Korisnost RF-pojacala u A-klasi???

Ti u proracunu za 50 % uzimash idealne uvjete. To je jako tesko postichi pa je manja korisnost. Ako je pojachalo za nf onda je uzaludno govoriti o vf kad nije predvidjeno za to. Zbog toga i postoji frekv. karakteristika koja nam nesto kazuje. I nisi u pravu. Korisnost se proracunava na srednjim frekv. gdje je utjecaj prazitnih kapaciteta i induktiviteta puno mali.

--
Pero(Klicov),makni SPAM za reply
kaciga glavu cuva , a sta cuva kacigu?!.?

Uopce me nisi skuzio! MENE ZANIMA TEORETSKA IDEALNA KORISNOST ZA VF-SIGNALE! (kada se otpor prilagodjuje)!!!

Briga me kako se definira na NF, zanima me kolika je na VF???

(Ako ne poznajes VF- tematiku, onda me niti ne mozes skuzit)!

S èim se ti zamara¹.... koristi C klasu i bok :-)

Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

u

struje

a

korisnost

pola,

Korisnost po snazi prilagoðenog pojaèala ne mo¾e biti veæe od 50% -- pola se disipira na unutra¹njem otporu. Pojaèala snage se _nikada_ ne prilagoðuju po snazi.

se

po

Znaci...po tvome C-klasa ima ispod 50% korisnost :-))) E nema nego oko

80%...mjereno kalorimetrom (RF snaga) i norma (napajanje) rf snaga/napajanje je korisnost

A ne zamaram se bez veze, ne treba mi zbog prakticnog dijela vec zbog jednog rada...

Teoretska snaga A klase je i kod audijai kod RF-a 25% i to ti nema veze s spreznom mrezom. Pusti malo A klasu na stranu....C-klasa ima 80% korisnosti jel tak!? Da se dijeli s 2 zbog sprezne mreze pojacalo bi imalo 160% korisnosti ili 40%...prvo je nemoguce, a drugo ti iz prakse mogu reci da nema smisla. Sjecam se ...nedavno je to bilo kad sam pustao u pogon i vrsio mjerenja na 35kW FM odasiljacu, mjerio sam snagu na umjetnoj anteni (brdov coupler, sa originalnim cepovima i pripadajucim instrumentom ... tu mogu fulati max 5%) i mjerili smo potrosnju odasiljaca sa digitalnim trofaznim wattmetrom (mislim da je NORMA 900 ... max greska ispod 1%) i korisnost cijelog odasiljaca je bila oko 70%. Znaci korisnost izlasnog stupnja (eta anodno) je oko 80%

Kad bi bilo po tvom ... da se pol snage gubi na prilagodjenju, izlazna sprezna mreza bi se zadimila, a ne dimi se jer je napravljena od L i C elemenata koji nemaju gubitke (u idealnom slucaju)...tj. nema disipacije. Da se disipira na unutarnjem otporu tranzistora (ili elektronke) to nikad ne bi uspio ohladiti niti vodom, a kamo li zrakom.

Dakle cisto iz perspektive energije ova tvoja prica ne stoji.

Dakle u cemu je kvaka? Najlakse je stvar gledati ovako.Imas tranzistor koji ima tpor 1R-j10R (ili tako nesto) zatim sa spreznom mrezom eliminiras onaj -j10R i dobijes samo 1R koj sa drugom spreznommrezom (koja moze biti i idealni trafo objera zavoja 1/7) transformiras impedanciju sa 1R na 50R. Naravno sve se to da napraviti s jednom mrezom, a ne 2 razlicite.

One fore...unutarnji otpor pojacala je 50R, antena je 50R pa samo pola snage dodje na antenu nisu bas istina. Mi kazemo da je unutarnji otpor pojacala

50R a zapravo nije, ali se tako gleda....pa se malo zazmiri...pa studentima kasnije neke stvari nisu jasne :-))

Pa znas kad rjesavas zadatke iz VF-a da nigdje snaga ne pada na pola zbog sprezne mreze.

u

struje

a

korisnost

pola,

korisnosti

vrsio

Da

bi

koji

i

snage

studentima

ako

parazitnih

po

tranzistora

kompleksnu...),

potrosacu,

Hvala Kreso! Malo mi se to kosi sa onim nadomjesnim shemama za dinamiku, kad se uracuna izlazni otpor tranzistora! Dakle, ti kazes da ako na neki generator signala (koji ima izlazni otpor 50 Ohma) spojimo otpornik 50 Ohma, te ako je na tom otporniku izmjerena snaga

10W, generator ce isto vuci 10W iz uticnice???(Gledano idealno...)! Hm, zanimljivo, a kojeg vraga onda oni nas sopaju s tim otporima i prilagodjenjima snage??? Pozdrav i zivio!!!

Ja sam si isprojektirao RF pojacalo 400W na 13.56 Mhz sa jednim jedinim MOSFETOM koji u chipoteci kosta 15 kn. Korisnost mu je bila bolja od 85% (iz napajanja je vuklo negdje oko 480W).

Moglo se i bolje da imam brzi MOSFET :-))

Eh, da, pojacalo radi u D klasi.

Razmisljam preci na E klasu i s time su ljudi po netu dobivali korisnost vecu od 90% (DC->RF).

50

Da bas tako...ako bi imao idealna pojacala s idealnim napajanjem s idealnim.....sve idealno.

Pa prilagodbu moras imati i imas ju. Al ta prilagodba nista ne trosi. Najjednostavniji primjer je tranzistor koji ima izlazni otpor 1+j0 na njega stavis idealni trafo s omjerom 1 na 7 i s druge strane dobijes 50R generator. Sve je prilagodjeno....tranzistor vidi 1R s druge strane neko trosilo vidi 50R i svi zadovoljni :-)

Eeeee Kizo kad bi to bilo tako lako i Japanci bi radili srednje valne odasiljace...a ni u RIZ-u nisu uspjeli napraviti preko 1kW rms a da nije

19inch*6U dimenzija...naravno bez napajanja koji je jos jedna kanta. Naime ti s dobio sirovu snagu na jednoj frekvi. Probaj napraviti pojacako koje ce pojacavati od 3 do 30MHz, AM signal i da izoblicenje NF signala bude unutar zakonski propisanih granica...pa da vidis belaja :-)))))

Oh da, naravno, D-klasa moze dat teoretski 100% (Samo teoretski)! Da si stavio neke "Ultra fast" skuplje tranzistore, dobio bi jos koji postotak sigurno!

....tranzistor vidi 1R s druge strane neko

Da, ali strujni izvor u tranzistoru (kada se gleda nadomjesna shema za dinamiku) vidi dva otpora: svoj 1Ohm i potrosacev 1Ohm! Dakle, on vidi paralelu ta dva otpora, odnosno seriju ako se strujni izvor transformira u naponski!

ce

unutar

E moj Kreso.

U RIZ-u su stari inzenjeri koristili dobre stare provjerene sheme i stari dizajn izlaznih pojacala (pretpostavljam). Naravno, to i dalje stoji za snage > desetak kW.

Bacio sam na binse jednu shemu koja je slicna mom dizajnu izlaznog pojacala. Da napomenem da IRFP450 u Chipoteci kosta 15 kuna a ja sam sa njim konstantno drajvao teret od 3kW (naravno - nije bio RF visoke frekve vec reda desetke kHz) a pri tom se MOSFET jedva malo smlacio. Na RF-u (kratkovalnom) se dobro uhajca zato sam koristio aktivno hladjenje sa cooler-om za P4 CPU.

Eh, nevjerni Toma. Baci pogled na binse.

Pozdraf

Tak dok sam ja napravio svoju prvu d klasu(koja je imho jako lose napravljena:), nisam mogao tranzistore ugrijat(irf640). Vise sam ih grijao diranjem:). Nisu bili na hladnjacima, nego u zraku.

U svim do sada opisanim primjerima nisam vidio prilaogoðenje po snazi; transformacija impedancije i poni¹avanje reaktance nije prilagoðenje po snazi nago samo prilagoðenje (bez onog po snazi). Prilagoðenje po snazi se rabi za postizanje maksimalne osjetljivosti, odnosno najboljeg S/N odnosa, a i to ne uvijek. Konkretno i idealizirajuæi, maksimalna snaga koju neki aktivni element mo¾e dati je P=U*U/4R, gdje je U napon napajanja i R otpor tro¹ila. Ukoliko bi R izjednaèili sa unutarnjim otporom, recimo, tranzistora (horizontalne izlazne karakteristike = veliki otpor = skoro strujni izvor) u suèaju prilagoðenja po snazi dobili bi vrlo malo (uz razumni napon napajanja).

Prijatelju, postoji prilagodjenje po snazi (istina, mozda se cesto ne spominje u literaturi, ali ako na izvor spajas otpornik koji je jednak izlaznom otporu izvora, onda je to prilagodjenje po SNAZI!!! Ako u seriju sa naponskim izvorom (ili strujnim u paralelu) spojis otpornik koji ima puno vecu vrijednost nego izlazni otpor izvora, tada radis naponsko prilagodjenje jer ce napon na njemu biti puno veci, ali ce snaga biti manja (u odnosu na prvi slucaj) jer se ukupna struja smanjila! Ako spojis manji otpornik, onda radis strujno prilagodjenje, jer ce struja biti velika, ali ce napon biti na njemu biti mali, pa ce opet snaga biti manja. Zato se najveca snaga postize kad su ti otpori jednaki!

Prilagoðenje po snazi se rabi za postizanje maksimalne osjetljivosti,

mo¾e

R

izlazne

To je tocno sto kazes, ali to vrijedi samo u podrucju niskih frekvencija! Konkretno, izmedju kolektora i emitera postoji neki paralelni otpor i on je jako velik, recimo 200KOhma. Zato i karakteristike jesu skoro horizontalne (teoretski)! Ali, postoji paralelno njemu i neki kapacitet, pa kada frekvencija signala poraste, otpor kapaciteta bude puno manji od tog velikog otpora!I sto se desi??? Utjecaj tog kapaciteta se preslika u reaktivni dio te impedancije (klasicno, kako i je sa kondenzatorima), ALI SE PRESLIKA I U REALNI DIO TE IMPEDANCIJE! I sto na kraju dobijes? Kada tu paralelnu kombinaciju prikazes kao serijski spoj (preslikavanje admitancije u impedanciju), DOBIJES SERIJU PUNO MANJEG OTPORA I INDUKTIVITETA! Dakle, taj kapacitet ti od velikog otpora izmedju nozica napravi mali otpor i onda on smeta i nije zanemariv! To je glavni rat NF-VF!!!

Pokusaj u ovo jos uvjeriti i Marasa pa imas cevape i pivo, znas da je on protivnik Lampasa !!!