kupaonska fidovka pitanje

Ako se koristi "kupaonska" fidovka i dodje do proboja trosila (faze) na masu, u kojem vremenskom periodu ona iskljucuje (otprilike) i kolika je max. struja (da li je klase beskonacno, A ili mA) prolaska prije nego odvoji strujni krug?

Reply to
Fido
Loading thread data ...

.> Ako se koristi "kupaonska" fidovka i dodje do proboja trosila (faze) na

max. > struja (da li je klase beskonacno, A ili mA) prolaska prije nego odvoji

Kupaonska ima reagira na 100 mA a ona glavna na 500 mA . Vrijeme iskljuèenja zanima i mene a mislim da je to vrlo te¹ko saznati. Elektromagnetska energija se kreæe jelte 300 000km/sec pa treba stvoriti magnetsko polje koje privuæe kotvu a opruga razdvoji kontakte . Po slobodnoj procjeni kakvu desetinku sekunde . Ako tko zna neka javi ???

-- Pozdrav Mladenc ! "

Reply to
Mladenc

Trebala bi reagirati najdu¾e u jednom periodi, dakle 20ms, odnosno poluperiodi, 10ms.

Reply to
-Rio-

Dana 14.09.2009. 16:17, Mladenc lupi chelom po tipkovnici i nastade ovaj tekst:

samo, kod mene je kupaonska 30mA, a glavna 300mA

--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!
Reply to
Locutus of Borg

Za kupaonu fidovka treba prekidati za manje od 30 ms, a max. struja 30 mA (npr. po njema?kim propisima).

Pozdrav

Damir

Reply to
sokac

max.

Iskljucuje unutar 0.1s a struja koja u tom vremenu protice ogranicena je samo impedancijom mreze/kvara (jer su osiguraci pretromi i ne izbace tako brzo). Bez obzira na FID spomenute mase moraju biti uzemljene.

Reply to
megamusic

Mislio sam napraviti galvansko odvajannje uzemljenja sa (cca 1V) 70HF80 diodama , ali u najgorem scenariju (spoj faze i zemlje) izgleda da ce izgorjeti (zbog struje kratkog spoja) prije nego odvoje osiguraci ili fidovka, ili se mozda varam?

Guglao sam po netu trazeci slicnu shemu, ali za takvu jecinu struje nema nista...

Hvala na odgovoru.

Reply to
Fido

Ne razumjem kako ces diodama postici galvansko odvajanje. Gdje bi to koristio, i koji naponi/snage su snage u pitanju?

Reply to
megamusic

Galvansko odvajanje zemlje na brodu prema kopnu kad je prikljuceno na gradsku mrezu 220V. Zbog razlike potencijala raznih metala bi trebalo staviti to (jeftinije rjesenje) ili izolacijski transformator (16A?) tako da sav taj potencijal bude "gurnut" na zrtveni cink u vodi. Dizanjem voltaze (1-2V) koliko je galvanska korozija, sprecava se "bijeg" napona prema kopnu. Problem nastaje kod izbora diode(a), jer prilikom struje kratkog spoja neispravnog trosila sve protece kroz zemlju, i same (anti)paralelno spojene diode dok ne iskljuci osigurac ili fidovka. Pretpostavljam da nijedna dioda ne moze takvo nesto izdrzati, pa neznam koliko je pametno eksperimentirati sa 70-tak kuna vrijednim diodama. A opasnost od neuzemljenog trosila (ako diode pregore i prekinu zemlju) je izuzetno velika. Trazenjem dioda, ne znam kojim podatkom u datasheetu se trebam voditi u izboru (osim voltaze).

Nadam se da sam bio malo jasniji, tako sam shvatio iz nautickog casopisa i nekih opisa slicnih uredjaja.

Reply to
Fido

da

kopnu.

spojene

dioda

znam

Ako pri spajanju broda na gradsku mre¾u ciknu diode, ti svejedno nisi izgubio uzemljenje na samom brodu..... Za¹to bi ti stavljao u kupaonu izvedbe koje se koriste na brodovima, ti nema¹ problema s elektrolizom, tj. raznim metalima u slanoj/morskoj vodi?

Reply to
vaso

Ja sam elektricar na brodu desetak godina i ovo pisem sa trajekta u Belgiji, ali ovo sto tvrdis prvi put cujem. Brod ima generator (mi ga na brodu zovemo pomocni motor) spojen u trokut dakle nema nule. Razlog je da je toda je sto simetricnije opterecen a 220 V se dobiva prko transformatora kojemu je opet radi sto simetricnijeg opterecenja i primar i sekundar spojen u trokut. Onaj ispravljac sto se nalazi obicno u strojarnici i ima regulacuju obicno od 20 do 40 ti sluzi za tzv "katodnu zastitu" od korozije i ovdje je katoda sponenuti cink. A anoda masa broda. Kada izmedju broda i katode postoji potencijal zeljezo ne moze korodirati. Na masi broda nema spojenog ni jednog vodica . Ako slucajno kaja faza "probije" na masu to je na pregledu broda tzv "remark" od strane "port state controla" ili od "Veritasa" i on se mora u roku koji daju (obicno je na putnickim brodovima to tjedan dana a na teretnim isti dan da brod moze nastaviti dalje plovidbu) spomenuti kontrolori mora naci i otkloniti. Kada je brod u doku dakle napajanje dobija sa kopna on je uzemjen na uzemljivac na kopnu preko, obicno je to cetverozilni kabel (tri faze i uzemljenje, nula se ne koristi)

Reply to
charli

Ispricavam se, ovaj sustav je za manja plovila plasticne ili drvene izvedbe koji ja gledam...

evo linka za objasnjenje :

formatting link

pa me zivo zanima sto se dogadja s im galvanskom izolatorom od 30A (diode) s linka kada se spoje faza i zemlja prije nego izbaci osigurac/fidovka...

Da li diode pregore (najvjerojatnije), i onda se gubi automatski uzemljenje

220V, a ako ne, koje diode mogu izdrzati takvo opterecenje (70HF80?), ili koji podatak u datasheetu gledati?
Reply to
Fido

Jesi, ako imas odvojen sustav za 12 i 220V uzemljenja na drvenom/plasticnom plovilu. Mea klupa, to nisam napomenuo da se radi o plovilu, sorry.

Elektroliticka korozija se javlja na vise mjesta gdje su metali razlicitog potencijala. (rashladni sustavi s Al isparivacem i Cu cijevima i kombinacija octa iz zimnice, moze biti primjer tome).

Te "kupaonske" fidovke su standard na ulazu 220V u malim plovilima.

Malo smo skrenuli s teme.

Konkretno objasnjenje:

formatting link

Da li 70HF80 moze biti primjenjea u taj spoj ili...

Gdje taj podatak u datasheetu (bilo koje) diode iscitati?

Reply to
Fido

:

formatting link

Ako sam dobro shvatio ovo kontrolira razliku napona izmedju brodske mase i uzemljivaca na kopnu. Ako se izmedju uzemljivaca na kopnu i mase broda stave dvije antiparalelno spojene diode koje moraju izdrzati struju osiguraca brod je preko njih uzemljen. Na diodama u slucaju da struja "bjezi" na masu imas pad napona oko 0,7 V sto ti je dovoljno da okine neki sklop koji ce iskljuciti kontaktor preko kojeg se brod napaja strujom

Reply to
charli

drvenom/plasticnom

Sustav za¹tite s uzemljenjem ti ne treba za 12V, veæ samo za 220V, ili opet ne¹to ¹to ja ne znam?

Reply to
vaso

izvedbe

s

uzemljenje

Dva su pojma u igri: a) za¹tita od korozije b) uzemljenje instalacije broda. Ako i pregore diode, i ako je sustav uzemljenja na brodu dobro izveden, ti NISI izgubio za¹titu na brodu, veæ samo vezu uzemljenja s kopnenom instalacijom/uzemljenjem. Paradoksalno, tako si eliminirao i koroziju!?...LOL. Meðutim, zbog statièkog elektriciteta postoji moguænost pojave iskre i po¾ara ( mo¾da se tako zapale neki brodiæi pri uzimanju goriva!?)

Koju struju trebaju izdr¾ati te diode? Te¹ko je to reæi, ovisi o mnogo 'lokalnih' faktora u svakoj marini......

Reply to
vaso

Da, samo za 220V, jer ipak je najsigurnije odvojiti uzrmljenje 220V od uzemljenja (- pola) na 12V, tako da sam to odlucio i napraviti tako. Ipak cu riskirati i spojiti te dvije diode 70HF80 (nadam se da im je pad napona

0,7-1,3V) i isprobati to. Nadam se da necu pronaci bijeli dim. :)

hvala svima na odgovorima...

Reply to
Fido

Galvanska struja na brodu uvijek nekud bjezi, samo je pokusavam kanalizirati na cink protektor dizanjem praga voltaze (0,7-1,3V) da tamo i tece.

Bilo kako bilo odlucio sam fizicki odvojiti uzemljenje 220V i 12V (- pol), napraviti element s 70HF80 diodama.

Hvala svima na odgovorima.

Reply to
Fido

Naravno, napravim, isprobam i vidim. :)

Hvala.

Reply to
Fido

cu

Kako je izvedeno punjenje 12V akumulatora?

Reply to
vaso

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.