Trafo 50hz proracun

Povrsina jezgre u kvadratnim centimaetrima, na kvadrat. Recimo srednji dio E jezgre ima 4x5 cm, to je 20 kvadratnih cm, i 400VA. Za toroid isto.

To je izracun sa rezervom, gdje jezgra nece u zasicenje i kod 30% vece pobude, i nema zagrijavanja, a kod kupljenih trafoa oni cesto muljaju, pa navode krajnju snagu trafa, a to je ona kod koje se jezgra zagrije na 60 stupnjeva u 20 stupnjeva okolini, a neki i na nula stupnjeva okolini sto je jos tanja jezgra. Gotovo svi trafoi koje danas mozes kupit, imaju deklariranu snagu samo vruci, pa je dobro uzet 50-100% jaci od potrebe, pogotovo ako je kontinuirana, da bude hladan.

po cemu proracunati ovisnot disipacije o VA na jezgri i povrsini presjeka jezgre ?

Te kolika je max disipacija koju moze disipirati trafo EI standardnih dimenzija ? REcimo trafo 1500VA ako bakar disipita 70 W a jezgra 40 W .. tj, samo lupoam brojke... tj jel postoji kakva okvirna tablica o max mogucoj disipaciji klascinog trafoa u ovisnosti o njegovoj velicini tj VA

recimo koliko trafo od 1000VA moze svojom povrsinom disipirati snage ?

I da li taj proracun kvadrata presjeka vrijedi i za "stapne jezgre" tj solenoide ? zeljezna sipka(od limova ili tankih zica) povrsine 20 cm- kv. ?

Trafo se ne smije grijat. Grijanje uzrokuje: poddimenzionirana jezgra, tanke zice i vrtlozne struje ako nisu limovi izolirani.

50W, i biti ce vruc.

Ne vredi za jezgre koje nemaju zatvoren magnetski tok. Ako je zatvoren, onda vredi.

a da li je za jezgre s otvorenim tokom veci ili manji ? VA po povrsini ?

na kraju krajeva induktivitet stapne zavojnice i toroda je isti po ako imamo dvije zavojnice jednakim brojem zavoja i ako je duzina stapa jednka sredisnjem opsegu toroida ...

dok je npr induktivitet toroida s zracnim rasporom tako da cijeli magn tok prolazi kroz raspor mnogo manji od indukt bez raspora

tako da me zanima kako izracunati VA po povrsini presjeka stapne zavojnice da se jezgra ne grije

pogledaj ova dva linka :

Magnetska indukcija B torida i solenpida je proporcionallna broju zavoja i duzini/ opsegu toroida...

ako imamo toroid 10 cm opseda i solenoid 10 cm duzine i na svakom imamo 100 zavoja magnetska indukcija ce i u jednom i u drugom biti potpuno ista ...

ako je grijanje u jezgri proporcionalno magn idukciji nece li tada gubici u toroidu i solenoidu biti potpuno jednaki ? samo jos treba usporediti njihov induktivitet , jer struja prigusnice ovisi o njemu

Nisam doma sa potrebnom kvadraturom jezgre za trafo sa ne zatvorenim magnetskim tokom. Bojim se da su tu gubitci na 50hz ogromni. Da recimo na EI trafu 220v primara, bez tereta sekundara, uklonis I, potekla bi takva struja da bi otopila zavojnicu.

Sama prigusnica nije trafo i nema omsko opterecenje koje trosi snagu. Induktivitet je puno veci na istoj jezgri sa zatvorenim magnetskim tokon nego otvorenim. Vidis onu zavojnicu 47 mH, da je na stapnom peritu ne bi imala ni 5 mH uz permeabilnost 10.

upravo suptono : zato ti i mene cudi:

evo idem ukucat konkretne vrijednosti pa ces vidit sto dobijem !!!

20cm zavojnica stapna 200 ur A=20cm2 500 zavoja 628mH !!!

sad TOROID !!

3.2 cm radijus = 20 cm sredisji opseg 628 mH

INDUKTIVITET je porpuno isti !!! ako je radijus opseg toroida jednag duzini solenoida ako je broj zavoja isti induktivitet je ISTI

usporedi formule !!!

sada mene BUNI onda zasto struja trafoa raste kad mu maknes I u tolikoj mjeri !!!

A nesto tu ne stima sa kalkulatorom ocito.

a potpuno isti kalkulator je na wikipediji ..

Magnetska indukcija proporcionalna je broju zavoja, ali obrnuto proporcionalna du¾ini zavojnice.

Za toroid: B1 = (u * I * N) / (2 * r * pi)

pri èemu je: B - mag. indukcija u - mi > magnetska permeabilnost I - struja kroz svitak N - broj zavoja svitka r - polumjer torusa do sredi¹nje linije jezgre

Za ¹tapni svitak: B2 = u * (N/d) * I

pri èemu je: d - duljina svitka

Kada napravimo kvocijent B1/B2 vidimo da dobijemo d / 2*r*pi uz uvijet iste struje, broja zavoja i materijala jezgre.

©to se tièe induktiviteta:

Za toroid: L1 = 2*10^-7 * N^2 * a * ln(r2 / r1)

pri èemu je: a - visina jezgre r1 - unutarnji polumjer jezgre r2 - vanjski polumjer jezgre

Za ¹tapni svitak: L2 = pi^2 * d^2 * N * l * 10^-7

pri èemu je: d - promjer svitka l - duljina svitka

Ne da mi se sad raditi njihov omjer da vidimo koja im je razlika, no nekako intuitivno rekao bih ovako: ©tapni svitak nema zatvorenu jezgru, pa se tok mora zatvoriti kroz zrak oko svitka. Zrak ima puno veæi magnetski otpor od ¾eljezne jezgre i mo¾emo taj otpor poistovjetiti za omskim otporom strujnog kruga, tok sa strujom kruga, a I*N > amperzavoje sa naponom kruga (i gledati kao Ohmov zakon). Buduæi da je otpor puno veæi, biti æe potrebna veæa struja magnetiziranja kako bi se uspostavila ista gustoæa toka.

Fi = B * S = (I * N) / Rm.

Tok je proporcionalan struji, ali obrnuto proporcionalan magnetskom otporu. Dakle, za isti tok potrebno je vi¹e struje jer je i veæi mag. otpor (uz isti broj zavoja).

ja sam koristio ovu formulu onda je ova ocito kriva ...

jer ta formula daje isti induktivitet za toroid i za solenoid ako je sredisnji opseg toroida jednak opsegu solenoida , ako imaju istu povrsinu presjeka i broj zavoja