[HELP]Autonomni izmjenjivac sa strujnim ulazom - shema

Strujni ulaz? Pretvarac u koju vrstu el.energije?

da budem tocniji, izmjenjivac koji se koristi sa fotonaponskim celijama (koje su strujni izvor, jel), dakle sklop energetske elektronike.

e ne kuzim ovo vrsta el. energije... napisao sam gore da dolazi sa sustavima koji pretvaraju solarnu u el(ektricnu) energiju. mozda nisi to vidio?

Jesam! Sami paneli pretvaraju solarnu u elektriènu. E sada, ti treba¹ sklop za regulaciju punjenja akumulatora, pretvaraè za 230 Vac, ili?

za 230 Vac, ili?

ee to, trebam shemu pretvara=E8a.

ugl. ovo "autonomni izmjenjiva=E8 sa strujnim ulazom" je stru=E8ni naziv (radim diplomski pa mora sve bit u terminima energetske elektronike).

Celije jesu slicne strujnom izvoru ali nikad nisam vidio da se koriste u tom rezimu. Znaci tebi treba inverter s naponskim ulazom i eventualno izmedju njega i celije MMPT regulator.

ne znam tocno kolko volti na ulazu, pretpostavljam 12V ili 24V, na izlazu bi trebao biti sinus, snaga par kW (radi se o sustavu koji bi jedna tvrtka stavila duz par dionica autoceste, vjerojatno da napaja racunalo bez ekrana pa nije potrebna prevelika snaga).

stvar je u tome da mi nisu bitne sve specifikacije (vrijednosti komponenata) nego samo shema na kojoj bih objasnio kako radi autonomni izmjenjivac. to bi bio prvi dio diplomskog (za profesora), drugi dio bi se odnosio na instaliranje cijelog sustava, optimalni razmjestaj komponenata, proracun iskoristivosti s obzirom na podrucje na kojemu ce biti smjesten sustav itd. (za tvrtku).

Sinusni su obièno s mikrokontrolerom, inaèe je shema komplicirana.

Zatim, koliko dugaèke dionice su u pitanju? Ako nisu jako debeli vodovi, pad napona mo¾e biti problem. U takvim sluèajevima se ide na: a) Prijenos 'visokim' naponom i transformacijom na 230V na odredi¹tima b) Redni spoj tro¹ila preko primara transformatora...

par kW na solarno nije malo. :)

Pogledaj shemu ovog jednostavnog invertora:

On radi na jednostavnom principu gonjenja transformatora sa pravokutnim impulsima koje naizmjence daju tranzistori kao sklopke (npr. u krugu od

Ova shema daje dakle pravokutan napon i bez povratne je veze.

Sustavi sa sinusnim izlazom imaju malo slo¾eniji naèin rada. Nemaju par tranzistora koji naizmjence okidaju svaki svoj primar u suprotnom smjeru (da bi se dobila pozitivna i negativna poluperioda), veæ H mosni spoj (4 poluvodièke sklopke) u èijoj se sredi¹njoj grani nalazi primar tansformatora. Takav H mosni spoj zajedno sa kontrolerom primar transformatora drive-a sa PWM signalom èija je srednja vrijednost oblika sinusa.

Postoji vi¹e naèina kako od 12 ili vi¹e volti doæi na izmjeniènih 230 V ili 3x400 V, 50 Hz.

Prvo se mo¾e istosmjerni napon pretvoriti u istosmjerni vi¹e razine (DC/DC preko VF transformatora), npr. 24 na 320 volti ili 24 na 560 volti, a zatim takav napon PWM modulacijom cijepkati u sinusni napon srednje vrijednosti 230 V, odnosno 400 V.

A mo¾e se odmah istosmjerni napon ni¾e razine PWM modulacijom gurati u primar transformatora. Pri tome poluvodièke sklopke trpe veæe struje.

Mogu pitati o kojem se fakultetu radi? Ako se radi o FER-u, preporuèuje da se obrati¹ prof. dr.sc. Jakopoviæu i prof. dr.sc. Benèiæu koji su eksperti na tom podruèju i mogu ti preporuèiti hrpu literature.

Ja bih mo¾da mogao preporuèiti od "Ned Mohan - First Course on Power Electronics and Drives", MNPERE 2003.

Pozz!

s*it, stisnio sam "odgovori autoru" tako da cete mozda dobiti odgovore na mail rio i vaso, zajeb, nisam iskusan sa google grupama smrdljivim.

ukratko:

ovu shemu sam nasao na:

"studiram" na etf u osijeku, btw. ra=E8unao sam na PWM sa IGBT-ovima ili MOSFET-ovima.

molim komentar sheme, thx :)

Da, treba solarne panele od barem 20-30 èetvornih metara...

Autor sheme mora to jo¹ malo vje¾bati, koristi dva LM324, od svakoga po jedan OP...lol

Redni spoj baterija, bolja ideja od paralelnog. Ne sviða mi se ideja punjenja baterija preko pretvaraèa, odnosno tako bi trebalo izvesti da veæi dio sunèanog dana mo¾e puniti neposredno, a jedino ako je oblaèno, prebacuje se na pretvaraè.

Razraðena blok-shema prvog linka.

Nisam ni¹ta dobio mailom. :)

Nego, shema je ona koju sam opisao gore iznad. Dakle, ovi T1 i T2 rade u push-pull naèinu rada i podi¾u napon s 48 V DC na 400 V AC, ali visoke frekvencije. Ja bih ovdje i¹ao mo¾da na jo¹ vi¹u frekvenciju od 40kHz jer pri vi¹im frekvencijama veæa je korisnost feritnih jezgara VF transformatora. No, za to treba pogledati nekoliko parametara. Ako se koristi ni¾a frekvencija, smanjen je skin efekt pa se mogu koristiti i deblji vodièi primara, no onda jezgra mora biti veæa (skuplja). Ako se uzme manja jezgra, onda frekvencija mora biti vi¹a, a to znaèi da treba uzeti tanje ¾ice (paralelni vodièi - dioni vodièi svaki izoliran za sebe, ali povezani na krajevima), ali i bolje poluvodièke sklopke koje imaju manje sklopne gubitke.

Iza VF transformatora ide ispravljaè. Diode moraju biti schotkyjeve (brze), napona minimalno 600 V i odreðene ampera¾e. Po¾eljno je da budu vi¹eg napona zbog pojave naponskih ¹piceva. Istosmjerne prigu¹nice su poglavlje za sebe. Mislim da je Danfoss imao cijelu studiju oko tih prigu¹nica u istosmjernom meðukrugu, pa potra¾i kod njih neki AN.

Kondenzatori su tu standardno. Njihovo dimenzioniranje ovisi o potro¹aèu, ali i izvoru napajanja.

E sad, srce svega je H most i njegovo upravljanje. Ovu sredi¹nju liniju zanemari, jer slu¾i za dobivanje 120V na izlazu. Teret se spaja iza zavojnica L2 i L3, paralelno kondenzatoru C45. Upravljanje mo¾e biti unipolarno i bipolarno, dakako, sa PWM modulacijom. Za upravljanje, tj. generiranje PWM signala potrebno je koristiti neki napredni kontroler, tipa DSP ili sl. On preko posebnih driver-a upravlja sa gornjom (S1 i S3) odnosno donjom (S2 i S4) granom, poluvodièkim sklopkama. Poluvodièke sklopke mogu biti IGBT ili MOSFET, ali svaka onda ima svoj specifièan driver.

Ne znam dal da dublje ulazim, unipolarno, bipolarno i sve ostalo, jer vjerujem da zna¹ veæ dosta od ovoga ¹to sam ovdje napisao. Ipak si to i odabrao za diplomski, pa se podrazumjeva da ima¹ podlogu i interes u autonomnim izmjenjivaèima i da se namjerava¹ time baviti i nakon fakulteta. :) ©to se tièe mojega znanja, ono je èisto teorijsko (dakle limitirano) i na temelju sjeæanja na predavanja iz energetske elektronike i sliènih predmeta na FER-u. A ¹to se tièe sheme, mislim da je sasvim korektna, no zahtjeva dosta znanja iz tog podruèja.

Pozz!

Ne valja ni prevelika frekva: Dinamièki gubici u sklopkama rastu....

Usput, na slici 2. PDF-dokumenta spominju: Power Available signal (analog) Koji je to vrag?

Zato sam i napisao da treba pogledati sve relavantne podatke i jezgre i poluvodièkih sklopki i naæi zlatnu sredinu.

Blok shema je vjerojatno crtana u Matlabu Simulink-u, a taj signal predstavlja informacijski (upravljaèki) signal na limit struje pretvaraèa. Preko ovog signala dolazi podatak o trenutnoj snazi koju paneli, odnosno izvor mo¾e dati i tako se limitira izlazna struja (snaga) pretvaraè.

to i

mda, ne bi reko da imam podlogu, niti se namjeravam bavit time poslije faksa - splet okolnosti me doveo do tog diplomskog :-D

jos jednom ljudi, ima li tko kakvu shemu s kojom bih mogao otici do profesora? rasprava je jako zanimljiva, btw!

Taj signal daju paneli???

Btw: Kako je s panelima? Bolje je redno ili paralelno spajanje?

lhost.localdoma>

to ovisi sve kakve su potrebe. paralelno spajanje za ve=E6e struje, serijsko za napone. u vecini slucajeva se kombinira.

Naravno da ne. Postoji posebna elektronika zadu¾ena za nadgledanje napona i struje iz panela s obzirom na trenutnu raspolo¾ivu kolièinu svjetlosti. Takav sustav nadzora spada u naprednije sustave i ne koristi se kod malih (kuænih) svjetlosnih elektrana.