Iskri¹te i prelazak elektrona

"Petar Bjelèiæ" je napisao u poruci - news:go9evo$263$ snipped-for-privacy@ss408.t-com.hr...

nisam htio da se muèi¹ tra¾eæi

Ma da, mi smo tu svi pekari, i ne znamo sto je to pojam struja.

"Petar Bjelèiæ" je napisao u poruci - news:gob370$1su$ snipped-for-privacy@ss408.t-com.hr...

Izgleda da si u pravu...

Krivo razmi¹lja¹? Dok zrak nije 'ioniziran' elektroni su u orbitama. Kada se pojavi ionizacija, molekule zraka se razbijaju, i ustvari elektroni iz zraka 'uleæu' u metalnu strukturu gdje elektroni slobodno trèkaraju kao ¹takori u utrobi teretnog broda?

Jo¹ u drugom srednje se uèi Ohmov zakon: I=neSv

I= struja [ A ] n= gustoæa VODLJIVIH elektrona ( volumna ) za dobre vodièe ima ih oko 1 elektron na atom, a ko hoæe raèunati numerièki nek uzme u obzir da u jednom molu nekog metala ima 6E23 atoma i da ta kolièina atoma ima masu jednaku atomskoj masi dotiènog elementa. Npr 4g helija je 1 mol, 18g vode isto... e = naboj elektrona ( 1.6E-19 C ) S = povr¹ina presjeka vodièa u m^2 v = srednja brzina nosioca naboja ( elektrona ) u m/s )

analogija s vodom u cijevima i s pumpom koja ju tjera je za razumijevanje na ovom nivou sasvim u redu. Umjesto pumpe mo¾emo slobodno zamisliti vodotoranj. ©to su u¾e cijevi to im je veæi otpor, i td. Kao ¹to ne mo¾emo nagurati 2 litra vode u 1 dm^3 tako ne mo¾e ni u volumen ¾ice stati vi¹e elektrona nego tamo za njih ima mjesta...

Lo¹a usporedba: Negativno nabijeni materijal sadr¾i vi¹e elektrona nego 'neutralni'!?