Dioda Uz MOS

"inz"

Dioda ide antiparalelno zavojnici a ne mosfetu. antipalarelno znaèi da ju stavlja¹ paralelno zavojnici ali je okrene¹ tako da vodi struju u suprotnom smjeru od onoga kada ti je MOS otvoren. Struja samoindukcije ne teèe u GND nego se stvara strujni krug zavojnica dioda te se inducirani napon i struja prazne preko diode, jerbo ti je zavojnica izvor struje i napona, jedan njen kraj je + drugi - i kada to spoji¹ diodom energija se isprazni, a ista je suprotna smjeru struje koji rabi¹ kada aktivira¹ zavojnicu.

Ako te boli quac za zavojnicu nego samo ¾eli¹ prenaponsku za¹titu za MOS onda stavlja¹ drugaèiju diodu ili èak cijeli RCD èlan.

Kakvu diodu, i ¹ta je to RCD èlan?

"miha" je napisao u poruci interesnoj grupi:ec3u05$li0$ snipped-for-privacy@ss408.t-com.hr...

nakon

koja

Dioda npr 1V5KE16CA ima¹ ¹iroku paletu dioda.

RCD èlan je R kao otpor, C kao kondenzator D kao dioda. Uz pomoæ tih elemenata slo¾i¹ sklop paralelno MOSu da ru¹i prenapone na frekvenciji na kojoj se de¹avaju. Prekompleksno za obja¹njavanje, ima¹ hrpu literature na googlu.

Oba ova sluèaja za tebe su totalno nepotrebna ako pogoni¹ zavojnicu. Samo pukni npr 1N4001 antiparalelno zavojnici i kraj prièe. iako moram priznati da mi nije jasno ¹to poku¹ava¹ dobiti?

Za¹to struja samoindukcije mora teæi u GND? Da li ti poku¹ava¹ iskorititi tu saomuindukciju ili samo sprijeèiti negativne posljedice samoindukcije?

tu

U osnovi mora sprijeèiti pojavu prevelikog prenapona na MOSFET-u kada tranzistor prestane voditi. Ako pak postavi antiparalelno samo diodu zavojnici, postupak padanja struje kroz zavojnicu mo¾e biti predug.....

"vaso"

Pa za¹to je to bitno, i tako je problem u prenaponu a ne u struju. Struje gotovo da i nema ako se ne radio o nekakvom monstrumskom induktivitetu. Pad napona na diodi je 0 ne¹to volta, ako mu treba br¾a ili "vodljivija" dioda neka nju uzme i ukupno MOS vidi malo veæi napon od napona napajanja. Nerazumim tu tvoju logiku u ovome sluèaju. Inaèe dioda antiparalelno induktivnim optereæenjima je standard u rje¹avanju problema prenapona kod samoindukcije.

Recimo èak i za releje mo¾e biti bitna brzina smanjenja struje: br¾i pad struje, br¾e iskljuèenje kontakta i manje tro¹enje istih!!?? Vidi Svijet Elektronike br. 56: 'Nekoliko praktiènih ideja za elektronièare(1)'

Pogotovo je za impulsne sustave bitno da struja padne na nulu prije nove periode voðenja ako sklop treba raditi u diskontinuiranom re¾imu rada....

"vaso"

Ne èitam te novine, pa ne mogu pogledati. Osim ako ima negdi u elektronièkom obliku pa mi da¹ link, onda bi mogao pogledati.

Malo mi je to smije¹no, moram priznati. Relej, impulsni sustavi, kontakti,spremnost za rad? Ja relej koristim samo za galvansko odvajanje zbog raznih potreba i oblika, drugu primjenu mu nikako ne odobravam i èak ¹tovi¹e izbjegavam pa mi èitava ta prièa oko èuvanja kontakata i impulsa moram priznati prvi glas.

Ajd daj link na taj "svijekt elektronike", ne èitam te novine pa nisam ni¹ta vidio i ne mogu vidjeti.

elektronièkom

oblika,

ni¹ta

Ne mogu dati link jer jo¹ ne 'izlazi' u elektronièkom obliku. Releje uglavnom koristi¹ za male struje/energije te se ne mora¹ brinuti za trajnost kontakta. Meðutim, ako relej treba preklapati veæe struje, iskrenje i trajnost istih su bitni faktor... Pod impulsnim sustavima nisam mislio na sklopove s relejem. Veæina jednostrukih impulsnih prekidaèa / pretvaraèa uopæe ne mo¾e raditi ako je na zavojnici anti-paralelna dioda.....