da pojednostavim : kako ram pumpu za vodu
'hidrostatièki' udar.
Teorija prijenosnih linija daje dovoljno dobar odgovor.
Struja u vodicu stvara magnetsko polje, ne bitno koje jakosti. U tom magnetskom polju je energija.
Kad prekines strujni krug, magnetsko polje nestaje i pri tomu inducira ogroman napon na mjestu prekida, koji bi bio beskonacan na idealnom mjestu prekida, znaci da je prekid idealni izolator.
To mjesto prekida je tada kapacitet, i energija tog induciranog napona skladisti se u taj kapacitet. Energija kapaciteta ponovo se prazni na vodicu, i nastaju titraji, dakle titrajni krug. Struja se ponovo vrati u vodic,suprotnog smjera, vodic ima omski otpor, koji struju pretvara u toplinu a titraji slabe dok ne nestanu. Za nase pojmove vremena i pojmove velicine napona, titraji prestaju trenutno, odnosbo osciloskopom se moze vidjet samo prelazna pojava od pola do jednog titraja, ovisno o duzini voda to jest njegovom induktivitetu i kapacitetu prekida. Iako je tu vise titraja, cak beskonacno, svaki slijedeci moze biti 1000 puta naponski nizi pa ga ne mozemo vidjet, isto tako nema smisla beskonacnost jer titraji ubrzo postaju slabiji od termickog nemira elektrona u vodicu.
Kad bi vodic bio od supravodljive zice, titraji bi trajali beskonacno.
Gusenje titraja uzrokuje i omski otpor u trenutku prekida, naime inducira se napon koji tezi beskonacnosti i taj napon ionizira zrak ili izolator koji je na mjestu prekida, odnosno daje mu slobodne elektrone, time izolatoru daje vodljivost, otpor, a struja puta napon su snaga, i olobaðanje energije na tom mjestu vidimo kao iskru.
-- Pozdrav ! http://paramedia.ath.cx
struje!?
Pa, kako je generator obicno induktivnog karaktera, pri opterecenju kapacitivnim otporom mozda bi mogao dobiti struju vecu od struje kratkog spoja.... Vidjeh negdje, "dinamo" od bicikla moze dati vecu snagu ako u seriju sa sijalicom spojis veliki kondenzator, nego ako spojis samo sijalicu... Znaci, iako naizgled povecavas otpor kruga (jer jos nesto spajas u seriju) ustvari smanjujes otpor....
idealnom
puta
se
recimo da na strani generatora dodamo slijepi kabl bez izolacije da li ce isti, zbog postojeceg protoka, dobiti neko svojstvo da i sam postane alternativni izvor struje ?
Analogija cijevi kroz koju prolazi zrak ili voda ne postoji kada se govori o vodiæu kroz koji protièe struja. Fokus Shaumbergerovihistra¾ivanja su bile prvenstveno nekakve mistiène sile unutar vrtlo¾enja vode koje je on poku¹avao opisati i navodno ukrotiti i ne vidim vezu s vodiæem kroz koji protjeèe struja.
Ne znam za¹to je meni to obja¹njenje samog dogaðaja samoindukcije i potencijalno visokih napona uvijek zvuèalo previ¹e apstraktno, stvari su mi tek sjele na svoje mjesto kada nam je jedan profesor zavojnicu predstavio kao idealni strujni izvor u trenutku prekida, ¹to mi je tek onda imalo savr¹eno smisla.
U trenutku T- (prije prekida) teèe nekakva struja kroz zavojnicu, nakon prekida strujnog kruga (T+) ista ta struja i dalje teèe kroz tu zavojnicu, tj. ona se u tom trenutku pona¹a kao strujni izvor, i to prilièno idealan jer poduzima sve ¹to mo¾e da nastavi odr¾ati struju u vremenu T+ pa i ako treba generirat æe se i beskonaèan napon, ¹to naravno u praksi rezultira ionizacijom zraka izmeðu kontakata koji se odvajaju i el. lukom. Pogon strujnog izvora (zavojnice) je magnetsko polje koje se raspada oko zavojnice tj. promjena jakosti polja.
Eto, mo¾da nekome kome je pojam samoindukcije previ¹e apstraktan bude prihvatljivije ovo obja¹njenje.
probat æu se ubaciti u tvoje reèenice, i objasniti onako kako ja to shvaæam
Toèno, to je energija spremljena u magnetskom polju
Ne bih rekao da je to razlièito, npr. voda koja teèe ima kinetièku energiju zbog same mase koja se giba, dakle mislim da ima¹ analogiju sa strujom i energijom spremljenom u magnetskom polju induktiviteta.
Dakle govorimo o naglom prekidu toka vode u usporedbi sa naglim prekidom protoka struje.
Ako prekine¹ (zatvori¹) protok vode u vremenu 0s, ima¹ masu vode koja ima svoju kinetièku energiju i sada tu masu ¾eli¹ zaustaviti u vremenu od 0s, dakle beskonaèna deceleracija zahtjeva beskonaènu silu (F=m*a). Sama logika ti govori da je to prilièno opasna rabota, ne¹to ¹to se kreæe i ima masu, trenutno zaustaviti na nulu, je prilièno nezgodno. Kod struje koja se kreæe kroz induktivitem ima¹ praktièki potpuno istu situaciju, induktivitet se pona¹a isto kao masa u mehanici, trenutno promjeniti tok struje u zavojnici neæe iæi samo tako. Zbog same "tromosti" induktiviteta, nakon poku¹aja prekida struje, zavojnica zbog svoje tromosti (raspadanja magnetskog polja) neæe dozvoliti da se struja trenutno prekine, ¹tovi¹e nakon samog trenutka prekida struja æe biti indentièna struji prije prekida, s vremenom naravno ¾e opadati kako slabi magnetsko polje. Dakle zavojnica koja je bila tro¹ilo sada postaje strujni izvor u promatranom krugu.
Nisam siguran da li smo se pohvatali ili sam ja oti¹ao u nekom drugom smjeru od onoga koji ti ide¹ :-)
energiju zbog same mase koja se giba,
magnetskom polju induktiviteta.
protoka struje.
svoju kinetièku energiju
deceleracija zahtjeva beskonaènu silu (F=m*a).
i ima masu, trenutno zaustaviti na nulu,
situaciju, induktivitet se pona¹a isto kao masa
zavojnica zbog svoje tromosti (raspadanja magnetskog polja)
prekida struja æe biti indentièna struji prije prekida,
promatranom krugu.
smjeru od onoga koji ti ide¹ :-)
krivo sam postavio kako bi trebalo biti idealizirajuci stvar ali kad se sve stavi na hrpu moze raditi.
Dakle, u slucaju vode ili zraka princip je stvoriti vortex koji ce usisavati vecu kolicinu od one koja se postize silom unutar sustava.
Struja bi trebala stvarati nesto ( efekt, promjena u optimiziranom materjalu, nesto ) sto bi u krugu izmedju izvora, vodica i potrosaca povlacilo struju iz okoline bez dodatnih komponenti. To znam i nije mi interesantno.
Ono sto kod vode i zraka se mora raditi ( frkanje cijevi, optimizacija ... ) kod struje se izbjegava jer se istom moze manipulirati izvan vodica magnetskim poljem bio da se zeli napraviti vortex, nakuplja se na jednom djelu pa pusta, mjenja frekvencija i slicno.
Vrlo je vjerovatno da se eksperimentiranjem razlicitim metodama i dovoljnom snagom moze postici da se sljepi kabl(ovi) navede(u) da unosi dodatnu energiju u sustav samo me zanima jedan od nacina na koji se to moze napravit da mogu po tome dalje trazit. U biti se navlaci dodatna "masa" elektrona na postojeci tijek unutar kruga. Ovo sa prekidom je preekstremno i ocigledno nemoguce da se nacima materjal da sam po sebi odrzi "stanje protocnosti" struje.
Hm, ako bih htio dodati jo¹ jedan mistièan ton na ovo ¹to si rekao mogao bih te uputiti da prouèava¹ plazmu pa te npr. mogu probati uputiti na
Moze se navuc vrlo jednostavno, izlozi ga se promjenljivom magnetskom polju, a najefikasnije da ga se namota na jezgru. Energija u kabelu je energija magnetskog polja, a za odrzavanje tog polja moras ulagat energiju, npr vrtenjem permamentnih magneta kao klod generatora ili sa drugim vodicem kroz koji protice struja kao kod transformatora.
Ekvivalentno cijevima, pritisak je ekvivalent napona, protok, odnosno kolicina mase u jedinici vremena je ekvivalent struji. Vanjski utjecaj tlaka na u smislu kreiranja vakuuma je uzmimo strano magnetsko polje oko vodica. Ali to je samo uzmimo, da zrak nema masu, ili da nema zraka, kao na mjesecu ili svemiru, podtlak u cijevi ne bi ni mogao napravit. I obrnuto, jos veci podtlak se moze napravit na dnu oceana. Energija podtlaka je gravitacijska energija. Usporedba struje sa podtlakom, odnosno sauganjem, bi bila izmicanje vodica djelovanju stranog magnetskog polja. Isto tako za veci podtlak ne moras saugat, mozes potopit u vodu cijev, i cim veca dubina veci podtlak, veca energija podtlaka. Protok mase, odnosno vode ili nekog drugog medija ima i svojstvo inercije, koje je svojstvo mase, a elektricna struja nema svojstvo inercije, ali zato ima svojstvo idukcije, pa uzmimo nek to bude pandam inerciji.
-- Pozdrav ! http://paramedia.ath.cx
Naravno, i pri tomu ce savladat i beskonacni otpor, i na bilo kojem otporu, struja ce biti ona koja je kroz nju uspostavljena prije prekida. Ta struja je konstantna gledajuci samo opteretni otpor, a ne i vrijeme, konstantna je samo u beskonacno kratkom vremenu, a vremenom slabi to brze sto je otpor veci. Konstantna i trajna bi bila da je induktivitet supravodljiv, i oterecenje nula oma.
Ako se otkrije supravodljivost ostvariva na jeftin nacin, to bi rijesilo problem skladistenja ogromnih kolièina energije u taj intuktivitet, teoretski beskonacne energije, koju moze ogranicit samo gubitak supravodljivosti kod struje iznad neke vrijednosti.
Mi danas mozemo namotat zavojnicu od recimo 500 H, i to bez jezgre, i koja bi stala pod haubu auta. Bila recimo namotana zicom 0,2mm. Da je od supravodljive zice, a ne gubi supravodljivost pri recimo 10 000A , u tu zavojnicu bi stalo energije kao sto ima u 700 litara benzina. Sa 700 litara benzina stedljivi auto predje max 14 000km. Auto u kojem bi bila ista kolicina energije kao u benzinu presao bi 4 puta vise, jer je iskoristivost energije benzina 25%. Zamisli koja bi to tehnoloska revolucija bila da imas auto koji prelazi 56
000km jednim punjenjem u zavojnicu.Rijesen bi bio i jos jedan problem, mogla bi se skladistit energija groma. Naime, induktivitet ima svojstvo da struju postize brze sto je napon veci, i struja starta od nule, pocetni otpor induktiviteta je beskonacan, a pada kako raste struja, i time bi zgrabili svu energiju groma.
-- Pozdrav ! http://paramedia.ath.cx
polju,
vodicem
mjesecu
vodica
cim
idukcije,
to znaci da ako struju pustimo u zatvoreni krug sa virecim komadima kabla magnetsko polje ce crpsti snagu iz dovodnih kablova stalno povecavajuci snagu. Samo je pitanje da li ce se parazitski oduzimati struja iz kruga ili ce se kreirati dodatno magnetsko polje iz kojeg ce se crpiti struja. Ovo do sada nema problema ali me zanima drugo.
Unutar identicnog kruga vode moze se upucavati zrak ili vrtlozima natjerati voda da usisava zrak povecavajuci volumen - kako to napraviti sa strujom ? Sto se vrtlozenjem elektrona unutar vodica sa magnetskim poljem dobija i kako se jos sa njima moze hendlat ?
Ne mo¾e¹ u vodiè ugurati vi¹ak elektrona niti napraviti manjak. Svaki elektron koji uðe u vodiè mora istovremeno izbaciti drugi elektron iz njega jer atomi imaju konstantan broj elektrona u jezgri. Elektroni skaèu iz jednog atoma u drugi atom samo ako ga prije toga izgura neki elektron. BDW zato je usviravanje kablova u HiFi-u budala¹tina, jer se elektriènom strujom ne mogu mijenjati kemijka svojstva vodièa. Dakle potro¹aè ne mo¾e povuèi veæu struju iz izvora jer taj izvor jednostavno nema tu struju koju potro¹aè ¾eli povuèi.
Neæe ba¹ biti: A ¹to se dogaða kada naelektrizira¹ ne¹to?
Vodice, znaci metale, ne mozez naelektrizirati. To mozes jedino nevodice, to jest izolatore. Upravo iz razloga koji je gore naveden.
sve 5 sto pises ali sto se dogadja u izoliranom kablu sa jednim izoliranim krajem a na drugom jakim magnetom upucavam u njega nove elektrone ? Nece uzrokovat promjenu materjala nego njegovog svojstva
Ako misli¹ na indukciju napona pomoæu promjenjivog magnetskog polja a ne jakog magneta, ni¹ta neæe biti dok taj napon ne poène¹ "tro¹iti" odnosno dok ne optereti¹ drugi kraj kabla. Ne mo¾e¹ u punu fla¹u nadolijati jo¹ vode, sad æe¹ reæi da mo¾e¹ ako poveèa¹ pritisak, ali voda je gotovo zanemarivo stlaèiva, a elektroni u atomima nisu nimalo stlaèivi tako da ne mo¾e¹ poveèati "tlak" odnosno kolièinu elektrona u vodièu kao ¹to ne mo¾e¹ ni smanjiti kolièinu elektrona. Tu sva analogija sa vodom prestaje.
mislio sam da se mogu ugurati slobodni elektroni u medjuprostor atoma ali ako ne ide nista.
ako kabel obmotam oko drugog kabla magnetsko polje prvog bi inducirao struju u drugom. Kako se zove pojava i kako se izracunava izlazna struja ( nesto tipa namotaj x presjek - duljina = snaga ) ?
A ¹to se dogaða pri nabijanju kondenzatora?
ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.