jalova energija

tro¹ila.

Ako generator optereti¹ èistim omskim tro¹ilom, struja æe biti u fazi s naponom, inaèe æe biti fazno pomaknuta. Jalova struja pak proizvodi dodatne REALNE gubitke u mre¾i i transformatorima i zato se naplaæuje u nekim sluièajevima....

A gdje je onda nestala snaga? Na otporima vodova. Tvojim vodovima, elektrinim vodovima, unutrasnjem otporu trafo stanice. tako to zeli prikazat elektra, sto je samo djelom tocno. Tvoje brojilo se ne vrti, to jest vrti se samo malo, ovisno koliki je udjel otpora tvojih vodova. Postavimo stvari opipljivo. Posto kondenzator energiju ne moze trosit, on je skladisti. Nailaskom pozitivne poluperiode nabija se na plus potencijal, struja je sve jaca do vrha sinusoide, napunio se je na vrh sinusoide, i sada sinusoida napona mreze je u silaznom djelu, manja je od napona na kondenzatoru, jer se je on nabio na vrh sinusoide.

Kondenzator se tada prazni preko mreze, dakle vraca akumuliranu energiju jedne poluperiode natrag u mrezu, i tako za negativnu poluperiodu i ostale cikluse. U ovom modelu gledista mozemo primjetiti da elektra naplatom te vracene energije, koju smatra jalovinom, nije bas sva otisla u grijanje vodova, i ona u biti pljacka, veci dio je "pomogao" generatoru to jest trafo stanici, da u djelu silazne ivice sinusoide ne bude opterecen strujom drugih potrosaca na mrezi, za toliko koliko mu je pomogao tvoj nabijeni kondenzator, ali je zato generator bio opterecen za toliko vise kad je kond trebalo nabijati, kad je sinusoida krenula od nule do maksimuma. Ovdje se odma uocava fazni pomak, to jest da oblik struje na prati oblik napona. Kada na mrezi ne bi bilo nikog drugog sa realnim otporom, da je samo tvoj kond, onda je stvarno energija otisla u jalovinu, na grijanje vodova i generatora. Ali na mrezi nismo sami, i elektra tu zakida velike potrosace brojilima jalove energije, a u biti to je energija koju je netko morao potrosit, energija je neunistiva.

A sad kad smo toga svijesni, treba promatrat vektore, i ne dozvolit da nas zavaraju iluzijom kako se je sva energija, u ovom slucaju 1,5kW potrosila na vodovima. Prosjecna vrijednost otpora kucnih instalacija+osiguraca je reda 1 ohm.

Da ne bi gledao vektore sa tako ekstremno malim otporima, evo ogledni primjerak sa tim kondenzatorom u seriji sa omskim otporom od 32 oma, identicnim impedanciji konda. Na otporniku se tada nalazi oko 0,7 x220V=154V (nije polovina napona zbog faznog pomaka napona na kondu u odnosu na napon mreze, a fazni pomak napona na kondu u odnosu na napon na otporniku je 90 stupnjeva). Na njemu se razvija snaga 154 na kvadrat kroz 32= 750w(polovina od 1,5kw) i to je radna energija. Brojilo redne energije toliko ce registrirat I kroz kond i kroz otpor naravno tece ista struja 4,8A, i u istoj fazi, pa kod 220v to znaci snagu iz mreze od 1056W, jalovine je oko 300W. Tih 300W je vraceno u mrezu, a ko ju je potrosio, mogli bi diskutirat.

Pa onda preracunavat vremenski pomak u fazni, moguce ali kompliciranije od jednostavne metode obicnog mjerenja napona, ili struje.

Evo par primjera. Serija otpor-kondenzator sa prikljucenim naponom izmjeris prikljucen napon i napon na otporu, ili napon na kondu. izracunas fazni pomak po Pitagori.

Serija otpor-zavojnica, isto kao sa kondom.

Paralela otpor+ kond, ili otpor + induktivitet, ne mjeris napon, jer je isti, vec struju kroz jedan od njih i zajednicku struju, te po pitagori dobijes fazni pomak. Jednostavnije nego gledat scopom vremensku domenu i preracunavat u pomak.

svaka èast na trudu... ov je stvarno detaljno i op¹irno. hvala!

Jednostavno reèeno, motor ANGA®IRA jalovu snagu koja mu slu¾i da bi stvorio magnetski tok kojim æe radnu snagu iz izvora prenijeti na vratilo rotora (mehanièka snaga). Jalovu energiju neæe tro¹iti, ali ju treba jer mu je ona medij za prijenos radne komponente. Da bi ju "anga¾irao" za rad, izvor (generator u elektrani) ju proizvede na njegov zahtjev. Taj zahtjev i prijenos te energije od izvora do tro¹ila HEP naplaæuje. Frekvencija te komponente je 100Hz (dvostruko veæa od nazivne), ali trajanje pozitivne i negativne poluperiode ne mora biti jednak. Smjer te energije je uvijek od izvora prema tro¹ilu, no ova energija stalno kru¾i izmeðu izvora i tro¹ila koji neprestano mijenjaju uloge (u pozitivnoj poluperiodi u jednom smjeru, a u negativnoj poluperiodi u drugom smjeru) i akumulira se kao energija u magnetskom polju (kod induktiviteta) ili kao energija u elektriènom polju (kod kapaciteta). Magnetska energija, isto tako i elektrostatska energija, se ne tro¹i, nego se neprekidno "ljulja" izmeðu dva akumulatora (spremnika - zavojnica ili kondenzator) energije.

Pozz!