OT: Trajnost proizvoda - činjenice

Mar 03, 2012 17 Replies

Netko se nedavno ?udio kako proizvo?a?i ne znaju napraviti kvalitetan proizvod. Istina je ipak malo druga?ija. Na Zagreb DOX-u je prikazan ovaj izvrstan dokumentarac:



formatting link



na ?alost nema hrv.prijevoda - samo eng. titlovi u dijelovima gdje se ne govori engleski.


- while (1); "I don't believe anything I hear and only half of what I see..."

Evo sa prijevodom, cak u opisu ima i link za download

formatting link

Tolko o "glupim" teorijama zavjere :)

I dalje su glupe teorije zavjere. Ovdje se jednostavno radi o ?istoj ekonomskoj ra?unici: Isplativije je napraviti proizvod koji ?e trajati 1 godinu, nego proizvod istih karakteristika ali trajnosti 20 godina. Naravno da je danas svim tvrtkama profit na prvom mjestu. One koje uspje?no provode trgovinu proizvodima koji ne traju dugo, danas su vode?e tvrtke u svjetskom gospodarstvu.

U dokumentarcu je spomenut Apple. Njegov marketing i in?enjering se mo?e samo pohvaliti. Oni svakih 10 mjeseci izbace novi proizvod koji je za dlaku bolji od prethodnog, a prodaju ga kao revolucionalni tehni?ki proizvod i prodaju ga u milijunskoj seriji. :)

Nije to nikakva urota, nego samo dobar i mudar biznis.

Gledano vrlo lokalno.

Zanimljiv mi je i slu?aj sa ?tednjom: u uvjetima stalnog rasta (proizvodnje, pla?a...) ono ?to sad u?tedimo kao 10% od pla?e za 20 godina vjerojatno ne?e biti niti 2% tada?nje. Penzija=0 U?te?evina=0 Komad zemlje=neprocjenjivo :)

Ili u prijevodu: When the last tree has been cut down, the last fish caught, the last river poisoned, only then will we realize that one cannot eat money.

hehe, urota i dobar biznis obicno idu ruku pod ruku ....

Ionako urota previ¹e gordo zvuæi :D

Bitan je interes i to je sve, ako je nekome u interesu da nesto "presuti" ona ce presutit hehe

A jel tebi jasna definicija pojma zavjera il urota il ti je nejasno kaj drugo?

Pa po nekim definicijama je to upravo urota. Takav bisnis ?e ?ovje?anstvo prije ili kasnije dovesti do propasti, sada najvi?e ispa?taju zemlje Indije, Kine, Tajlanda .... gdje se taj otpad prijevremeno zastario i u nepotrebno velikim koli?inama rastavlja i procesira u nikakvim uvjetima, ljudi koji tamo ?ive u tim selima rijetko do?ive 50 godina, do 40 vjerojatnost raka ili nekakve autoimune bolesti je preko 50%.

Sve ?to nama sad lijepo izgleda, svake 2 godine novi mobitel, svakih 10 godina novi fri?der, ?e nam se obiti o glavu i to sa kamatama, jer imamo nakaradan sustav koji se ?ak uspio izboriti da ga se naziva "dobar i mudar biznis" .

Ne znam kome da od vas ?etvorice koji ste do sad komentirali odgovorim, pa se samo nadovezujem na svoj post.

Pojam urote ili zavjere je jako fleksibilan i najvi?e ovisi o perspektivi gledanja. Naime, radim u ?kolstvu gdje obrazujemo mlade ljude (osobno razli?ite tehni?are iz elektro smjera) i svake godine ih na tr?i?te rada iza?e toliko da se samo 10% njih zaposli u struci, dok ostali ili odu studirati ili rade ne?to sasvim drugo ili su nezaposleni.

Uz to sve, zamislite da po?nemo radimo proizvode koji rade 50 godina bez kvarova. Na ?to bi sli?io radni dan u RTV servisu? Kako bi dan provodili svi serviseri? Ili svi trgovci? Prvih 50 godina svi bi ostali bez posla. Tek nakon toga bi prvi ure?aji po?eli stizati na servis, a novi se kupovati. Da li ste vi spremni pauzirati poslom na 50 godina? Ja nisam spreman re?i njima 260 tehni?ara da za njih ne?e biti posla slijede?ih

50 godina jer smo od sad odlu?ili raditi proizvode koji imaju iznimno dug rok trajanja. Pa ?ak bih i ja ostao bez posla jer ne bi bilo potrebe za obrazovanjem ljudi iz struke. Barem ne u tom novom periodu.

Proces proizvodnje ure?aja kojima vijek trajanja nije u opisu kvalitete potpuno je prevladao prije 20 godina, a zapo?eo je prije 80-tak, mogli bi re?i na zapadu. Da bi se po?eli raditi proizvodi du?eg vijeka trajanja, potrebni su sad ve? vrlo te?ko zaokreti. Potrebno je svim velikim kompanijama re?i da ?e morati ulo?iti vi?e, pa u slijede?em periodu dobiti manje i onda nakon toga vi?e ni?ta ne zara?ivati dok se cijela generacija novih proizvoda ne "potro?i". Na?alost, na to nitko osim malih potro?a?a nije spreman. Pa ?ak niti mali potro?a?i, budu?i da su oni radnici u tim tvrtkama koje bih ih zbog smanjene proizvodnje morali otpustiti. Jedino bi valjda poljoprivreda mogla funkcionirati, ?to zna?i da bi svi veliki gradovi propali.

Na?alost, ni?ta nije idealno.

Pa je ovo rije?enje??? Bavim se servisom i nikako se nebih slo?io s ovim gore napisanim, usudio bih se re?i da je glupost i totalna suprotnost onome ?to je u biti. Uzet ?emo za primjer, nekada u biv?oj nam dr?avi radio se po mom vi?enju kvalitetan elektro alat. Bez obzira na kvalitetu izrade, alat se kvario, naravno manje nego danas. Cijena alata je bila znatno vi?a a alat je bio osmi?ljen da bi se servisirao. Servisi su u to vrijeme postojali....?ak ih je bilo znatno vi?e nego danas. S ovim "novim" sistemom profitira isklju?ivo proizvo?a? nikako servisi i krajnji korisnik. Servisi su se uglavnom pozatvarali. Ovo ?to sam naveo je samo primjer, ne moram govoriti da se to odnosi u biti na sve....pa kao ?to smo vidjeli i na printer od onog barbi?a. Na?alost to se prihvatilo kao dobro, pa ?ak vidimo da to neki i podr?avaju, mislim da bi pri?a bila druga?ija da je taj otpad u njihovom dvori?tu.

tu se ne bi s tobom slozio... ja sam tamo 1989-1991 isao na praksu u jedan rtv servis i mogu ti reci da je bilo ohoho posla... u to vrijeme je bilo u Djurdjevcu i blizoj okolici najmanje 20 rtv servisa da ne spominjem servisere bjele tehnike i slicno... znaci proizvodilo se kvalitetnije ali po sistemu velikih brojeva uvijek je nekome nesto krepalo i bilo je posla da se nisi mogel okrenuti u servisu... kolko sam jos u fusu mogel zaraditi uz sve te silne servise... nikome se nije "uzimao kruh iz usta" kako se danas prica kad netko nesto napravi u fusu... televizori su bili skupi ali su ih ljudi kupovali, dijelovi su bili skupi ali opet se isplatilo popravljati i serviser je mogao pristojno zivjeti od posla... zasto? danas su ostali samo 2-3 servisa na istom podrucju, servisi jedva prezivljavaju... tehnika je jeftina do te mjere da se uopce ne isplati popravljati vec ljudi uredjaje bacaju i kupuju nove... e sad sto sa tim elektronicarima sto zavrsavaju skole? servisiranje se vise ne isplati i tu nebudu cvale ruze... jedino da se ukljuce u proizvodnju tih istih nekvalitetnih proizvoda ali kod nas nema proizvodnje... sve rade kinezi... znaci treba im otvoreno reci sta ih ceka nakon sto zavrse skolu za elektronicara/servisera

pozdrav

kvarova. Na ¹to bi slièio radni dan u RTV servisu? Kako

ostali bez posla. Tek nakon toga bi prvi ureðaji poèeli

na 50 godina? Ja nisam spreman reæi njima 260

odluèili raditi proizvode koji imaju iznimno dug rok

obrazovanjem ljudi iz struke. Barem ne u tom novom periodu.

servis i mogu ti reci da je bilo ohoho posla... u

spominjem servisere bjele tehnike i slicno... znaci

nesto krepalo i bilo je posla da se nisi mogel

servise... nikome se nije "uzimao kruh iz usta" kako se

ih ljudi kupovali, dijelovi su bili skupi ali opet

prezivljavaju... tehnika je jeftina do te mjere da se uopce ne

isplati i tu nebudu cvale ruze... jedino da se

proizvodnje... sve rade kinezi... znaci treba im otvoreno

Potpuno se sla¾em sa tobom, proizvodi su nekad bili skuplji, nije da se nisu kvarili, nemoguæe je da se ne¹to ne kvari ako je kompleksno, ali bili su modularni i isplatilo ih se popravljati, serviseri su imali posla. Zadnjih 20 god. u eri CRT televizora u pravilu ako propi¹a VN kaskada ili trafo, TV leti u smeæe, nitko to nije popravljao jer raèunica je jednostavna, ako se mo¾da i isplati popravak uskoro æe krepati ne¹to drugo, pa opet jo¹ ne¹to, najbolje ga frknuti odmah u smeæe i kupiti novi.

Danas jo¹ postoje proizvodi ne¹to bolje kvalitete i modularnog dizajna ali to su proizvodi najèe¹æe za industriju ili profi upotrebu, ali i kod takvih proizvoda vidi se sve vi¹e degradacija kvalitete. Npr. u kompaniji imamo otprilike 20-ak profi kapacitet metara HP4278, to su robustni ureðaji visoke preciznosti mjerenja kapaciteta i faktora gubitka, prosjeèna starost tih ureðaja je oko 15 godina (mo¾da je i 20). Prije 5-10-ak godina kako su se kupovali novi strojevi, bio je red i da se obnovi mjerna oprema, noviji ureðaj, njegov nasljednik je bio Agilent 4288 (Agilent=HP), puno manjih dimenzija, ne¹to precizniji i br¾i, sad su prosjeène starosti 5-10 godina. Na godi¹njoj kalibraciji redovito padne 2-3 agilenta 4288 koji se onda moraju slati u Agilent na popravak, dok ove krame

4278 rijetko da ikoji padne, eventualno ako padne na pod sa metar visine (a ima preko 20 kg) to ga hoæe dokusuriti. Jedino ¹to ovoga 4278 treba bar svake 2 godine otvoriti i ispuhati pra¹inu koje ima brat bratu pola kante. Ovaj 4288 se takoðer vi¹e ne proizvodi, ima neki opet noviji model, ali iskreno sumnjièav sam i prema njemu, nije to vi¹e onaj stari HP sa svojom filozofijom nepoderivosti, nekakve nove filozofije su u igri.

ne sla¾em se sa tobom. Hajde skoèi do kioska i kupi dana¹nji Novi List, i proèitaj prièu koja vrlo dobro obja¹njava o èemu se zaista radi. Vrijedi proèitati.

To je ok da postoji vi¹e stajali¹ta. Nije da ja takvu industriju bezuvjetno podr¾avam, nego shvaæam njihov princip i cilj. Iz pozicije onogo tko ¾eli zaraditi, njihove metode su opravdane. Zato sam i napisao da definicija urote ovisi o perspektivi gledanja. Ja nisam proizvoðaè, pa u tome nemam interesa, ali kao potro¹aèu, za sad me jo¹ ne smeta vijek trajanja elektriènih proizvoda jer mi se do sada gotovo niti jedan elektro ureðaj nije pokvario prije nego ¹to sam ga ja odluèio zamijeniti zbog razno raznih razloga (npr. dodatnih funkcija, dizajna,...)

Sad kad razmi¹ljam o prija¹njim vremenima (iako sam prije 20 god bio klinac), i za¹to su RTV servisi imali posla, dolazim do svoje slijedeæe teorije:

- Prevladavali su ureðaji domaæe industrije koja se ipak nije svrstavala u svjetsku elitu (tada manja kvaliteta i robusnost)

- TV ureðaji su bili poprilièno skupi, izbor malen

- alternativa kvaru je bio servis jer je cijena servisa bila 10-20 % cijene novog ureðaja.

- trendovi su se jako sporo mijenjali.

Danas je obrnuta situacija:

- svako domaæinstvo ima vi¹e od 1 TVa (¹to bi za servis bilo ok) ali...

- TV ureðaji su postali jeftini i lako dobavljivi, a izbor velik

- Cijena popravka èesto je 50% vrijednosti ureðaja, a ponekad nadilzali njegovu trgovaèku vrijednost.

- Trendovi se brzo mijenjaju, a potro¹aèi ih ¾ele slijediti.

- Tehnologija se brzo mijenja.

Ne znam ¹to reæi. Pronalazim valjane argumente na obje strane. Po meni bi trebalo doæi negdje na sredinu. Recimo, raditi TV koji ima prosjeèni vijek trajanja 8 do 10 godina i na njega dati jamstvo 5 godina.

I vjerujem da æe to brzo doæi jer veæ sad imamo proizvode koji imaju 5 godi¹nje jamstvo (mislim na potro¹aèku elektroniku) jer su kupci informirani. Problem je jedino ¹to ljudi nemaju novaca kako bi plaæali i kvalitetu, pa jeftini i nekvalitetni ureðaji imaju puno bolju prodaju, ¹to znaèi da proizvoðaèu donose veæi profit.

Nisu samo prozvoðaèi krivi. Krivi smo i mi potro¹aèi jer tr¾i¹te je odnos ponude i potra¾nje i obrnuto.

ups, to je bilo u ju?era?njem Novom Listu. ispri?avam se.

Na zalost u pravu si i to 110%, nekada su HP i slicne firme uzimali nultu seriju poluvodica tj istu onu koja je isla sa Space i Military aplikacije a dizajn je bio takav da se sve provjeravalo od -50 do + 80 stupnjeva i kada se nesto iskalibriralo bio je kraj.....

Danas 95% kucne elektronike NE BI se moglo pokrenuti kada bi temperatura pala nize na -15 a kamoli dalje... o LCD-ima necu niti pricati

Ono cega se treba bojati je nova politika-praksa sa mjernom opremom da se sve pociva na nekoj sasiji kakve-takve kvalitete u sprezi za nekim OS-m i licencama koje traju par godina, nakon toga si prisiljen radit upgrade i obnovu licenci a to kosta 80% uredjaja...

zvoda

=E6e

ala

i...

li

i

ni

u 5

i i

=B9te je

Sla=BEem se sa nekim tvojim stvarima, a pogotovo sa ovim zadnjim, ali, film ho=E6e re=E6i da sve dobro funkcionira dok se ljudi relativno ravnopravno natje=E8u u proizvodnji nekog ure=F0aja, svi poku=B9avaju proizvesti s manje ulo=BEenog i to je u redu, ono =B9to nije u redu je kad se pojavi revolucionarna inovacija koja produ=BEuje =BEivotni vijek trajanja i pazi sad, jo=B9 mu snizuje cijenu, takva ideja se uni=B9tava od strane mo=E6nika (ili bilo zbog konkurencije kojoj to ne odgovara), a sve opet zbog profita umjesto minimizacije utro=B9ka Zemljinih resursa.

Join the Discussion

Have something to add? Share your thoughts — no account required.

Didn't find your answer?

Ask the community — no account required