formatting link
Kad si poceo sa colpicima, evaj prvi je colpic a drugi njegova varijanta seiler. Inace, trazis jako malu promjenu frekvencije. A bjezanje frekvencije do 10khz je normalno kod oscilatora na 17MHz.
Kod colpica su tri konda u seriji sa induktivitetom, njihovim omjerom mora se postic pozitivna povratna veza a kapacitetna serija mora sa induktivitetom rezonirat na zeljenoj frekvi, pa nema bas jako puno setanja vrijednostima. Veliki kondovi u emiteru i bazi smanjuju povratnu vezu, a sa malima neces moc postic rezonanciju.
Takav oscilator razvlacenjem i stiskanjem zavojnice dovedes na 17,3 MHz, a tom metodom ide u rasponu preko par MHz. Evo izracunaj induktivitet kad je zavojnica duga recimo 7 mm i kad je duga
20 mm.
formatting link
Induktivitet joj se mjenja od 0.4 do 0.85 mikro henrija a time rezonantna frekvencija u prvom oscilatoru od (160 pF je kapacitet kond serije)
19.9 MHz do 13,64 MHz.
formatting link
Time vidis kolika se velika promjena frekvencije postize samo dimenzijom zavojnice i koliko znaci i najmanja promjena dimenzija uslijed toplinskog rastezanja, pa je 10khz bjezanja frekve normalno.
U drugom oscilatoru je C u paraleli sa kondenzatorima kojiu su u seriji.
200pF PARALELNO SA 150 Pf je 85 pF.
Za rezonanciju na 17,3 treba 0,5 mikroH imat u paraleli 175 pF, 85 vec ima, treba mu dodat jos 85 pF.
Dodavanjem varikapica, koje su ovdje u seriji, pstici ce se promjena kapaciteta od barem 12 pF sto osigurava promjenu frekvencije za pola megaherca.
formatting link
Ovo je primjer principa oscilatora koji se primjenjuje od najnizih do najvisih frekvencija, pojaèalo sa rezonantnim krugom, a C2 je povratna veza koja je na visim frekvencijama sam kapacitet emiter-colector i zasto pojacalo oscilira. Naravno za 17MHz je taj kapacitet mali, pa treba dodat vanjski od 5 do 20 pF, AK NE OSCILIRA POVECAT c, sto ovisi o tranzistoru. Tim oscilatorom dobiva se i dosta nivoa, ali nije bas stabilan frekventno. Dodavanjem varikapice frekvenciju je moguce naponski podesavat, a sa iznosom C3 ogranicit promjenu frekvencije. Tu su svi kondovi u paraleli, pa se rezonantna frekvencija racuna sa svim kondovima u paraleli, ukljucujuci i sprezni kond ua izlaz.
Odma je vidljivo da frekva malo ovisi i o teretu je li kapacitivan ii ne, duzini zice itd, pa se poslije svakog oscilatora treba stavit odvojno pojacalo.
Svi oscilatori sa jednim tranzistorom su prosti, amplituda im ovisi o frekvi, daju van sve samo ne sinus, dakle hrpu harmonika. Za kakav takav sinus treba amplitudu drzat pod kontrolom odnosno povratnu vezu, sto je kompleksno. Najjednoistavnije ju je ogranicit diodama paralelno LC krugu, pa se dobije nesto cisci signal i ravnije amplitude po frekvenciji. U ovom zadnjem oscilatoru, varikap dioda istovremeno vrsi i tu funkciju jer provede sve sto je vise od 0,6V, ali samo u jednoj poluperiodi.