Ploèica u brojilu vrti se u ovisnosi zakretnih momenata koje stvaraju 2 magnetska polja. Jedno je polje nastalo naponskim svitkom, a drugo strujnim svitkom. Dakle, el. brojilo uzima u obzir i napon i struju, ¹to je i oèekivano, buduæi da je utro¹ena energija jednaka: E = U * I * t [kWh] (umno¾ak napona, struje i vremena).
...ne tro?i el. energiju, samo zrak, vodu i hranu. :)
ali i dobitak. dakle, bojer ce brze zagrijati vodu pa ce samim tim i potrositi manje struje :)
iz ovog mo¾emo zakljuèiti: po¹to je vi¹i napon na grijaèu automatski je veæa i struja. Brojilo se br¾e okreæe, ali grijaè prije zagrije vodu i termostat prije iskluèi. U teoriji nebi smjela biti veæa potro¹nja. Osim kod ¾arulja.
Tako je. Buduæi da nam bojler svoje gubitke (toplinu grijaèa) pretvara u za nas korisnu energiju (toplinu).
Ok. Uzmemo trosilo 10 ohma, na 230V ce vuci 23A, na 240V 24A. Buduci da su sva velika trosila u stanu grijaci, necu sad racunat jer nije vazno, recimo
2kWh na 230V proteknu za 60 minuta, na 240V proteknu za 50 minuta, jesu li oni izvrsili jednaki rad, potrosili jednako elektricne energije i zagrijali vodu na istu temperaturu, u jednom slucaju za 60 minuta, u drugom za 50 minuta ... na koji nacin povecani napon utjece na povecanje potrosnje 20% :)
Istina. Ali grijaè je dobar kad svu energiju pretvara u toplinu (korisnost, uèinkovitost). Ako pretjeramo s njegovom snagom, doæi æe do u¾aravanja otporne ¾ice (ako je ta vrsta grijaèa) i dio energije æe se tro¹iti na pojavu svjetlosti, dodu¹e malen. Daljnjim poveæanjem dolazi do opasnosti fizièkog iskrivljenja grijaèa, a na kraju i do njegovog taljenja. :) No je veæ ekstremni sluèaj i kao takav se ne mo¾e pojaviti u normalnom radu.
medjutim toplina ce iz bojlera nestajati jednako brzo u oba slucaja (jer ovisi o izolaciji a ne jacini grijaca), sto znaci da ce termostat (u slucaju kada grijaci jace rade) ce ih morati cesce ukljucivati grijace (onoliko cesce za koliko grijaci brze zagriju vodu); pa iako ce svako ukljucivanje grijaca trositi jednako, u toku mjesec dana ce vise puta biti upaljeni grijaci, pa ce *ipak* vise energije potrositi (ali ne spomenutih 20%)
hmmmm :)
To ¹to grijaè u bojleru "svijetli" ne znaèi da se taj dio energije ne pretvara na kraju u toplinu. Buduæi da svjetlost ne mo¾e pobjeæi iz bojlera i ona æe zagrijavati vodu...
Ako ima? dosta uku?ana, onda se tro?i dosta tople vode koju doprema hidrofor, a griju bojler i ve?ma?ina.
Uz pretpostavku da ti je brojilo ispravno, glavni krivci bi mogli biti bojler, ve?ma?ina i hidrofor ( tim redoslijedom ). Bitno mo?e biti i puno drugih stvari:
-svakodnevno kuhanje na struju ( na ringovima )
-puno obi?nih ?arulja koje dugo svijetle
-kompjuteri, tv
-puno peglanja
-?krinje za zamrzavanje
Bojler æe potro¹iti isto "struje" po ciklusu grijanja. Jaèi grijaè æe tu uèiniti br¾e, a slabiji sporije, ali æe upotrijebljena energija ( a to broji brojilo ) biti ista.
1% veæi napon daje cca 2% veæu snagu grijaèa ¹to æe skratiti vrijeme grijanja, a ne potro¹nju...2
no,
=BEak
atski je
rije
i AC elektromotora (=B9krinja, fri=BEider, ve=B9 ma=B9ina, hidrofor ....), dodu=B9e u malom iznosu ali kad ste ve=E6 zapeli Pove=E6anjem napona pove=E6ava se indukcija i time zagrijavanje =BEeljeza (statora).
Hidrofor prije napumpa vodu jer br¾e vrti pa samim time i prije iskljuèi. Fri¾ider isto, jedino ve¹ ma¹ina malo vi¹e tro¹i ali samo motor.
Kao ¹to sam napisao to je samo teorija koju bi trebalo potvrditi u praksi preciznijim mjerenjima. Gubitaka sigurno ima zbog poveæanja napona u svakom ureðaju.
LOOOOOL!!!
Malo piva, ili PREMALO piva!?...LOL
oèitaj stanje brojèanika na brojilu i broj mjernog mjesta. Javi se u Elektru. Obraèun preèesto rade na osnovi procjene, a ne svarnog stanja.
__________ ESET NOD32 Antivirus informacija, verzija baze podataka virusnih potpisa 6112 (20110511) __________
poruka je provjerena programom ESET NOD32 Antivirus.
brzina asinkronih motora ovisi o broju polova statora
pozdrav hrvoje
Dobro, nisi dodao i da o broju polova ovisi i potro¹nja energije!?:-)
I naravno o frekvenciji i klizanju. Kad bi ovisila samo o broju pari polova, frekvencijski pretvaraèi za upravljanje brzine vrtnje asinkronih motora bili bi beskorisni.
n = (f*60)/p
gdje je: n - brzina vrtnje u okr/min f - frekvencija u Hz p - broj pari polova
Naravno da se frek. ne mo¾e samo tako promijeniti, pa da bi se promijenila i brzina, veæ je potrebno regulirati i polje naponom napajanja.
pa radi se o 220V(230) u kuci i obicnom motoru dakle nema uvjeta za promjenu brzine. pa ne treba valjda ici u detalje kad covjeka ne zanima nauka nego racun za struju.
pozdarav hrvoje
Have something to add? Share your thoughts — no account required.
Ask the community — no account required