To se u jeziku UPSova zove "brownout" i odraditi ce i obicni (citaj: puno jeftiniji) line-interactive UPS (pogledaj samo koje su mu minimalne voltaze za brownout/undervoltage u dokumentaciji prije nego kupis, jer ovisi o izvodima autotransformera koje ce voltaze moze dignuti bez upotrebe baterija).
formatting link
Da, AVR dio kod "online AVR" bi trebalo znaciti tocno to (bez potrosnje baterija). Osim ako nije neki kinez sa kreativnim nazivljem, naravno :)
Ako ima dovoljni mrezni napon, ne. Ako je premali, onda ce ih rabiti.
Pa u svakom UPSu bateriju uskacu trenutacno cim ispadne mreza, to je onaj "U"ninterruptable dio iz "UPS".
na online UPSu su baterije *uvijek* spojene na aktivan inverter, samo dok ne ispadne mreze (pa time i ispravljacki dio) iz baterija ne tece struja (jer ce ispravljac dok mreza normalno radi kompletno napajati inverter, i jos imati viska za puniti baterije).
Prednost online UPSa je sto ce ti uvijek davati jednaku lijepu sinusoidu na izlazu (bitno za osjetljivu elektroniku, ali ne i PC napajanja) neovisno o potrganoj sinusoidi na ulazu (variranje frekvencije, visi harmonici & friends), i sto nema onih klak-klak preswitchavanja kod ispada mreze (nego uvijek ima DC koji stalno napaja inverter, bilo da je iz mreze preko ispravljaca ili direktno iz batt, dakle nema niti oni milisekundnih prekida kod switchanja - potrgana jedna poluperioda)
pojam AVR mi je jasan, samo ne znam u kojem spektru napona on radi..znam da je gornja granica oko 260V....ali koja je donja?!...180....160....150?!?...po onoj tablici iz linka koji si dao ispada da baterije prorade tek na 120VAC...
preko VARIAC transformatora....i onda fino polako smanjivati ulazni napon
Za to postoje stabilizatori, jeftiniji su od ups-a iste snage. Princip rada skoro isti, samo bez skupih i teskih baterija kad je u pitanju
4,5kW. SMPS napajanje 110 -230V pretvara u recimo 100V DC, i tih 100 je stabilno neovisno o ulaznom naponu.
100V inverter pretvara u 230V.
Online UPS ni ne zna da ima bateriju, dok mu je mrezni napon u postavljenoj toleranciji. Recimo da neki slabi online UPS koristi 12V bateriju. Njegovo napajanje se tada postavi na float charge napon baterije, u ovom slucaju na 13,6V. Tim naponom se puni baterija, i kad je puna, struja punjenja prestaje, nema je. Istim naponom 13,6V napaja se i inverter koji ga pretvara u 230V. Inverter trosi iskljucivo struju iz napajanja, jer je tu napon stabilan, i visi od napona baterije racunajuci kada bi bateriju skinuli sa12,6V izvora, jer bi tada napon pao na
12,6V.
Tek kada nastupi dogadjaj izvan tolerancije, kada napajanje ups-a ne moze odrzavat napon 13,6V, ili je napon veci od recimo 250V automatika prekine rad napajanja i inverter vuce struju iz baterije.
Ja nisam bas imao takvih iskustava; YMMV naravno. Cak i kada su prijevodi user manuala bili na strasnom enghrishu, tehnicki podaci su bili isti na svim jezicima bez obzira na lose prijevode pripravnika.
(Naravno ako je sam proizvod tehnolosko smece slagano sa vrucim silikonom, hrpom hladnog lema, iscurenim elektrolitima, izvadjenim komponentama rad "stednje" itd, da teh.spec. nece odgovarati realnosti, no to je ipak neki drugi problem, a cesti ti tu niti mjerenja nece bas pomoci da dobijes ispravne podatke jer isti variraju od sekunde do sekunde, tj. proizvod je u banani)
pa imas dolje slikice za tipicni online (double-conversion) UPS.
U navedenoj izvedbi, imas u osnovi dva paralelno spojena naponska izvora (ispravljac i baterija), gdje jedan od njih (ispravljac) ima nazivno visi napon. Kada je ulaz u mrezi normalan, ispravljac daje nesto visu voltazu od baterije, pa time i puni bateriju i pogoni inverter. Kada napon u mrezi malo padne, napon ispravljaca je i dalje malo veci od napona baterije pa se baterija puni ali "slabije", te inverter i dalje radi s mreze. Kada napon jos padne, izjednace se napon ispravljaca i napon baterije, pa skupa jednako (u teoretskom slucaju idealnih izvora) pogone inverter. Kada napon sa ispravljaca jos malo padne, napon baterije ce biti veci od napona ispravljaca, pa ce baterija sama pogoniti inverter.
Naravno shema je pojednostavljena. U praksi ispravljac ne mora biti trafo+gretz+elektrolit (kojem ce izlazni napon linearno varirati sa ulaznim), nego neki SMPS/stepdown, i/ili kao kod line-interactive UPSa moze biti na ulazu autotransfer sa vise izvoda koji tolerira razlicite ulazne napone a za izlaze u granicama tolerancije itd., pa u ovisnostima o time komponentama ce mreza potpomagati bateriju do nekog nivoa (ali nikad u praksi "skroz do nule").
Sve pet, zato sam i pojasnio detaljnije. Nekima je "trenutacno" prebacivanje i kada jedna peluperioda ne bude savrseni sinus (realno, vecini napajanja ne smeta niti kada SVE poluperiode nisu savrseni sinus, pa je svaki UPS vise nego dovoljno "trenutacni" za takva trosila kao PC i sl.)
Ono je primjer, brojevi mogu (i cesto jesu) biti dosta razliciti. Neki line-interactive koji sam imao su bili mislim 190-260V, 160-280 i tak nesto. Ne sjecam se da sam imao neke koji su isli do 120V, no obicno nabavljam jeftilene tak da nije nemoguce da ima i sa vecim rangovima. No za klasicne brownoutove ovi line-interactive su se pokazili sasvim OK rasponi voltaza...
ma pod "savrsena sinusoida" sam htio reci da nije sinusoida popigana raznim nepravilnostima, a ne inzistirati na nekoj savrsenosti...
Napon dakle dobijes nazad unutar jedne poluperiode (koja dakle nece biti savrsen sinus, nego isprekidan od trenutka nestanka mreze do trenutka dok ga UPS ne digne)
Ono sto je bila poanta mog posta, jest da ogromna vecina napajanja (a pogotovo PC i sl.) nema nikakvih problema sa time. Medicinska oprema za odrzavanje zivota i sl. nekad zahtjeva vise standarde i iskljucivo idealne sinusoide bez izoblicenja i cak i tako krakih prekida manjih od jedne poluperiode, pa mora imati online (double-conversion) UPS gore.
Mislim, ak' cemo bas picajzlati, 100 puta u sekundi nam "nestaje" napona mreze (bude nula) i kada nemamo nikakvih problema sa mrezom, pa i dalje veselo tipkamo po PC-ima bez problema (te bez da i primjetimo :)
ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here.
All logos and trade names are the property of their respective owners.