Zagonetka

Ako ne uzimamo u obzir kapacitet voda, niti dilataciju vremena zbog teorije relativnosti, onda æe LED svijetliti onoliko dugo koliko dr¾imo prekidaè ukljuèenim. Jel? :) A ako uzmemo u obzir kapacitet, onda ga prvo moramo izraèunati. Ja to iskreno napamet ne znam, a lijen sam tra¾iti u knjizi. :)

Ba¹ me zanima ¹to je rje¹enje. Volim ovakve zagonetke iz struke. hehe

Otpor vodica mi se na prvu cini prevelik da bi uopce zasvjetlila LED.

Ako drzimo stisnut 5 sec, i ako se elektroni sire brzinom svijetlosti, oni nece stici do diode po zatvorenom strujnom krugu. Stigli bi ako drzimo stisnut 25 sec, svijetlila ni tada samo 5 sec jer bi elektoni putovali

Ovo je po logici elektonike, i vjerojatno nije istinito.

Ne znam ! Kad vod ne bi imao kapacitet i induktivitet, sto je ne moguce, tada bi vredila ona gore logika. Posto ima i induktivitet i kapacitet, ovisan o razmaku i debljini voda, pa cak da vod postavimo u kruznicu, odnosno ima impedanciju, ledica bi svijetlila toliko koliko je pritisnut salter sa kasnjenjem 10 sekundi. To je za uvjet da je impedancija voda jednaka otporu LED-ice. Ako je impedancija voda puno manja ili puno veca, ledica bi nekoliko puta sve prigusenije zasvijetlila u razmacima od 10 sec, iako smo samo jednom stisnuli prekidac. Doslo bi do refleksije. Ukljucivanjem prekidaca, energija izvora bi nabijala na napon koncentrirane LC krugove po liniji, odnosno predala svoju energiju u kapacitet i induktivitet.

Tu stvar ne mozemo isprobati u stvarnosti pa mozemo samo vjerovat, ali dobra je za shvacanje sirenja i pojavu stojnog vala. Mozemo zato milijardu puta smanjit duzinu voda, i milijardu puta smanjit duzinu impulsa a osim diode staviti otpor i scop.

Nije prevelik, stavljen je toliki da tjera 20mA kroz LED, sto je nominalna struja za lijepu svijetlost na vecini dioda. Nije stos u elektrici, nego u sirenju po liniji, elektroni se sire

=A9to nije ispravno da se elektroni u vodi=E8u gibaju nekoliko milimetara u sekundi ali zbog toga =B9to je cjeli vodi=E8 pun elektrona, odmah se pokrenu i oni na kraju pa se nama =E8ini da elektroni brzo putuju a zastvarno samo pogurnu one druge.

a za¹to onda imamo ka¹njenje u tv signalu?

Mislim da razmi¹ljanje nije dobro. Prvo, ne ¹ire se elektroni brzinom svjetlosti nego elektrièno polje.

Sada da ka¾em svoje: Ako je prisutan samo radni otpor vodièa, dioda svijetli onoliko dugo koliko je prekidaè bio ukljuèen. Pritiskom na prekidaè elektrièno polje se poèinje brzinom svjetlosti ¹iriti kroz vodove. Ako nakon 5 sekudni iskljuèimo prekidaè, elektrièno polje ne mo¾e trenutno nestati. Sada æe se ¹iriti elektrièno polje 0V/m brzinom svjetlosti. Za to vrijeme æe se jo¹ uvijek ¹iriti ono poèetno polje koje je razlièiti od nule, dioda svijetli 5 sekundi, a nakon 5 sekundi elektrièno polje postaje 0, i dioda prestaje svijetliti. Isto bi bilo da dr¾imo ukljuèen prekidaè 10, 25, ili koliko veæ sekundi.

Zakljuèak: Dioda svijetli onoliko dugo koliko je bio ukljuèen prekidaè jer se elektrièno polje se ne ¹iri beskonaèanom brzinom, ali i ne mo¾e nestati beskonaèno brzo.

Jo¹ bih rekao da nisam siguran da se elektrièno polje ¹iri toèno brzinom svjetlosti, malo je manja.

Imam i ja ka=B9njenje u signalu kada spojim svoju kamericu da prikazuje sliku na TV a ne koristim 3 milijuna km kabela

Dobro, ajde onda ovo objasni tom postavkom:

Trebalo bi biti isto. A za¹to? Elektrièno polje ima smjer od plusa prema minusu. Ukljuèenjem prekidaèa elektrièno polje æe se poèeti ¹iriti (od plusa). Kad polje dospije do anode postojat æe elektrièno polje izmeðu anode i katode i dioda svijetli. Iskljuèenjem prekidaèa poèet æe se ¹iriti polje 0 i kad doðe do anode, vi¹e neæe biti elektriènog polja izmeðu anode i katode. Dioda prestaje svijetliti. Isto æe biti i ako je taj prsten na donjoj strani.

E tako bi bilo da nema sklopki, to jest da nisu impulsi. Kazes da se siri od plusa prema minusu, i kad stigne do anode diode, donja sklopka je vec odavno u zraku, i sirenje je zaustavljeno ili nije, tako svejedno ako smo je drzali stisnutu krace od 20 sec. Znaci strujni krug nije ni mogao biti zatvoren i struja kroz ledicu nije potekla.

U pravu si, ne dr¾i vodu! Promjenom broja elektrona atom se ionizira, a za promjenu vrste atoma treba promjeniti broj protona/neutrona u Jezgri....

svijetlit

Pro¹irimo zagonetku: I koliko vremena nakon ukljuèenja æe poèeti svjetliti, ako æe? Btw: Mo¾emo li uzeti u obzir i meðu-utjecaj EM polja s vodièa na vodiè?

ako

Ili je ipak potekla? Ukljuèenje/iskljuèenje preklopke je STEP, a on se po Fourieru mo¾e prikazati nizom harmonièkih sinusoida, a vod onda predstavlja neku vrstu antene po kojoj se ¹ire valovi....

Tako je, i dogoditi æe se refleksija i poèeti æe se gurati prema nazad.

Ja bih rekao da ga¹enjem sklopke prestaje ¹irenje polja, ali ono jo¹ uvijek postoji. Zbog toga æe struja teæi; elektroni æe se gibati prema "desnoj strani" donje sklopke i tamo æe se gomilati. Kad polje i¹èezne, zbog neravnomjerne raspodjele naboja, elektroni æe se morati ravnomjerno raspodjeliti.

Recimo da dr¾imo ukljuèenu sklopku toliko dugo da se elektrièno polje pro¹iri du¾ cijelog vodièa. To vrijeme æe ovisiti o brzini ¹irenja polja. Ako u jednom trenutku ugasimo prekidaè, elektrièno polje ne mo¾e trenutaèno nestati u cijelom vodièu. Ako se nalazimo na sredini onog prstena, u trenutku iskljuèenja sklopke, do nas jo¹ nije stigla ta informacija da je sklopka iskljuèena jer je brzina konaèna. Zbog toga na tom mjestu jo¹ uvijek postoji elektrièno polje, i eklektroni se moraju jo¹ uvijek gibati.

Uzmimo sada za primjer prvu sliku gdje su obadva vodièa dugaèka 3 milijuna kilometara. Mi se nalazimo kod diode. Ukljuèenjem sklopke trebat æe neko vrijeme (ne da mi se raèunati) da ta informacija doðe do nas - diode, a time i elektrièno polje. Kad ugasimo sklopku trebat æe isto toliko vremena da nam ta informacija doðe. Mi vidimo da je dioda svijetlila toliko dugo koliko je sklopka bila ukljuèena.

Mo¾da bih trebao posuditi knjigu da ponovim elektrostatiku, ali mislim da bi to trebalo biti ovako. Naravno, uvijek postoji moguænost da nisam u pravu.

Tvrdim da u vodicu i oko njega u ovom slucaju ne postoji elektricno polje, pa ne mozem po toj metodi zakljuèivat. Ali, ako tebi taj model odgovara, kakav bi po njoj bio rezultat ovoga:

Duzina voda je stavljena okruglo, i kao visekratnik brzine svijetlosti, da se bez racunanja lako vidi, uzmimo da je brzina svijetlosti 300

Moje misljenje je:

1. nece svijetlit nikada
2. nece svijetlit nikada

To bi cak mogao i dokazat mjerenjem, skratit taj vod i skratit vrijeme ukljucenja sklopke. Uzet zicu od 100-200 metara, sklopke zamjenit sa 4016, nagurat pulseve od par stotina nanosekundi, i osim diode dvokanalni storage scop, moj ide do 200mhz.

Mi¹ljenja se oèigledno razilaze. Tvrdim da æe dioda svijetliti onoliko dugo koliko je sklopka ukljuèena. Ja, na¾alost, ne posjedujem osciloskop i generator funkcija pa ne mogu obaviti mjerenje. Ako bude¹ ikad radio takav pokus stavi ovdje rezultate mjerenja.

Po tebi onda ne mo¾e postojati niti impuslni signal frekvencije veæe od 300