je sve samo ne lagan. Pa na sve to nakalemi specificna hardware znanja, kao npr. FPGA + soft core design/programming, pa na sve to nakalemi jos i biti profesionalac koji zivis od outsourcing-a gdje te korisnik gleda sve samo ne naklono, jer mu osim novaca, vremena i zivaca, usput mu otimas i bogom-dano radno mjesto a usput jos mora biti i uljudan s tobom. A uz sve to jos moras i svaki dan stavljati glavu u torbu jer si vjecito u prometu a matematicka sansa da dozivis fatalni sudar u prometu je vrlo volika. A mladjarija samo gleda kako da te ukloni sa puta, jer im kao "starac" "smetas" na svemu. Ima toga ...

Z80 i 68x00 je bila igrarija u odnosu na danasnje monstrume od programa. Svatko tko je ikada isprogramirao program sa >10 000 linija C-koda, ne racunajuci /* */ komentare, zna o cemu pricam. Cak i proucavanje tudjeg koda da bi to iskoristio u projektu dovodi katkada do ludila ... npr. 2013-te sam bio outsourcan NXPu (Gratkorn-Graz, Austria) na godinu dana gdje sam morao u par tjedana apsorbirati nekioh 20-tak tisuca linija lose-pisanog open-source C/C++ koda kako bih uopce mogao testirati NFC chipove za Androide, a sam test mi je oduzeo daljnih 6 mjeseci gdje sam "proizveo" par tisuca linija usput debagirajuci i one prokleto dosadne C/C++ FOSS librarije. Nesto sa mi naucio, ali mi je to skratilo zivot za par godina.

A ove "igrackice" poput Arduina i Raspberry-a, to je meni poprilicno simpaticno (...eh, kada bi mladjarija znala sto ih jos ceka u zivotu osim paljkanjas/gaskanja LED-ica na Arduinu i/ili RPI-u...), ali eto ne zelim ispasti dezurni kriticar. Ovdje na grupama, nadam se da to svi vide, pomazem koliko mogu pisuci postove za koje procijenim da mogu biti zanimljivi i drugima.

Nadam se da ovo cita i Chupo: nitko nikada nije napisao niti ce ikada __sam__ napisati milti-milionski kod. Zato postoji project-management (PM) metrika koja se zove man-hour, man-month ili man-year. Dakle Chupinih spomenutih nekakvih 115 godina za pisanje koda se svodi na PM metriku od 115 man-yeras iliti ekipa od 115 ljudi za to treba 1 godinu, a ekipa, kao npr. Rockwell-Collins AirShow Avionics, Tustin, Californija, firma koja radi avioniku za Boeing i ostale (a gdje sam svojevremeno radio skoro 2 godine) to je ekipa koja broji 1500+ vrhunskih embedded programera svi pod jednim krovom, za cca. milion linija koda treba cca. 4 mjeseca (bijah, vidjeh, probah...za mene je to neponovljivo ultra-pozitivno iskustvo). Teoretski PM metrika veli 4 mjeseca * 1500 ljudi = 6000 man-month za milion linija C-koda iliti svaki programer mora "izbaciti" (grubo linearno govoreci) oko 160 linija koda mjesecno, a to i nije neka frka, zar ne? Buduci milion-linija projekt traje i do godinu dana (4mj design + 8mj test), laganini "svaki-dan-jedna-debugirana-linija" je otprilike svakodnevni zivot (i cilj) velikog tima poput Rockwell-Collinsa.

Hebes firmu koja produktivnost meri linijama koda....