sinkroni generator

Dobio bi amplitudno-modulirani izmjenièni napon, oblik ovisan o omjeru frekvencije uzbude, broja okretaja i broja polova generatora!?

e tak nesto mi je i palo na pamet da bi moglo bit! tnx! :-) a da li se okretno magnetsko polje okrece kod sinkronog motora nakon sto motor spojimo na mrezu pomocu stezaljki a prije zavrtanja rotora ili? Ja sam to zamislio kao da se zavrti prvo taj rotor nekako, onda se ukljuci motor i onda ce rotor nekako uletjeti u taj sinkronizam motora zajedno s okretnim magnetskim poljem..ili?

okretno polje pokreæe rotor. Zamisli stalni magnet na rotoru.

Prvo se moramo dogovoriti jel motor ili generator. :) Okretno magnetsko polje kod sinkronog stroja nastaje rotacijom rotora (uzbudni namot) koji stvara konstantno istosmjerno magnetsko polje. Brzina okretanja uzbude mo¾e biti sinkrona tek kada se uspostave svi uvjeti za to. Generator: Rotor tjera neki vanjski stroj (turbina, elisa, ...), a uzbudni namot na rotoru napajan je istosmjernim naponom uzbude. Kada se postigne dovoljna brzina (sinkrona ili ona blizu sinkrone), ukljuèuje se armatura. Automatski ili ruèni sustav uzbude namje¹ta takvu uzbudu koja pri tom broju okretaja daje nazivni napon i struju. Postoji jo¹ nekoliko parametara koji se kontroliraju i pode¹avaju uzbudom, no neæemo ulaziti u to (puno toga je vidljivo iz pogonske karte).

Motor: Potrebno je pomoænim strojem (npr. pony motor) zavrtjeti rotor sinkronog motora nakon ¹to se je ukljuèila uzbuda i kad je brzina blizu sinkronoj ukljuèiti armaturu na mre¾u. Ako je trenutna brzina daleko od sinkrone, nastat æe strujni udari na mre¾u tako dugo dok motor ne uðe u sinkronizam. Pri tome nastaju i mehanièki trzaji i naprezanja motora.

Dakle, prvo se upali uzbuda, pa tek onda armatura, a kod ga¹enja obrnuto, prvo armatura, pa tek onda uzbuda. Inaèe dolazi do pobjega rotora i poèet æe se nekontrolirano ubrzavati.

Zaboravio sam jo¹ napisati u vezi okretnih mag. polja.

Generator: Okretno magnetsko polje stvara rotirajuæa istosmjerna uzbuda na rotoru i tko nastalo polje gledano od strane armature je okretno (kru¾no). Uslijed magnetskog toka inducira se napon u namotima armature i induciranje tog napona u sinkronizmu je s (okretnim) mag. poljem rotora. Izlazni napon armature biti æe izmjenièni, pravilnog sinusnog oblika (zbog kru¾ne rotacije rotora), frekvencija æe mu ovisiti o broju okretaja i u ovisnosti o broju pari polova. Turgo generator imaju do 2 para polova, a hidro generatori imaju i po nekoliko desetaka (pa i do 100) pari polova. Zato je turbo generator brzohodni, a hidro generator sporohodni.

Motor: Okretno polje stvara trofazno napajanje armature (tri faze meðusobno pomaknute za 2pi/3, odnosno 120°) - 1,2,3,1,2,3,1,2... Drugo okretno magnetsko polje opet stvara uzbuda na rotoru i da bi se prenosila snaga s armature na rotor, oba polja moraju biti u sinkronizmu.

Dakle, uzbudno mag. polje (rotirajuæe) je sredstvo putem kojeg elektriènu snagu iz armature prenosimo u mehanièku snagu rotora.

a ukoliko bi se sinkroni motor ukljucio na mrezu a rotor ne bi zavrtio, kakvo je onda stanje u mre¾i? ima kakvog toka?

Onda dobivamo transformator. Ako pri tome ne postoji uzbuda na rotoru, ne dogaða se ni¹ta spektakularno, kao da smo prikljuèili neoptereæeni transformator (struja magnetiziranja). No ako postoji uzbuda, armatura se pona¹a ovisno o toj uzbudi, u najlo¹ijem sluèaju, kao da je u kratkom spoju. Rotor velikog motora se ne mo¾e sam pokrenuti (potrebno je vidjeti momentnu karakteristiku sink. motora), pa je sluèaj kao da je zakoèen -> kratki spoj. Aramaturom krenu teèi velike struje - treba reagirati za¹tita.

skuzio!hvala na odgovoru!

spoju.

momentnu

spoj.

Hmmm....Ako rotirajuæe polje asinkronog motora mo¾e pokrenuti komad aluminija ( kavezni rotor) a ne mo¾e pokrenuti magnetizirani rotor?

moze ali ga onda nece dovesti u sinkronizam..ili se varam?

Stvar je u rotoru. Kavez AMa je uko¹en i uzbuðen je izmjeniènim poljem, uz to javlja se veliko djelovanje reakcije armature (povratno djelovanje). Asinkroni motor posjeduje potezni moment koji je "tehnolo¹ki" ugraðen u njega (konstrukcijom kaveza rotora), dok sinkroni motor ima moment samo na sinkronoj brzini.

Kod malih sinkronih motora, postoji potezni moment koji mo¾e pokrenuti rotor, no to je kod motora koji doslovno stanu u ¹aku. Veliki motori se ne mogu sami pokrenuti. Postoje takvi sinkroni motori koji posjeduju kavez za asinkroni zalet i kad postignu dovoljnu brzinu, uskaèu u sinkronizam i dalje rade sinkrono.

Kasnije æu detaljnije objasniti, sad ne stignem.

dalje

Poèinjem ku¾iti: Ako ima¹ stalno magnetsko polje na rotoru, zakretni moment za pokretanje je jak samo kada je maksimum zakretnog polja u blizini pola, a kod asinkronog taj zakretni moment, iako slabiji, postoji na cijelom krugu ( kao rastegljiva ¾vakaæa?) Osim toga, kod sinkronog, dok miruje rotor, na njega ustvari djeluju brze ubrzavajuæe/reverzirajuæe sile jer je privlaèni pol malo ispred, malo iza pola rotora?

"vaso" wrote in message news:h9ib27$13r$ snipped-for-privacy@sunce.iskon.hr...

Recimo da je tako. Takvo polje æe biti pulsirajuæe, a ne okretno i ne postoji niti jedan vektor sile koji dijeluje tangencijalno na rotor da bi ga poèeo okretati. Da bi se rotor vrtio i da bi na njega djelovala sila, potrebno je da se rotor vrti istom brzinom kao okretno mag. polje -> odatle sinkronizam. No, zato postoje metode kako SM pokrenuti.

Sinkroni motor mo¾e se pokrenuti na 3 naèina: a) Asinkroni zalet samog motora b) Zalet pomoæu posebnog zaletnog motora c) Zalet pomoæu posebnog zaletnog izvora promijenjive frekvencije d) Kombinacije prethodnih

a) Na rotoru se dogradi poseban kavez tik uz sam zraèni raspor i u sprezi s trofaznim namotom nastaje asinkroni moment sinkrnog motora. U tom se kavezu u stacionarnom sinkronom pogonu ne inducira nikakav napon jer je klizanje s = 0, pa on tada uopæe ne djeluje, kao da ga nema. Izvan sinkronizma, pri svakoj brzini koja nije sinkrona kavez djeluje kao u asinkronom motoru, a sink. momenta tada nema. Takav kavez dodaje se samo laminiranom rotoru, odnosno polnim nastavcima, dok se motoru sa masivnim polnim nastavcima rotora ne dodaje jer masivni polovi djeluju jednako kao kavez (efekt vrtlo¾nih struja - povr¹ne). Treba naglasiti da pri tome nema uzbude! Nazivnim uskoènim momentom pri kojemu motor uskaèe iz asinkrone brzine u sinkronu, (Musk) dogovoreno je definiran kao asinkroni moment pri 95% sinkrone brzine vrtnje. Na poèetku pokretanja inducira se u uzbudnom namotu vrlo visoki napon, pa bi mogao nastupiti proboj izolacije ako s eon ostavi otvoren. Spoji li se kratko, tada on sudjeluje u stvaranju asink. momenta. Okretno polje statora inducira u uzbudnom namotu napon frek. f2 = s*f2. Inducirani napon potjera struju odgovarajuæeg iznosa i frek., a ona stvori u osnovi izmjenièno pulzirajuæe protjecanje (direktno i inverzno). Da malo skratim, nastaju 3 razlièita momenta (asinkroni, moment zbog direktno komponente protjecanja i moment zbog inverzne komp. protjecanja). Ukupni moment slièan je momentu asink, motora, samo ¹to ima 2 grbe (kao dvogrba deva, hehe). Djeluje jo¹ i Görgesov efekt u zraènim rasporima, te reluktantni moment. Ostali momenti ne utjeèu jaèe na zalet. Tako se pokreæu motori do recimo 300MW.

b) Jedno od najstarijih rje¹enja. Dakle, posotojao je jedan asinkroni ili istosmjerni motor koji je zalaufao sinkroni motor do 70-90% brzine i onda je SM sam uskoèio u sinkronizam. Postoji i naprednjiji spoj gdje su namoti AM i SM vezani serijski pa SM potpoma¾e AM da ga pokrene.

c) Najmoderniji naèin- SM se napaja iz statièkog pretvaraèa frek. i napona. Sinkronizam se posti¾e na vrslo niskim frekvencijama i pri sni¾enom naponu, a onda se polako di¾e i frek. i napon do nazivnih.

d) Kombinirani zaleti prethodnih metoda.