Oscilator

Veæ par dana se muèim i poku¹avam u electronic workbench napraviti ne kakav oscilator promjenjive frekvencije. Uspio sam napravit jedan ali mu je frekvencija pre nestabilna. Drugi uopæe neæe oscilirati. Da li netko i ma kakav prijedlog za shemu? I nemojte reæ da tra¾im na google, jer jes am i ni¹ta od toga ne radi. Pro¹ao sam jedno 6 ili 7 razlièitih dizaj na.

Reply to
Mario Matovina
Loading thread data ...

oscilator promjenjive frekvencije. Uspio sam napravit jedan ali mu je frekvencija pre nestabilna. Drugi uopæe neæe oscilirati. Da li netko ima kakav prijedlog za shemu? I nemojte reæ da tra¾im na google, jer jesam i ni¹ta od toga ne radi. Pro¹ao sam jedno 6 ili 7 razlièitih dizajna.

A da da¹ malo vi¹e detalja, kad veæ tra¾i¹ pomoæ - npr. u kom rasponu frekvencija bi oscilator trebao raditi?

Inaèe, generalni problem sa simulatorima je da su idealni. Na primjer, klasièni oscilator sa dva tranzistora (astabilni multivibrator) uopæe neæe prooscilirati u simulaciji, jer se u stvarnosti bazira na tome da tranzistori nikada nisu identièni. Tako i te sheme, koje ne rade, mo¾da treba malo "pripasati" - tj. unijeti malo nepravilnosti. Na primjeru tog astabilnog oscilatora, ako se beta jednog od tranzistora malo promijeni ili uzme drugi tip tranzistora, stvar proradi...

--
- while (1); 

"I don't believe anything I hear and only half of what I see..."
Reply to
while(1);

oscilator promjenjive frekvencije. Uspio sam napravit jedan ali mu je frekvencija pre nestabilna. Drugi uopæe neæe oscilirati. Da li netko ima kakav prijedlog za shemu? I nemojte reæ da tra¾im na google, jer jesam i ni¹ta od toga ne radi. Pro¹ao sam jedno 6 ili 7 razlièitih dizajna.

Daje¹ premalo informacija. Oscilatori mogu biti svakakvi, ovisno o naèinu upotrebe i frekvencijskog raspona. Ako se radi o 136 MHz, pogledaj neki VHF VCO. Ima ih tone i moraju raditi. Dodaj mu PLL (npr. SAA1057) i ima¹ sve kaj ti treba. Ili jo¹ bolje umjesto VCO+PLL uzmi DDS/DSPLL npr. Si570.

Ako je ta NOAA, zakaj jednostavno ne napravi¹ standardni VHF FM RX? Osim ako je cilj èisto uèenje nije mi jasno èemu izmi¹ljati toplu vodu.

BTW, ljudi bacaju masu CRT TV prijemnika... izle¹inari na jednom tuner i IF (po moguænosti u istom sklopu). Da¹ mu napon za VCO, ili I2C kontrolu frekvencije (ovisno o izvedbi), i ima¹ FM izlaz (s time da stavi¹ neki u¾i filter prije demodulatora).

--
Pozdrav! 

	Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr
Reply to
Tomy_9A5ALL

Trebao bi mi oscilator na frekvenciji od oko 17 MHz sa rasponom od oko 0.5 MHz. Ne, ovo nije vezano za NOAA satelite :). Prouèavam radio tehniku pa imam dosta pitanja. Probao sam sa Colpittovim oscilatorom i ni on nije radi o, no meðutim sjetio sam se da electronic workbench ima primjere i tamo s am na¹ao primjer Colpittovog oscilatora i tamo radi, samo je problem ako se malo promjene vrijednost tada nestanu oscilacije. Ali sam ipak na kraju ne¹to uspio napravit. Gledao sam i VCO ali mi se èini da hrpa ljudi koristi oscilatore sa promj enjivim kapacitetom (koda sam proèitao da su za VCO potrebne jako male pr omjene volta¾e koje su u praksi te¹ko ostvarive pa se ne mo¾e dobiti fina promjena frekvencije).

Reply to
Mario Matovina

promjenjivim kapacitetom (koda sam proèitao da su za VCO potrebne jako male promjene volta¾e koje su u praksi te¹ko ostvarive pa se ne mo¾e dobiti fina promjena frekvencije). Glupost. U praksi se, kaj se tièe promjenivih oscilatora osim novotarija tipa DDS/DSPLL i starijih LC prijemnika skoro jedino i koristi VCO. Raspon napona ovisi o varikapkama, npr. u TV UHF tunerima VCO napon ide i preko 20V. Promjenjivi kondenzator slu¾i za odreðivanje donje frekvencije, a varikapke onda slu¾e za raspon. I da, jako se fino pode¹avaju, obièno prek vi¹eokretnog potenciometra ako nije rje¹eno PLLom ili sl.

--
Pozdrav! 

	Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr
Reply to
Tomy_9A5ALL

onda sam ne¹to krivo sku¾io.

Reply to
Mario Matovina
0.5MHz. Ne, ovo nije vezano za NOAA satelite :). Prouèavam radio tehniku pa imam dosta pitanja. Probao sam sa Colpittovim oscilatorom i ni on nije radio, no meðutim sjetio sam se da electronic workbench ima primjere i tamo sam na¹ao primjer Colpittovog oscilatora i tamo radi, samo je problem ako se malo promjene vrijednost tada nestanu oscilacije. Ali sam ipak na kraju ne¹to uspio napravit. Gledao sam i VCO ali mi se èini da hrpa ljudi koristi oscilatore sa promjenjivim kapacitetom (koda sam proèitao da su za VCO potrebne jako male promjene volta¾e koje su u praksi te¹ko ostvarive pa se ne mo¾e dobiti fina promjena frekvencije).

Ja ne mogu napravit pojacalo da ne prooscilira !!! Lako je napravit oscilator, e sad dobar oscilator, sa konstantnom i cistom amplitudom, koja drzi postavljenu frekvu, je malo kompleksnije.

Reci kakav oscilator oces. Od 10khz do 10 GHz, promjena frekve varikapom dostupnim kod nas za par kuna. Oces Colpic, clap, maisner ....

Nacrtam ti ih, bit ces expert za oscilatore.

--
Veliki umovi raspravljaju o idejama 
Prosjeèni umovi raspravljaju o dogaðajima 
Niski umovi raspravljaju o ljudima 
                                               Sokrat 
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

OK mo¾e¹ onda nacrtat za 17.3MHz, raspon 0.3MHz, slobodno odaberi koji je tebi najbolji oscilator. Kako imam trenutnu shemu moj oscilator ska¾e u frekvenciji po 1 ili 2 kHz, a nekad èak i po 10 ili 20kHz i onda se sm iri u onaj prvi mod.

Reply to
Mario Matovina

najbolji oscilator.

20kHz i onda se smiri u onaj prvi mod.

Koji? Onaj u simulaciji, ili pravi sklop?

Reply to
vaso

Jako dobra primjedba :)

-- Pozdrav!

Tomy, 9A5ALL

------------------------

formatting link

Reply to
Tomy, 9A5ALL

u simulaciji. Tako da nemam blage veze kako bi se pona¹ao u stvarnosti

Reply to
Mario Matovina

A tek ako 'Goleo' èuje za ovo!...LOL

Reply to
vaso

Moja preporuka je da se ostavi¹ simulacija, a uhvati¹ lemila ;) f

Reply to
filiplolicREMOVE

da da hoæu, ali trenutno nemam puno instrumenata da u stvarnosti mogu eks perimentirati. Toènije, samo univerzalni instrument :)

Reply to
Mario Matovina

formatting link

Kad si poceo sa colpicima, evaj prvi je colpic a drugi njegova varijanta seiler. Inace, trazis jako malu promjenu frekvencije. A bjezanje frekvencije do 10khz je normalno kod oscilatora na 17MHz.

Kod colpica su tri konda u seriji sa induktivitetom, njihovim omjerom mora se postic pozitivna povratna veza a kapacitetna serija mora sa induktivitetom rezonirat na zeljenoj frekvi, pa nema bas jako puno setanja vrijednostima. Veliki kondovi u emiteru i bazi smanjuju povratnu vezu, a sa malima neces moc postic rezonanciju.

Takav oscilator razvlacenjem i stiskanjem zavojnice dovedes na 17,3 MHz, a tom metodom ide u rasponu preko par MHz. Evo izracunaj induktivitet kad je zavojnica duga recimo 7 mm i kad je duga

20 mm.
formatting link
Induktivitet joj se mjenja od 0.4 do 0.85 mikro henrija a time rezonantna frekvencija u prvom oscilatoru od (160 pF je kapacitet kond serije) 19.9 MHz do 13,64 MHz.
formatting link
Time vidis kolika se velika promjena frekvencije postize samo dimenzijom zavojnice i koliko znaci i najmanja promjena dimenzija uslijed toplinskog rastezanja, pa je 10khz bjezanja frekve normalno.

U drugom oscilatoru je C u paraleli sa kondenzatorima kojiu su u seriji.

200pF PARALELNO SA 150 Pf je 85 pF.

Za rezonanciju na 17,3 treba 0,5 mikroH imat u paraleli 175 pF, 85 vec ima, treba mu dodat jos 85 pF.

Dodavanjem varikapica, koje su ovdje u seriji, pstici ce se promjena kapaciteta od barem 12 pF sto osigurava promjenu frekvencije za pola megaherca.

formatting link
Ovo je primjer principa oscilatora koji se primjenjuje od najnizih do najvisih frekvencija, pojaèalo sa rezonantnim krugom, a C2 je povratna veza koja je na visim frekvencijama sam kapacitet emiter-colector i zasto pojacalo oscilira. Naravno za 17MHz je taj kapacitet mali, pa treba dodat vanjski od 5 do 20 pF, AK NE OSCILIRA POVECAT c, sto ovisi o tranzistoru. Tim oscilatorom dobiva se i dosta nivoa, ali nije bas stabilan frekventno. Dodavanjem varikapice frekvenciju je moguce naponski podesavat, a sa iznosom C3 ogranicit promjenu frekvencije. Tu su svi kondovi u paraleli, pa se rezonantna frekvencija racuna sa svim kondovima u paraleli, ukljucujuci i sprezni kond ua izlaz.

Odma je vidljivo da frekva malo ovisi i o teretu je li kapacitivan ii ne, duzini zice itd, pa se poslije svakog oscilatora treba stavit odvojno pojacalo.

Svi oscilatori sa jednim tranzistorom su prosti, amplituda im ovisi o frekvi, daju van sve samo ne sinus, dakle hrpu harmonika. Za kakav takav sinus treba amplitudu drzat pod kontrolom odnosno povratnu vezu, sto je kompleksno. Najjednoistavnije ju je ogranicit diodama paralelno LC krugu, pa se dobije nesto cisci signal i ravnije amplitude po frekvenciji. U ovom zadnjem oscilatoru, varikap dioda istovremeno vrsi i tu funkciju jer provede sve sto je vise od 0,6V, ali samo u jednoj poluperiodi.

--
Veliki umovi raspravljaju o idejama 
Prosjeèni umovi raspravljaju o dogaðajima 
Niski umovi raspravljaju o ljudima 
                                               Sokrat 
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Puno ti hvala na ovom tekstu i jo¹ uvijek si to sreðujem u glavi, pa da pitam po redu nekoliko pitanja. Skroz prva shema, znaèi tranzistor je tu da pojaèa oscilacije i da ih tako pojaèane vraæa natrag u titrajni k rug (dobijemo oscilator sa prisilnim titranjem)?

Drugo, ¹to ne bi pomak frekvencije od 10kHz uzrokovalo da se pojedina sta nica vi¹e ne èuje? Znaèi moramo stalno kompenzirati za taj pomak frek vencije?

Reply to
Mario Matovina

/CUT

Bravo! Svaka èast na trudu kojeg je malo ko s useneta spreman ulo¾iti. Znanje mnogo put odvede u nenamjernu aroganciju zbog lijenosti u obja¹njavanju osnova, al eto, postoje i drugaèiji primjeri.

Svaka èast.

A i Mariju svaka èast na trudu i volji.

--
Pozdrav! 

	Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr
Reply to
Tomy_9A5ALL

vi¹e ne èuje? Znaèi moramo stalno kompenzirati za taj pomak frekvencije? Oscilator mora biti ¹to je stabilniji moguæe. Tome i slu¾e razni PLLi i ostale povratne petlje koje reguliraju frekvenciju.

Meðutim, prijemnici (uglavnom) imaju AFC (auto frequency controll) pa prati frekvenciju predajnika unutar BWa. To mo¾e¹ lako primjetiti na analognim receiverima kad vrti¹ tuning a frekvencija zapravo ostaje ista.

--
Pozdrav! 

	Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr
Reply to
Tomy_9A5ALL

Drugo, ¹to ne bi pomak frekvencije od 10kHz uzrokovalo da se pojedina stanica vi¹e ne èuje? Znaèi moramo stalno kompenzirati za taj pomak frekvencije?

-----------

Tranzistor nije tu za pojacavanje oscilacija, nego za odrzavanje oscilacija. Titrajni krug sa LC je taj koji oscilira prebacujuc energiju zavojnice u kond, iz konda natrag u zavojnicu i ciklusi se ponavljaju. Zbog postojanja omskog otpora u tom krugu, dio energije se svakim ciklusom gubi, i oscilacije su sve slabije. U realnom sklopu te oscilacije bi gotovo prestale nakon 10-20 ciklusa, odnosno za 1 mikrosekundu. Identicno kao kad zaljuljas njihalo, cim je trenje vece, njihanje brze prestaje.

Tranzistor, ili neka druga aktivna komponenta, tu nadoknaðuje gubitke i oscilacije odrzava stalnim, odnosno u pravom trenutku injektira struju koju treba nadoknadit zbog gubitaka, isto kao sto na ljujaèki inertnom silom nogu, odrazom u pravom trenutku odrzavas ljuljanje. Ako odraz nije u pravom trenutku, njihanje gusis. Ako te struje das vise, kao i kod ljuljaèke, amplituda sve vise raste i dolazi do zasicenja, napon ne moze preko neke vrijednosti, isto kao ni ljuljacka vise nego je dugo uze, titraji postaju izobliceni.

Hipotetski je stetan omski otpor koji gusi oscilacije, moguce kompenzirat negativnim otporom, (otporom kojim struja pada porastom napona) negativni otpor ima tunel dioda, i paralelno sa LC stavi se tunel dioda, ali joj isto treba napajanje jer postojanje negativbnog otpora nije moguce bez struje. Negativni otpor se moze simulirat i tranzistorima, jer tesko je nabavit tunel diodu, pa ako te zanima takav oscilator.

Nezeljen pomak frekvencije oscilatora moze i ne mora uzrokovat da se neka stanica ne cuje. Sve zavisi o sirini i prirodi signala, odnosno sirini MF pojacala, i ima li prijemnik automatsku kontrolu frekvencije.

10khz kod AM je puno, ali toliki nije na frekvama do 10 mhz, do 30 mhz vec je i nakon nekog vremena moguc je pomak preko 5 khz. Kod UKV FM je sirina kanala 200-250khz ali tamo su i pomaci veci, pa se oscilatoru stavlja AFC koji ga drzi na prijemnoj frekvenciji cak i kada ga prisilno podesavas od nje. Da slozis oscilator na 100 MHz, kapacitet ruku, ili cak tijela dok se priblizavas oscilatoru, a da ga ne dotaknes, moze uzrokovat klizanje preko 200khz. Zato se oscilator oklapa.

Danasnji oscilatori, odnosno prijemnici i predajnici se vise ni ne rade sa slobodnim oscilatorima, vec se frekvencija oscilatora kontrolira odnosno zakljucava PLL-om, i time oscilator dobiva frekventnu stabilnost kvarca, i ne bjezi ni 10 Hz na 17 MHz.

--
Veliki umovi raspravljaju o idejama 
Prosjeèni umovi raspravljaju o dogaðajima 
Niski umovi raspravljaju o ljudima 
                                               Sokrat 
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

A koji korak promjene treba¹? Diskretno u 'skokovima', ili kontinuirano?

Reply to
vaso

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.