Ak mi netko moze objasnit

ovo goreje coulombov zakon, zbog cega su eletkroni u vanjskoj ljusci atoma najslabije vezani s jezgrom. nadjaca li neka sila (vanjska) privlacnu silu jezgre, elektroni napustaju atom. zo je osnova elektricnih pojava, ali to nije ono sto tebi treba, to tek slijedi.

znas da izmedju raznoimenih naboja djeluje privlacna sila. zamisli sljedeci pokus:

cesticu sa pozitivnim nabojem Q iz tocke A, koja je u neposrednoj blizini negativnog naboja -Q, odmaknemo u neku tocku B (negdje bez gravitacije, lakse je za skontat). dakle, Q smo premjestili iz tocke A u tocku B, -Q ostaje gdje je bio... kako pri odmicanju naboja Q djelujemo protiv elektricne sile (kojom se naboji privlace), to znaci da bi izvrsili neki rad, tj. ulozili bi energiju.

zakon o ocuvanju energije glasi: *energija ne moze nestati, nego samo primijeniti oblik*

to znaci da smo vrseci rad pri pomaku naboja povecali energiju nabijene cestice. njena kineticka potencijalna energija ostaje nepromjenjena, èestica ocito zbog naboja ima jos jedan oblik energije, koja se povecava na racun utrosenog rada za savladavanje elektricnih sila.

znaci, sto vise utrosimo rada za pomicanje cestice Q, ona dobiva vise energije (na sto vecu udaljenost pomaknemo cesticu, ona ce imat vecu energiju).

vjerojatno znas da prostor djelovanja gravitacije nazivamo gravitacijsko polje, tako i *prostor djelovanja elektricne sile nazivamo elektricno polje*.

malo usporedba gravitacijskog i elektricnog polja:

podignemo li tijelo mase m u gravitacijskom polju na neku visinu h, djelujemo protiv sile gravitacije koja ce ga nastojati spustiti. tijelo je stoga dobilo sposobnost vrsenja rada koju zovemo potencijalna energija. ona osim o masi tijela ovisi i o visini tocke u kojoj se tijelo nalazi. slicno se dogadja i u elektricnom polju.

u onom pokusu od nekoliko odlomaka iznad, naboj Q smo pomakli u tocku B, te ga elektricna sila nastoji vratiti natrag...

to mu daje sposobnost vrsenja rada, tj potencijalnu energiju.

to je energija koju nabijeno tijelo ima zbog svojeg naboja, slicno kao sto gravitacijsku pot energiju ima zbog mase. stoga, *elektricnu potencijalnu energiju mozemo predstavljati kao energiju elektricnog naboja (u mirovanju)

sad tek dolazimo do elektricnog potencijala:

naboj Q u nasem zamisljenom pokusu u tocki B el. polja neku energiju Wb (potencijalnu). pokazuje se da dvaput veci naboj u istoj tocki polja ima dvaput vecu energiju, sto znaci:

kao sto energija tijela ovisi o gravitacijskom polju, ovisi o visini tocke u kojoj se tijelo nalazi; tako energija naboja u el. polju ovisi o potencijalu tocke u kojoj se nalazi naboj. stoga pojam *potencijala tocke u el. polju odgovara pojmu visine tocke (tijela) u gravitacijskom polju*

dalje valjda znas...

sorry na duuuuuuuuuuuuuuzem postu, ali jednostavnije nisam mogao ovako kasno... da je dan, malo bi skratio i napisao iz vise izvora...

ovaj dio elektrotehnike i nije toliko eletkrotehnika koliko je cista fizika...

Da to znam, veæi bih bio Nobelovac! Koristimo samo opis pona¹anja naboja, ali ne znamo jo¹ su¹tinu...

"Mad I.D."

Veza je ta, da el. potencijal postoji u el. polju.

Mad I.D. wrote:

Prvo elektricno polje: to je prostor u kojem se osjeca djelovanje elektricne sile. Kao egzaktna velicina definira se kao sila na jedinicni naboj. Obicno kad govorimo o polju misli se na polje u jednoj odredjenoj tocki prostora ali to je zapravo samo jakost polja, fizikalno polje je cijeli prostor gdje u svakoj tocki postoji neka odredjena jakost polja. Posto su sile vektori i 'polje' je isto vektor, elektricno polje dakle mozes zamisliti kao jednu shumu strelica(koje ne pokazuju nuzno sve u istom smjeru). Elektricni potencijal (za neku odredjenu tocku) se onda definira kao potencijalna energija jedinicnog naboja u toj tocki. To 'potencijalna energija' je rad(=energija) koji treba utrositi da bi se jedinicni naboj dovukao iz beskonacnosti do doticne tocke. Ovo zvuci mozda malo nejasno no sad mogu uvesti pojam razlike potencijala koji je puno korisniji u strujoznanosti. Elektricno polje je polje konzervativne sile, pa ima vrlo vazno svojstvo da rad ne ovisi o putu, dakle rad potreban za dovuci naboj iz tocke A u tocku B je posve neovisan o tome kojim ce putem(krivuljom) proci, ovisi samo o polju i gdje su A i B. Sad vidimo da je razlika potencijala izmedju tocaka A i B jednaka radu koji treba obaviti da bi se jedinicni naboj doveo iz A u B. (po definiciji trebalo bi naboj dovuci iz A u beskonacnost i onda odatle natrag u B da bi izracunali razliku potencijala, no posto se radi samo o razlicitom putu izmedju dvije iste tocke mogli smo ici odmah iz A u B. e da jos dvije sitnice koje mozda nisu svima ocite: u polju konzervativne sile rad po bilo kojoj zatvorenoj krivulji je uvijek =0 i rad za put od A do B = - rad za put od B do A). Razlika potencijala tocke A u odnosu na B se zove jos i napon izmedju A i B sto bi trebao biti malo familijarniji pojam :-). Veza izmedju polja i potencijala nadam se da je sad jasna. Kako izracunati potencijal ako znamo polje? Pa trebalo bi za neki odabrani put izmedju dvije tocke sumirati po duljini krivulje u svakoj tocki vektorske produkte elektricnog polja i tangente na krivulju. U nekim jednostavnijim slucajevima moze se izracunati i bez vise matematike, recimo u slucaju homogenog polja unutar skolskog kondenzatora razlika potencijala je jednostavno umnozak jakosti polja i udaljenosti, tj. koliko se odmaknes od jedne ploce. Napominjem da sve ovo vrijedi samo za staticko elektricno polje. Eto objasnjenje koliko je moguce bez (komplicirane)matematike i jednostavno bez da preskocim bitno

Boris

On Sun, 1 Oct 2006 23:44:22 +0200, Mad I.D. wrote: /cut

ZAHVALJUJEM svima na objasnjenima, posebno na 1. i zadnjem odgovoru !

Ivan