Korisnost RF-pojacala u A-klasi???

U RIZ-u rade srednji val u D-klasi 5kW rms, zrakom hladjen i solidan hladnjak. Uz cca 90% korisnosti to je 500W disipacije. Naravno na sve to jos dodje i AM pa je sve 50% vise pri 100% modulacije.

Inace dobio 40kW iz lampe koja daje 30kW i .... kad smo mjerili parametre ...koma :-)) Na kraju smo izvukli 32kW, nastimali cajger na birdovom instrumentu (to se radi na tri nacina... zamjenis skalu s drugim instrumentom, jer skala na nijenom nije ista posto se za svaki instrument radi posebno kao neka kalibracija nastimavanjem skale, zatim trazis cep koji daje malo vise napona i ako sve to nije dovoljno smanjis serijski otpornik u instrumentu) da pokazuje 35kW. Poanta je u tome da ako oces imat kvalitetan signal...sto tek nakon demodulacije vidis na Neutrik-u (analizator za audio) moras paziti na neke stvari, a ne smo snaga i korisnost ...

Naime

pojacala.

Hm. Imas pravo. Daj radije pitaj Modlica...ili Hrabara pa mi dojavi odgovor. Sad sam i ja zbonjen jer znam da pojacla u C klasi imaju (stvarno imaju jer sam mjerio RF snagu i djelio sa izmjerenom portosnjom .... dakle nema varanja instrumenti su solidne preciznosti) oko 70% do 80% korisnosti dakle nista se ne dijeli po pola.

otpornik

naponsko

manja

bi

prilagoðenja

je

(klasicno,

IMPEDANCIJE!

otpor

Neka se nitko ne uvrijedi, ali malo osnova ne bi ¹kodilo.

Nigdje nisam spomenuo frekvenciju, definicija prilagoðenja po snazi ne spominje frekvenciju.

Unutra¹nji otpor je ba¹ to -- unutra¹nji otpor, a ne impedancija. Prilagoðenje po snazi uspostavlja se prikljuèenjem tereta impedancije jednake konjugirano kompleksnoj impedanciji generatora, dakle realni dijelovi impedancije jednaki, a i imaginarni takoðer, ali suprotnog predznaka. Primjer: generator Zi=50+j50 prikljuèen na teret Zt=50-j50 je prilagoðen je po snazi. Na teretu se disipira maksimalno moguèa snaga -- za sve druge impedancije, snaga na teretu je manja.

Fizikalno poja¹njenje: kod prilagoðenja po snazi imamo u seriju spojena dva radna otpora koji se jednako griju, dok rekativni dio impedancije tereta zajedno sa reaktancijom generatora osigurava istofaznost napona i struje. Naime, kroz oba otpora teæe ista struja pa su snage na njima jednake ukoliko su oni jednaki. Promjena otpora tereta, primjerice, u kratki spoj poveèava struju ali snaga na teretu je nula jer je napon na istom nula. Ili promjena tereta u bekonaèni otpor (otvorene prikljuènice) uveèava napon na teretu ali je snaga nula jer je struja nula. Maksimum je, kao obièno, u sredini: ako su otpori jednaki, generator teretu predaje najvi¹e ¹to mo¾e -- ¹to je jednako prilagoðenju po snazi.

U sluèaju bilo kojeg generatora snage (naravno nezanemarive snage), pa i onog u formi pojaèala snage,, prilagoðenje po snazi se, blago reèeno, izbjegava jer je skupo disipirati pola na unutarnjem otporu.

Kriva pretpostavka u prija¹njim postovim je velièina unutarnjeg otpora aktivnog elementa (MOSFET, bipolarni tranzistor, elektronka ili ¹to drugo) -- za sna¾ne elemente isti otpor je mali, primjerice mosfet u voðenju ima milimome. Prilagoðenje po snazi, recimo poradi lak¹e vizualizacije, protutaktnog MOSFET pojaèala sigurno dovodi do pregorjavanja tranzistora ili osiguraèa.

Jo¹ jedamput, generatori snage, ukljuèujuèi i pojaèala snage _ne_ prilagoðuju se po snazi nego, barem u sluèaju veèih snaga, veè tako da se maksimira korisnost. Ovo jednako va¾i i za RF izlaz GSM telefona, generatora u hidrocentrali ili motora u automobilu i njegove mjenjaèke kutije.

Na podruèju RF-u otpor tereta (recimo 50 Ohma) mre¾om za prilagoðenje transformira se otpor na kojem aktivni element mo¾e razviti tra¾enu snagu i , usput, istom mre¾om se kompenziraju sve reaktancije aktivnog elementa i sklopa. U sluèaju poluvodièkih komponenti transformacija je obièno na ni¾e recimo na dio ohma ili do nekoliko ohma, a u sluèaju elektronki na vi¹e, obièno na nekoliko stotina oma ili koji kiloohm.

Koji si kondenzator stavio za Cs i Cl Kako si slozio trafo?

Naime

pojacala.

izvor

odgovor.

jer

dakle

Pa da, znam da pojacala (pogotovo C-klasa) imaju takvu korisnost i da se u principu ne dijeli na pola, ali mi se to ne slaze sa onim modelom za dinamiku pa bih si htio to razjasnit! Sve je OK sto se tice prilagodjenja kada sa zavojnicom ponistavas kapacitet (i obrnuto), ali zasto se onda i realni dio mora prilagodit??? Budem se vec raspitao, pa ti javim! Mislim, ocito ja nesto tu krivo shvacam pa zelim to razjasnit! Pozdrav!