Sonde za osciloskop i par pitanja u vezi koristenja istog

Pozdrav svima,

iscupao sam iz furde prastari EI Nis c/p Tektronixa 532 (jedina razlika je sto je ovaj dvokanalni).

Nazalost, pitaj Svevisnjeg gdje su sonde, pa me zanima:

a) jesu li te sonde univerzalne? Prikljucak je, cini mi se, BNC ->

formatting link
b) vidim da su na EBayu oko 50kn dva komada do 20MHz (a ja imam tricavih

5, no ajde) - em mi se neda cekat da stignu, em ni ne znam je li scope 100% ispravan, pa ako netko ima za poklonit/zamijeniti za raznu kramu/prodat, biljezim se sa stovanjem na bubba (at) banelli (dot) biz. :) c) ima li smisla uopce koristiti ovo cudo jos uvijek? Nemam neke previse pametne potrebe za scopeom opcenito, no zelio bih 'pogledati' kako 'izgleda' bijeli sum na izlazu ovog sklopa -
formatting link
Tranzistore koje koristim su 2N3904 a po datasheetu im je bandwidth 100MHz (a ovo cudo je 5MHz).

TIA!

--
"If you lie to the compiler,
it will get its revenge."
Henry Spencer
2.718281828459045235360287471352662497757247093699959574966967627.com
Reply to
Bubba
Loading thread data ...

Sonda je u principu beskoristan gadget za osciloskop, osim kada se radi o promatranju spicastih impulsa.

Posto osciloskop ima visoku impedanciju, kapacitivnog karaktera, i kabel je kapacitivan, izmisljene su sonde koje sa otpornikom i trimer kondom mogu iskompenzirat izoblicenje impulsa koje nastaje do ulaza u scop. ( tako se sonda i stela, prikljucis je na kalibracijske impulse i trimerom kompenziras istitraje)

Ako hoces mjerit RF signale, ili video, onda je sonda stetna, najbolje je na skop stavit prolazni zakljucak 50 ili 75 ohma i obicni koax kabel.

Sondu mozes slozit i sam od nekog tankog i flexi kabela, recimo RG174, sa bnc prikljucnicom i pipalicama ili krokodilkama. Ja radije radim sa tim nego sondama. Razlika je u vecini slucajeva neprimjetna, odnosno ne moze se samo gledat vrsni nivo prelazmne spice uzlaznog i silaznog impulsa na visokim frekvencijama, preko 5 mhz, a ta spica je od interesa stvarno u rijetkom broju slucajeva.

Pocetak impulsa tada nije ravan vec blago eksponencijalan, zaobljen a zavrsetak impulsa ima kratki istitraj u negativnu stranu. Znaci time ne mozes mjerit iglicaste impulse, ali pravokutne i sinusne, i druge oblike mozes.

Ni jedna sonda, ona tvornicka i najskuplja, ne moze iskompenzirat u sirokom frekventnom podrucju, pa cesto treba stimalica i vrtit trimer.

Dakle, slozi sam sonde, kostat ce te 15kn.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
http://sotona.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Sve to stoji do onog trenutka dok mu zatreba akrtivna FET sonda, no i to moze DIY s malo vise truda :)

formatting link

Tu ima ponesto o razlici izmedju aktivnih i pasivnih sondi. Negdje imam ebook od Tek-a o sondama pa po potrebi mogu postati na grupu.

l.p. BladeRunner

Reply to
BladeRunner

Petar Bjelèiæ's log on stardate 20 o?u 2011

Jesam lud ali nisam glup. :D

Taj jugoskop izgleda ovako sa strane CRT-a ->

formatting link
i nekako mi ne izgleda ni najmanje primamljivo gurkat prste unutra dok radi.

Bojim se da ce ipak morati ici kod nekoga s malo vise iskustva s time... Thx for the tip. :)

--
"If you lie to the compiler,
it will get its revenge."
Henry Spencer
2.718281828459045235360287471352662497757247093699959574966967627.com
Reply to
Bubba

E to je stvarno retro.

Reply to
Briglja

pa za pocetak provjeri jel sve lampe svijetle :D i malo svaku promrdaj, nakon t olko vremena ima da oksidira kontakt.. najbolje da svaku lampu izvadis i pogledas u kakvom sus tanju konstaktu :D

Reply to
grizli

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.