Dimenzionirati zicu u osiguracu?

dakle ako se ne varam ne radi se o vrsnoj vrijednosti od 20A jel taj osigurac u kratkotrajnom peak-u (od par milisekundi) moze pretrpjeti struje i od 50-ak ampera, a on u konstanti mora trpiti 20A sto bi onda bila nominalna vrijednost

necu se zamarati racunima, nisam tako davno zavrsio skolu ali markirao sam na tim satovima :) a nemam isnspiraciju uzeti knjigu i ponavljati gradivo da to zajedno izracunamo, ali vjerujem da ima kolega koji ce ti pomoci u matematici, no ako se nevaram vec si u startu sfusao s nominalnom i maksimalnom vrijednoscu struje

Prvo, napon mreze sa tim racunom nema nikakve veze.

Da bi izveo relaciju za izracunat kvadraturu te zice trebaju ti ovi parametri. Struju znas. Specificni otpor tog vodica. Snagu koja se treba razvit da postigne temperaturu koja ce otopit taj vodic. Prelazni temperaturni otpor (dio te topline se gubi u pijesku, zraku.

Najveci problem ti je dobit tocnu relaciju za snagu koja je potrebna da se zica zazari iznad tocke talista.

Zato ti je to najbolje izvest pokusom. Izvadis akumulator iz svojeg auta, uzmes 3-4 sijalice od fara, jos pokoju sijalicu 10 i 20W, i kombiniraj si struju od 1 do 30A pa gledaj koju debljinu zice kuri koja struja.

izgleda da problem nije tako jednostavan kako sam mislio :( hvala obojici na pomoci

vodic.

Sfu¹ao je jer je raèunao da samo taj njegov osiguraè zatvara strujni krug s

Naravno, za pokus treba ¾ice ubaciti u kuæi¹te kako bi simulirao prave radne uvjete osiguraèa i na kraju: OSIGURAÈI SE NE KRPAJU, veæ se zamjenjuju originalnim....pogotovo na vodovima sna¾nijih tro¹ila....

To je pravilo, jer se zna da je gotovo nemoguce postic potrebnu pribliznu struju pregaranja krpanim zicama. Ali ako si netko da truda i atestira svoje krpanje, to pravilo za njega ne vrijedi, pa taj osigurac moze biti cak tocniji od originalnog uloska.

Ja sam ti cak atestirao originalne uloske od 25A. vecinom ne crkavaju na 30A ako je vrijeme krace od 1min, jedan je cak drzao trajno 32 ampera. Na 26A ni jedan nije crkao pod trajnom strujom, samo se zagrijava.

Test sa mojim tectronics osciloskopom i strujom 50A je izmjerio nekih 1,6 sec do prekida.

Svi koji misle da osigurac crkne cim mu se za dlaku poveca struja od nazivne, grijese, rastalni osigurac kuri juleova toplina, i dok se ta toplina ne postigne, nema prekida. Kroz osigurac od 25A moze proc 1000A a da ga ne skuri, ako je vrijeme bilo dovoljno kratko da se ne razvije temperatura.

Osigurac treba dimenzionirat da stiti vod a ne potrosac. Sigurna zastita voda je onda ako se vod ne moze zagrijat da se topi izolacija. To je nekih 6A po mm kvadratnom. Kod te struje se vod grije na nekih 40-60 stupnjeva sto ovisi o odvodjenju topline.

U vecini domacinstava su vodovi za jace potrosace od samo 2,5 kvadrata, i tu se jaci osigurac od 10A ne bi smio stavit, jer on moze izdrzat 14A.

Prvenstveno sam mislio na one 'odokativne' metode sa 3 do 5 A po licni pa poveæava¹ broj dok ne prestane izbacivati 'osiguraè'...

Evo je upravo gore. Zaboravio si da se napon mrezhe dijeli na seriju troshilo-osigurach, pri chemu na potonjeg otpada vrlo mali iznos, odokativno, red milivolta.

//Marin

Neche si bash puno pomoch tim mjerenjem (osim ako ne razbije balone zharulja i zamijeni zharne niti bakrom :)

//Marin

Dana Wed, 18 Oct 2006 03:05:41 +0200, "Petar Bjelèiæ" napisao/la je:

kolko se sjecam vidio sam u nekom Elkinom pdf-u kako 2,5mm2 PPR u zbuki moze izdrzati preko 20A. ne sjecam se kolko je bilo za PPG

Petar Bjel=E8i=E6 (ukloni) je napisao/la:

eh stari moj kad ti dode moj djed 'elektricar' i stavi osigurac od 25A i jos kad stavi bakrenih licni da sve to bude prst debelo, pa ti pocnu pregarat panceri na tavanu, onda znas da ti je sve u redu sa instalacijama. niti jednom nije doslo do prekida 2ipolkvadratnih zica radi pregrijavanja uzrokovanog prejakom stujom.

Znaèi uskoro vas gledamo na dvije strane u Crnoj kronici...

;)