Dimenizioniranje zice rastalnog osiguraca, part II

Vise nego onaj prvi. Nisi uzeo u obzir da se zica osim sto se grije strujom istovremeno i hladi, dakle dobivenu toplinu prenosi na okolis

Pa iz te tvoje formule mozes izracunati i promjer ne? Inace ovakvim racunicama cak i ako si sve tocno postavio mozes samo vrlo priblizno odrediti promjer, tocan moras odrediti eksperimentalno. To ti je jedan cijenjeni kolega vec bio i napisao a ja potpisujem

Pa tako da postepeno povecavas struju dok zica ne pregori i istovremeno ocitavas ampermetar, ako ti je bas jako vazno da li pregori za sekundu ili 3/4 sekunde trebalo bi vec izmisliti neku instrumentaciju

Boris

Boris Vuletic je napisao/la:

Kako nisam uzeo? Pa uzeo sam.

Ne mogu izracunati promjer posto ne znam unaprijed kolicinu topline Q. Kolicinu topline mogu racunati kada vec znam promjer zice i sve ostalo o njoj. Do toga ne mogu doci kada ne znam promjer. To sam samo napisao da vidim da li ima smisla u takvom nacinu razmisljanja, a pitao sam vas za tocan racun promjera zice.

Jasno mi je nacelno kako eksperimentirati, ali sto bih od instrumenata ili opreme trebao imati doma da bi se mogao igrati s time a da je sto jeftinije i jednostavnije?

Nisi, gdje je negativni dio koji je odreðen koeficijentom prijenosa topline s metala na zrak? Ali, mo¾da se taj dio za pribli¾ni proraèun mo¾e zanemariti jer je taj proces relativno spor...

Postavi promjer ¾ice kao nepoznatu i slo¾i jednad¾be...

Najsigurniji ti je niskonaponski ispravljaè, recimo punjaè/starter automobila koji mo¾e dati kratkotrajno velike struje. Kao tro¹ilo koristi vi¹e otpornika od par oma veæe snage, cekas ¾icu iz rashodovanog fena za kosu ili ¾arulje auto-fara. Sa ¾aruljama je te¾e raditi jer mora¹ preko osciloskopa pratiti trenutne vrijednosti struja, ali ti je rezultat uoèljiv: Ako dovoljan broj ¾arulja u hladnom stanju povuèe vi¹e od potrebne struje, one trebaju 'bljesnuti' i skuriti osiguraè....

Hm nisam siguran da se moze zanemariti ali je svakako komplicirano za izracunati, ne moze se tek tako svesti na nekakav koeficijent prenosa zato jer su procesi prenosa topline jako ovisni od (razlike)temperature. Ako je zica razapeta u zraku postoje dva razlicita mehanizma prenosa topline sa zice: konvekcijom i zracenjem. Konvekcija znaci zagrijavanje zraka u neposrednoj blizini koji se onda dize i uzrokuje strujanje ili vrtlozenje kako ti drago, uglavnom zbog takvog mijesanja zraka prenos topline na okolni zrak je puno veci nego kad bi zrak bio stacionaran i ocito konvekcija ovisi o temperaturi. Zracenje znaci da energija topline odlazi u okolinu u formi infracrvenog i ostalog elektromagnetnog zracenja, ovo isijavanje energije zracenjem raste sa cetvrtom potencijom temperature! Ovo je mozda zanemarivo kod sobne temperature ali bas i nije za temperature oko tocek taljenja bakra. I onaj njegov 'kalorimetrijski' proracun zapravo nije tocan, nije vodio racuna o latentnoj toplini taljenja

Boris

Ja bas i ne bi koristio zarulje na ovakav nacin jer im je otpor jako ovisan o temperaturi, ako zarulja kratkotrajno zasvijetli i osigurac pregori tesko je ustanoviti kolika je struja zapravo bila u trenutku pregaranja bez storage osciloskopa, instrumenta koji pamti max. vrijednost ili nekog drugog ne bas osobito jednostavnog i jeftinog instrumenta

Boris

A kako najvjerojatnije nema¹ instrument za mjerenje tako velikih struja, slo¾i 10 otpornika od 0,1 om/1W u paralelu i mjeri pad napona na njima: Oèitane milivolte dijeli¹ s 10 i dobije¹ jakost struje u amperima....