Pitanje za znalce..

Pa prijenos energije = distribucija, barem sam do sada tako mislio.

Genijalno. Kako se toga nitko do sada nije sjetio. Prijaviæu te za Nobelovu nagradu za distribuciju elek. energije.

Pa sada veæ puno ureðaja i radi na DC. Od PC-a i TV-a u kojima se ispravlja 220AC u 220DC, pa ga onda choper preko VF trafoa pretvara u ni¾i napon, do motora sa frekventnim pretvaraèima koji zamisli isto imaju ispravljaè, pa onda kontroler sa nekoliko tiristora pulsno-¹irinskom modulacijom generira napon na motoru od 0-670V i 0-1000 Hz ako hoèe¹.

Na DC motorima nema¹ okretno magnetsko polje, nego dva magnetska polja malo zakrenuta, i koja zbog komutacije ostaju trajno zakrenuta

A zamisli tek prije 100 godina.

Koliko bi kostao pretvaraè 200 MW, npr. 30 kV na 400 kV u odnosu na trafo? I danas na generatorima neèe¹ naæi veæi napon (i 30kV je puno), a 400kV dalekovod je recimo uobièajena stvar, 200 MW je otprilike snaga TE Plomin2.

Da trebali su izmisliti MOSFET prije struje.

Da su ostali na DC-u ti bi danas pitao sta bi bilo da su poceli primjenjivati AC?

Energija je tamo, i dovoljna je za komuniciranje, samo je protokolom i naèinom komunikacije zbog ka¹njenja signala nemoguæe komunicirati.

Sjeti se ovog kada obja¹njava¹ svoje kabele od 3000m, i okrenutu fazu .

I kod DC-a ima¹ gubitke u dielektriku, a grijanje kondenzatora se po tvom vjerovatno odvija bez gubitaka energije.

Pravi ti gubitke u vodovima I*I*R, ali to su gibici u ¾icama, ne u kapacitetima.

A za¹to nema omsku komponentu i izmeðu ¾ica?

Ako ima¹ omsku komponentu, onda æe ti i DC praviti gubitke.

Ne mo¾e ga usporiti ni za 0,00000000001 % ni nakon 1000000000000 okretaja. Optereæenje mu stvara ka¹njenje faze u odnosu na mre¾u, ali ako prijeðe

90 stupnjeva onda ispada iz sinkronizacije, a za tako ne¹to je veæ potrebno optereæenje mnogostruko veæe od nazivne snage generatora. To tvoje ka¹njenje se ne akumulira tokom dana, nego se konstantno kompenzira momentom na osovini.

Toèno, ne razumije¹ se. Kod DC-a ima¹ problem usklaðivanja napona, ¹to kod

400kV i GW snage jo¹ uvijek nije rije¹ivo na jednostavan naèin. Kod AC-a ima¹ trafo i sklopku. Gubici u trafou su manji od 3% kod tolikih snaga.

Govori¹ o prijelazima godi¹njih doba, zbog toga ni jedan generator nije iskoèio iz sinkronizacije. Inaèe su prijelazi zbog iznenadne potro¹nje takvi da kooridnator u HEP-u napravi ovo: Jozo imamo poveæano optereæenje, nazovi Peru da poslije marende ukljuèi onu svoju hidroelektranu.

-:::::-))))))))))) ova je dobra. Pa ne transportira se para nego 1MV istosmjerno, a pretvorit tu energiju u toplinu i paru je najjednostavniji postupak. Kilometri cekas drota na keramici, jeftinije od peci na mazut, ugljen ili plin.

Naravno, iskoristenje nece biti u rangu transformatora, pa neka je svega 50%.

Ajde ti sad izracunaj gubitke u drotovima, kapacitetima, induktivitetima i curenja u dalekovodu od 6000 km kod 380kV 50Hz. Ja cu racunat gubitke kada gurnem u dalekovod 1 MV DC. Obojica prenosimo snagu 1000MW . Obojica moramo imati istu kvadraturu zice. Uzmimo da kvadratura svih zica bude 2000 mm kvadratnih, pa po volji to rasporedi, ja cu uzet dvije zice po 1000 kvadrata a ti valjda trebas trofaznu pa uzmi 3 zice sa 660 kvadrata.

Razmak vodova, odnosno max ¹irina nosaca za vodove nek bude 15 m (tebi je jako bitan razmak i visina a meni nije uopce).

Na tvojem kraju je transformator, a na mojem kraju termoelektrana sa 50% iskoristenja.

Da vidimo ko ce dobit vecu snagu na izlazima !!!

KAsnije cemo se vratiti na ono gore,

Ako je antena duzine 1-lambda onda ona prakticki nema smisla jer u prostor isijavas polja suprotnih smjerova koja se ponistavaju, zar ne ? Onda bi gornja grana ponistavala donju .

Jesi li siguran? Kad se radi o relativno malim krajnjim potrosacima, danas je tehnicki izvedivo i donekle prakticno elektronskim pretvaracima dobiti iz DC-a struju napona i frekvencije po zelji, no da bi sistem elektrodistribucije radio sa istosmjernom strujom potrebni su pretvaraci koji rade sa stotinama megavata i kilovolta. Ne znam bas da li je tako nesto danas prakticno i ekonomicno, ne znam cak niti da li je uopce tehnicki moguce. Velike bjelosvjetske elektricne kompanije IMHO rade na principu dobiti, njima nitko ne brani da koriste DC dalekovode ako im je to ekonomicnije pa ipak to se zasad ne dogadja. Zasto?

Sasvim moguce. Medjutim ovo drugo mi bas nije uvjerljivo, i bez Tesle i Westinghousa netko drugi bi uskoro bio primoran 'izumiti izmjenicnu struju' jer se sa Edisonovim sistemom DC i elektrana svakih 200metara ne moze puno postici

Boris

savijanju.

Tocno, ali duzina antene i duzina vodica od antene nisu isto. Dipol je antena duzine lamda/2, odnosno dvije sekcije lambda /4 koje se napajaju suprotnim fazama. Ponistavale bi se da ih pobudis istim fazama, gledajuc omski ne bi mogao zatvorit strujni krug, ne bi moglo biti magnetskog ni elektricnog polja.

Ti si sad dipol gledao kao dvije lamda/4 antene koje protufazno pobudjene, logicno ponistavaju jedna drugoj zracenje. Zaboravio si na razmak ! A i poni¹tavaju jedna drugoj zracenje po bokovima, a prema napred i natrag, gore i dolje ga zbrajaju. Elektricno polje je okomito magnetskom.

Pa ne mozes ti zbog kompatibilnosti jedan sustav zamjeniti drugim, treba mjenjat gotovo sve uredjaje. Ako do toga i dodje, vjerojatno ce to biti paralelno postojecem.

Ma nije Tesla IZUMIO izmjenicnu struju, on je izumio generator i motor koji se danas primjenjuje, a i prije Tesle je postojao generator izmjenicne struje sa magnetima u rotoru. Generator istosmjerne struje se uopce ne da napravit a da zaobidjes izmjenicnu, odnosno da se napraviti na nacin da izmjenicnom generatoru komutatorom skidas poluperiode i dobivas DC, (sada koriste diode)

A edisonov sistem sa elektranom na svakih 200m je bio zato sto je koristen nizak napon i tekle jake struje po tankim vodovima. To isto se desava i sa AC naponom, ali nije elektrana na svakih

200m jer je puno veci napon, manje struje, a osim elektrane je trafo stanica u svakom kvartu ili selu.

kraju.

Nije istina. Onda ne bi bilo za kupit pojacala i regeneratora koji se stavljaju na svakih 100m.

suprotne

Procitaj ponovo, napisao sam da se energija na zracenje potrosi, a da efekta nema, pa lolek i bolek ne mogu primiti dio energije antenom.

zemlje.

DC teoretski nema gubitke u dielektriku jer ako ih ima, onda to nije dielektrik. Kod zraka kao dielektrika ti gubici su zanemarivi kod DC-a, ali kod AC-a??

Zbog pada napona na omskoj vrijednosti voda jednak je gubitak AC-a i DC-a. Ali zbog kapaciteta vodova medjusobno i prema zemlji, AC ima dodatni gubitak koji DC uopce nema.

Ima naravno

E nece, stavi ti kondenzator od 100nF u seriju sa 1 kohm npr, prikljuci na 220AC 50Hz i popipaj el se grije otpornik. Stavi 220V DC i otpornik ce biti hladan. C je kod dalekovoda kapacitet zica prema zemlji a R otpor zemlje

Uglavnom, kaj je bilo prije 110 ili 220 ? Na kolko Volti su bila kucanstva dok je sve josh bilo po Teslinome ?

"u dalekovodu od 6000 km"

mnogo je kume :D

Ne znam, ali mislim da se radilo o puno nizem naponu. I tesla je u svoje vrijeme morao pazit na kompatibilnost. Osnovna namjena struje je bila rasvijeta. Napon je morao prilagodit rasvijeti. Ne znam da li je edisonova sijalica u to vrijeme bila sa grafitom ili volframom, ali u svakom slucaju bila je za neki niski napon, pretpostavljam za 10 - max 30V, jer za visi napon trebao je veci otpor, tanja zica, za koju nije postojala tehnologija u 20-im godinama 20 stoljeca. U prilog pretpostavci ide i cinjenica da su Edisonu trebale centrale svakih 200m, ocito je napon bio nizak a struja velika.

Ako je Teslin napon morao biti nizak prema rasvijeti, onda nikakve prednosti ne bi bilo u odnosu na istosmjerni Edisonov sustav, pa je vjerojatno stavljao trafo u blizini potrosaca a do trafa isao sa vecim naponom i od 220V. I u sadasnje vrijeme, u americi gotovo svaka kuca ima svoj trafo sa izlazom 110V.

E naravno, na 10 km je potpuno svejedno je li AC ili DC.

Sve to stoji i sto se tice polja i vektora i slcino, no Jeb..ni dipol mozes samo promatrati kao 1/2 lambda a nikako kao 2x L/4 sa suprotnim fazama, jer po meni ako vec gledamo na 2xL/4 onda je to samo od 0-90° i

90-180° sto je samo jedna poluperioda i tako mora biti.

Problem je u tome sto ako pokusavam SAVIJENI dipol gledati kao presavijeni vodic 1-lambda, (jer on to teoretski i je), tada nama logike za iste smjerove struje u gornjem i donjem vodicu.

E ako taj isti sav.dipol gledam kao dva vodica L/2 paralelno spojena onda sva logika gunkcionira bez greske i sve ima smisla.

No dobro taj primjer sa savijenim dipolom je "TRICKIE question" i svatko ko radi sa antenama na to pitanje odmah ima kratki spoj u glavi, kada bi prvo postavio pitanje kakva je situacija sa trostrukim dipolom ne bi bilo tako zanimljivo !!!

Mislim da je stvarno vrijeme da maznemo onu pivu i cevape za koju se dogovaramo vec XX-vremena ?

Potra¾i na wickipedii, ima¹ jako dobar èlanak o tome a netko je veæ prije dao i link.

ja na binariesima prije par dana, evo paste Mad Mail-man wrote: > Svi znamo da je Tesla prvi otkrio izmjenicnu struju i sve kaj ide uz nju. > I svi znamo da je sve (ili bar vecinu) izuma(patenata) patentirao u Americi. > E, sad ko zna, dal je on zamislio izmjenicni sustav na 110 ili 220 V ? 50 ili 60 Hz ?

Tesla nije izmislio izmjenicnu struju on joj je osigurao primjenu sa brojnim uredjajima koje je osmislio a koji rade na/proizvode izmjenicnu struju...

z

Perice, raspri=E8ao si se naop=B9irno o stvarima koje ba=B9 previ=B9e i ne razumije=B9, ali poantu tvog razmi=B9ljanja ionako smo shvatili jo=B9 u prvome postu... Istosmjerna, a ne izmjeni=E8na struja. Kad si se ve=E6 toliko uhvatio za "gubitke" zbog induktiviteta i kapaciteta, zaboravlja=B9 jednu vrlo jednostavnu stvar u dana=B9njim izmjeni=E8nim sistemima: KOMPENZACIJA!

Jedini pravi gubici su toplinski gubici, Jullesova energija, dakle djelatni otpori. Zbog kapaciteta i induktiviteta imamo jalovu energiju, koja se u praksi kompenzacijom mo=BEe svesti gotovo na nulu...

A onaj dio o sinkronizaciji sistema, bilo bi ti pametnije da nisi napisao nijedno slovo:)) Samo si pokazao svoje elementarno neznanje, ni=B9ta vi=B9e!