Za¹tita ¾arulja sa ¾arnom niti od uèestalog pregar anja

Naravno da mora imati vanjski triak. Evo datasheet:

--

Ako ti treba galvansko napajanje onda poseban izvor (recimo mikrokontroler za light show i slièno) a ako je stubi¹na rasvjeta onda iz 220 (uz odgovarajuæi otpornik prije diode) i mirna bosna a ¾arulje dugotrajne :)

samo da spomenem opet, nije pitanje imena, nego tehnologije.

Velika imena se koncentriraju samo na ono sto je najpopularnije (sto uopce ne mora ukljucivati tvoje potrebe, ako nemas isti biologiju kao vecina!), dok ebay kinezi se koncentriraju na kombinaciju najjeftinije+najpopularnije (no mozes naci i svasta drugoga, sto kod velikih imena neces - ako nisi kao njihovo najvece ciljano trziste, nece imati toga i gotovo).

Da, svaka prepreka (kao i udaljenost) smanjuje. Dodatno, i recimo "warm white" binovi nerijetko (ali ne uvijek) smanjuju vidljivu iskoristivost u odnosu na "cold white" za isti tip LEDica.

Takodjer, "mlijecno staklo" na LEDicama nije samo difuzor (kao na klasicnim zaruljama) nego je upravo vrlo cesto modifikator spektra (sa nerijetko puno manjim gubitcima).

To ti je vezano uz ono gore sto si napisao, tu su Stokes shifteri od raznih fosfora (YAG:Ce3+, YAG:Er3+ itd) te tebi posebno interesantno razni premazi od bakrenih i cinkovih oksida dopiranih alumunijem (ZnS:Cu, Al) koji ti reemitiraju upravo u zelenom spektru.

Dok za same LED chipove ces kod boljih proizvodjaca i naci krivulju kolika je izracena snaga u kojem spektru, za same gotove E27 zarulje je taj podatak malo teze naci, pa se cesto svodi na isprobavanje (ako je prozirno staklo onda ti je mahom isto kao iz tog chipa/bina naravno; govorimo kada ima neki premaz)

mozes probati recimo tu koju sam naveo (

ili si napravi ovakav el-chepo spektrometar

A tamo recimo Cree XM-L ima upravo najjace emitiranje (

S druge strane, nije svako oko isto, pa sto vrijedi za vecinu ne mora i za tebe, mozda bi tebi bolje pasalo nesto sto je jace u plavom spektru - uz malo truda surfajuci i gledajuci datasheetove mozes pronaci ledice koje su jace u plavom spektru, ako ti to fali...

Da. Srecom postoji ta tehnologija koja se zove plafonjere :) A a uz taj problem rjesava i vizualni izgled stropa, i disperzira/difuzira za mekse osvjetljenje.

Doduse taj problem nije vezan sad samo uz lampe, imas ga (jos i veceg) kada bebe vozis van dok je suncan dan, pa onda imas za kolica ona sjenila pozicionirana da ih sprijece u tome itd.

E sad ga jebi, secira¹ sve do detalja. Zar nije ovo grupa elektronièara pa se podrazumijeva da se takvo ne¹to ne obja¹njava? Da si konobar hajde de, ali na ovoj grupi Zoki takvo pitanje na mjestu (ili sam ja previ¹e nov ovdje pa ne ku¾im).

Ispravka:

^^^^^

Za¹to misli¹ da se netko tko èita i pi¹e na hr.sci.elektronika o principu rada ledica informira na zadnjoj stranici 24 sata?

LEDica nikad nemo¾e biti ni blizu sunèevom spektru jer u startu sunèev spektar je kontinuirani (ima SVE boje), a dioda emitira diskretni spektar (monokromatsko svjetlo). Sa vi¹e dioda i istom kuèi¹tu ovaj efekt se blago reducira pa imamo kao bijele ledice, koje ne emitiraju pola boja, i spektar izgleda kao èe¹alj. Ista stvar je i sa "¹tednim" ¾aruljama. Koje osim toga jo¹ i trepere.

Za razliku od toga volframove ¾arulje "proizvode" svjetlo na prirodniji naèin, i daju kontinuirani spektar, koji je kao ¹to si napisao malo pomaknut u zuto ali to nije problem ukoliko je to jedini izvor svjetla u prostoriji jer oko to kompenzira. Na sliènom principu rade halogene ¾arulje, samo ¹to rade na veæoj temperaturi i isijavaju jo¹ "bjelje" svjetlo, najsliènije sunèevom.

To je kraj prièe. Promotivni materijali i prièe proizvoðaèa i prodavaèa "EKO" rasvjete me ne zanimaju.

Upravo tako!

Sa uC mi je jasno, ganjao sam taj MOC preko paralelnog porta, to doðe na isto, 5V TTL, otpornik za ogranièiti struju kroz diodu u MOCu i to je to.

Zato me zanimalo ovo kad ti ne treba galvansko odvajanje nego samo zero-cross detekcija. Pretpostavljam da bi ovakvo ne¹to poslu¾ilo :

Ima jednostavnijih izvedbi, ali na svima mi izgleda da bi dioda blinkala na 50Hz, dok ova svijetli konstantno zahvaljujuæi grecu i kondenzatoru.

--

Uh, ode ti u ezoteriju. Na toj shemi treba usvirati kablove, kako bi rekli hifisti :)

LED zarulje su relativno nove pa je pitanje trajnosti - imao sam jednu GU10 iz Chipoteke i nije bas dugo izdrzala, druga iz Lidla se zasad drzi OK. Sto se tice ebaya pitanje je koliko je jeftino slozena npr.

ili u gorem slucaju:

Vjeruj mi treba objasniti jel ne zna¹ tko æe sa druge strane spajati i koliko ima predznanje. Misli¹ da elektronièar poèetnik zna detalje da LED-ica ima vrlo nizak max. reverzni napon? Sumnjam, vjerojatno æe skuriti hrpu MOC-ova dok to sku¾i, dodu¹e tak se znanje najbolje prima, kad pusti¹ puno bijelog dima :-)

Bio je prije nekog vremena tu neki lik koji je pizdio oko toga ¹to se grupa zove SCI.elektronika. ©tujem to mi¹ljenje i dok je u nazivu sci poèetnici bez predznanja trebali bi odabrati neku manje opasnu grupu :)

Zakljucivati nazalost mogu samo na osnovu onoga napisanog, ovo mi je bio best guess. Kada netko hvali halogenke za zdravlje (!!), a pljuje LEDice, te raspravu cementira sa "Hvala dovidjenja", to nazalost zvuci upravo tako kao da se informira iz populististicih izvora. NHF - post je na kraju krajeva namjenjen svima, a ne samo tebi (inace bi isao na e-mail a ne na news grupu). A da bi netko mogao citati i pisati po hr.sci.elektronika ne moras imati nikakvu diplomu, newsgrupe su otvorene cijelom pucanstvu...

Ovo i nije bas tocno. Sunce je doista slicnom nekom idealnom blackbody izvoru na pocetku, to cemo se sloziti. To medjutim ne znaci da ces na grafu snaga/frekvencija vidjeti kvadrat (tj. da sve valne duzine imaju istu snagu) nego i kod ideanog blackbody ce to izgledati slicno kao jednogrba deva, sa grbom u podrucju "temperature boje" (oko 550nm za sunce recimo)

Vidi :

Ali na kraju i LEDica ima SVE boje i kontinuirani spektar, i isto nije ravnomjerno distribuiran - tj. negdje je taj spektar slabiji a negdje jaci (recimo spomenuta XM-L oko 480nm ima tek 25% snage koliko ima u peaku na

Takodjer, dodatna razlika je i sa suncem na Zemlji (za razlike od sunce u vakuumu na pocetku puta do Zemlje) - zaboravljas da od tog izvora sa Sunca svjetlo prolazi kroz atmosferu, gdje se dio spektra apsorbiraja i redistribuira (

Primjeti rupetinu na pocetku i (manju) pred kraj vidljivog spektra (a kamo li malo izvan istoga) i nazubljenost unutra.

Obicno se stvar ne rjesava sa raznobojnim LEDicama u istom kucistu (iako je to isto opcija), nego sa raznim reemitirajucim premazima (spomenuo sam u drugom dijelu threada YAG:Ce3+, YAG:Er3+, ZnS:Cu, Al, ...)

Ali da, na grafu snaga/frekvencija LEDica zaista neces vidjeti poznatu suncevu (ili volframovu) jednogrbu devu, nego dvogrbu devu (prije nego cesalj, ali ajde, usporedbe su usporedbe, nesavrsene po prirodi :).

E sad, to su stvari koje mozemo znati i izmjeriti. Ono sto ne mozemo i ne znamo, jest kako na ljudska bica sto utjece? Tj. da li je opasnija deva koja ima grbu na *totalno krivom* mjestu (volfram), ili je opasnija deva koja ima grbu na *idealnom* mjestu, ali je nesto ulubljena sredina te grbe (pa izgleda kao dvije grbe) tj. LED.

Oko svasta kompenzira (i volfram i LED), to je tocno, medjutim je pitanje koliko je to zdravo cinjenica je da je oko evolucijom prilagodjeno za suncevo svjetlo na povrsini zemlje (a ne negdje debelo u vakuumu), pa stoga je i osjetljivije na pojedinim valnim duljinama od drugih itd.

Inace, postoje suncevo i suncevo svjetlo. Ono za oblacnog dana je toliko razlicito od onog npr. suncanog dana u podne, a to toliko razlicito od zalaska sunca, da je ta razlika daleko vece nego sto je razlika izmedju volframove zarulje i LED. Pa tako treba paziti na sto mislis kada iznosis takve tvrdnje (a bilo bi dobro i da ih potkrijepis kojim likom ili necim).

Takodjer, ako usporedis krivulje, cold white XM-L LED je npr. bliza suncevom svjetlu oblacnog dana nego halogena worm white LED, a pogotovo daleko vise nego volframova (manje ukupnih devijacija i njihovih aplituda ima, dakle manje korekcija je potrebno da dobijes idealnu "suncevu" distribuciju).

Svatko ima pravo na svoje misljenje. Ako si spreman nesto nauciti, medjutim, drzati se neke dogme ("ovo je zakon a ovo drugo je sranje i ne zanima me") je obicno dosta los princip - preporucam poslusati sve argumente koje imaju sve strane, pa tek onda donjeti neke zakljucke (pa cak i ako si ti zakljucci da ostajes u potpunosti pri svom misljenju, sto je uvijek slab rezultat: cak i u najzescim raspravama sa totalno krivim teorijama morao bi barem dio argumenata "druge strane" prihvatiti i usvojiti - cak i ako je zakljucak kriv, nije bas vjerojatno da je i svih 100% premisa krivo)