Bilo juèer na paralelama da ljudi u evropi zaraðuju pare tako ¹to proizvode struju. Ima ih i u Hrvatskoj, ali jako malo zato jer su ovdje mali poticaji, visoke kamate na kredite za zelenu energiju i dugo se èeka na dozvole.
Zato sam ja mislio proizvoditi za sebe, ne moram ni prodavati hepu, ali barem da smanjim raèun za struju. Znam da su solarni paaneli skupi i da treba 20 godinada ih se isplati. Ali vidim da se preko ebay-a mo¾e vrlo jeftino nabaviti vjetrenjaèa. Po¹to ¾ivim na vrhu zgrade, mogao bi staviti vjetrenjaèu na krov. S njom bi punio akumulator, a na njega bi zakaèio pretvaraè sa 12 na 220.
Zanima me koliko bi struje mogao tako proizvesti (ako je u pitanju 1-2 vjetrenjaèe promjera oko 1 metar). Da li bi tu struju mogao koristiti za grijanje ili samo za rasvjetu,kompjuter i sl.?
Didn't find your answer? Ask the community — no account required.
B
Boris Vuletic
Koliko se sjecam takvih projekata iz SAMa iz 1970tih ne bas puno. Otprilike toliko da bi mogao pogoniti nekoliko malih ili stedljivih zarulja i radio ili portabl televizor. Grijanje zaboravi, za to si napravi solarne kolektore Uostalom mali vjetrogeneratori se mogu i kupiti proguglaj malo pa pogledaj koliko W imaju vjetrenjace od 1m ili 2m
Boris
K
KH
formatting link
formatting link
formatting link
C
Covik
Hm, hm, pogledaj tu pa izaberi ne¹to...
formatting link
I uvijek, kolko para.... tolko....
M
Morrison
Evo, pogledao sam. Cijene su paprene. Po mojoj brzinskoj raèunici isplativost bi bila za 15-30 godina, ovisno o ureðaju i ovisno o tome da li struju prodaje¹ HEPu ilije sam koristi¹.
Svakako, nema raèunice. Jedina svrha mo¾e biti za one koji imaju vikendicu u vukojebini gdje nema elektro mre¾e, alii tada je pitanje da li je bolje uzeti vjetrenjaèu/solar ili je jednostavnije i jeftinije staviti agregat.
Nema do drva. Grije¹ se na drva pa tako u¹tedi¹ na struji, a drva su jeftina. Ako zna¹ gdje nema ¹umara, onda drva mogu biti i besplatna. Motorna pila je najbolja investicija.
E
Electron
Malo se i ja vrtim oko ovo tematike Zanima me alternativni izvor el. energije snage do 10kW Za sad sam vise gledao fotonaponske sustave.
Prema aktualnim uvjetima i cijenama dosao sam do slijedecih informacija i saznanja:
Najisplativije je pokusati doci do ugovora sa drzavom i postati "povasteni proizvodjac el.energije". Po tom ugovoru koji se potpisuje na 12 godina HEP je duzan otkupljivati svu proizvedenu el.energiju. Trenutna cijena u otkupu iznosi 3,92kn za 1kWh + PDV. Ovo nije bas mala cijena ali je pitanje da li ce takva ostati.
Doci do takvog ugovora kao graðan-pojedinac za sada je vrlo komplicirano Ministar Èaèiæ je javno obecao da ce se ta procedura svesti na 2 dokumenta i rok max 60 dana. Zivi bili pa vidjeli.
-koristenje te energije u vlastitoj potrosnji ima jaako dugi period povrata investicije. Struja koju kupujemo od HEP-u jos uvjek je znatno jeftinija. Mozemo se "radovati" da ce drzava dignuti cijene struje bar jos toliko koliko i sada. Vjerovatno slijedece godine, posebno za kucanstva. Tada ce i proizvodnja za vlastite potrebe imati vise smisla ali opet ako puno toga bude izvedeno u nekoj samogradnji.
Za ozbiljniju vjetrenjaèu 3-4 kW mora¹ imati neku vrstu gradjevinske dozvole. Vjetrenajca te snage mora biti na masivnom stupu visine 10-15m Za takvu konstrukciju mora biti rijesena statika i dinamika, gromobran, uzemljenje... Sigurno ne mozes na krov zgrade montirati takvo sto bez necije suglasnosti.
Mala vjetrenjaèa snage 200-300W raduje kao tehnologija ali nece bitno popraviti kucni budzet. To je vrlo zgodno za napr vikendicu i slicno.
To bi bilo moje misljenje oko toga. Koliko sam u pravu ? Komentirajte, replicirajte, demantirajte :-)
Lp Electron
B
BladeRunner
Ne slazem se bas da treba 20 godina, onaj jucer u paralelama koji ima puno krava i vjetro-turbinu i s njome zaradjuje 3000eura dnevno je rekao da ce mu se ona isplatiti kroz koliko ono godina, 5?
Solarni paneli, sad opet ovisi koliko ih imas, isplate se kroz 10godina ukoliko je ozbiljniji FN sustav i ako prodajes HEP-u naravno.
A
AS
potpisujem :-)
M
Morrison
E da, u Norve¹koj. Tako su ni¾e kamate na zelene kredite, veæa otkupna cijena struje, dr¾ava daje poticaje zagradnju, jednostavnije i jeftinije ishodovanje dozvole...
M
Morrison
Ohoho, pa to je dobra cijena. Gledam ovo:
formatting link
i zakljuèujem da za 1 KW mora¹ dati 10000 kn za vjetrenjaèu + ostali tro¹kovi koji su zasad nepoznata varijabla. Mene zanima ¹to znaèi ovo da vjetrenjaèa ima snagu 1,5 KW. Je li to prosjek dnevne proizvodnje ili na sat ili na mjesec?
C
coin
Ostavi se ti toga. Ili barem plati nekog struènog.
M
Morrison
Pa nisam ni mislio sam to sklepati. Mislio sam kupiti vjetrenjaèu ili vi¹e njih. Ako bi to bio business, a ne samo u¹teda, onda ih ne bi stavio nakrov zgrade, nego na svoje zemli¹te koje je visoko u brdu iznad Ka¹tela. Tamo pu¹e ko vrag i zato je pozicija dobra. Samo je pitanje koliko doista to proizvodi i koliko treba da se isplati pare.
B
BladeRunner
Dok smo mi u fazi kada se pitamo: da li se uopce isplati ulagat u fotonaponske sustave?
Bas smo inteligentnija nacija do Nijemaca koji masovno imaju takve sustave vec 30ak godina, da, mos' mislit da jesmo...
E
Electron
Znaci da bi mogao npr. peglati dok puse vjetar. Kad vjetar stane moras sjest i zapalit cigaru dok opet ne pocne puhati. :-)
Uglavnom 1,5 kW je maksimalna iskoristiva snaga koju moze dati taj generator pri optimalnom vjetru. U praksi se to rijetko postize.
Sto se tice "proizvodnje na sat ili dan" To nije snaga veæ energija koja se mjeri u kilowatsatima (kWh)
Pojednostavljeno: Ako ti vjetar u tu elektranu od 1,5kW puse optimalno 10 sati dnevno proizveo si 15 kWh elektricne energije.
Pretvoreno u kune 1,14*15=17,1 kn Po novoj cijeni vise tarife.
Kad bi imao status povlastenog proizvodjaca tj. ugovor s drzavom to bi izgledalo puno bolje 3,92*15=58,8 Kn
PDV koji 14,7 kn koji i tako moras dati drzavi. Cista razlika koja ti ostaje je evidentna 41,7 kn za proizvedenih 15kWh.
Za isplativost ulaganja vrse se testiranja na odredjenoj lokaciji Ako je u pitanju vjetar prate se parametri vjetra vise godina za redom. Na temelju godisnjih prosjeka izracuna se isplativost. Kod primjene fotonaponske tehnologije slicno se prate parametri insolacije.
Za FN znam neke priblizno izracunate podatke npr. solarna elektrana 10kW u Dalmaciji se isplati za cca 4-5 godina. U Istri cca 6 godina a sjeverna Hrvatska 8 godina. Pri tome je obzir uzeta najkvalitetnia oprema Made in Germany. Sa Kineskim proizvodima racunica je drukcija.
Lp Electron
M
Mladen K.
cut
cut
Zaboravi na 3.92kn. Bilo pa proslo, nova cijena ce biti oko 2kn. I za nove i za stare proizvodace (za stare ce se vrlo vjerojatno poceti primjenjivati od 1.1.2013.)
D
Duško
U dalmaciji sam a ipak mislim da se ne isplati solarna energija....bar kao elektri?na...za razliku od panela za grijanje vode. Mislim da su vjetrenja?e isplativije....rade danju i no?u :) ...a isto koriste akumulatore :) ...tehnologija ide naprijed...bit ?e panela sa ve?om iskoristivosti tj. vi?e struje po kvadratnom metru FN panela nego to danas dobijamo i akumulatora koje ne?emo mjenjat svako 4-5 god. , dotle se isplati samo ovima koji imaju vikendice bez pristupa el. mre?i. :(
Q
qwe
Ako si u na jadranu onda vjetroelektrana jos i ima smisla inace ne. Za solarne module je jaaaaako dug period povrata investicije, cak negdje na granici(povrat investicije je od14-20 god, a rok panelima oko25 god.) pri NEpovlastenoj cijeni. A sto se tice povlastenog otkupa, mozda u nekoj sredjenoj drzavi ali kod nas sigurno to nece proci. Tako su izigrani i proizvodjaci mljeka( Obecali su im cuda i cijene i poticaje, a na kraju su im spicili karinju u guzicu) A i proizvodjaci secerne repe nisu puno bolje zavrsili. Sjetili se francuzi i njemci da nam uvale kvote na secer jer kome ce onda oni prodavati ako mi proizvedemo za sebe i jos za izvoz. Nemoj zaboravit da se tu redi o trgovini CO2. Naime ako ja imam dozvolu da proizvedem npr 100 000 tona CO2, a ja ga proizvedem 50 000 onda razliku mogu prodat tebi koji si mala drzavica treceg svijeta i meni nije u interesu da ti proizvodis "zelenu energiju". Tako ti je i sa proizvodnjom hrane, vode, ljekova, tehnologije. Tako dugo dok u svijetu vlada profit, nece se stvari bitno promjeniti. Ja se samo bogu molim da se obistini NASA-ina tvrdnja da ce nas sprziti solarna baklja iduce godine, jer je to jedina pravda kojoj bogati nece moci pobjeci. Mada bojim se da je i to samo propaganda. Ili da dodje treci svjetski rat pa da se stvari opet malo promjesaju pa cemo ispocetka. Tko prezivi pricat ce.
M
Morrison
E, ali zato se svatko od nas mo¾e snaæi kako zna. Evo, ja sam naveo primjer da se isplati ulo¾iti u motornu pilu. Ima jo¹ naèina. Volio bi i ja da legalno radim, ali ako nas giganti hebu u g*zicu, onda kako æemo?
Sla¾em se da je vrlo rizièno ulagati ogromne pare u ne¹to ¹to mo¾e¹ prodati samo dr¾avi i nikom drugom.
E
Electron
Na nasu zalost moram se slozit sa ovim sto si napisao. Jedna prica je tehnologija, sa te strane su problemi puno manji. Na drugoj strani medalje su profit,pohlepa,Kinezi i nasi politicari. Poredno prema stupnju opasnosti za narod, od manje prema vecoj :-) Ali pricat cemo vec o tome ako prezivimo.
Lp Electron
B
Bubba
qwe's log on stardate 10 svi 2012
Joj sto ste mi super vi teoreticari zavjere od kurca :D - bas suprotno, jer niti jedna "velika drzavica prvog svijeta" ne proizvodi manje CO2 ekvivalenta nego sto joj je dodjeljeno kvotom, pa onda raznim mehanizmima i shemama tipa JI, CDM i slicni ima itekako interesa da ti (odnosno oni kod tebe, sto je bitno lakse u nasoj domacoj varijanti) proizvodis "zelenu energiju". I sama tema je debelo prekompleksna za Uselessnetasko predrkavanje, ali daleko od iluminatsko judomasonske zavere.
"If you lie to the compiler,
it will get its revenge."
Henry Spencer
2.718281828459045235360287471352662497757247093699959574966967627.com
Join the Discussion
Have something to add? Share your thoughts — no account required.
Didn't find your answer?
Ask the community — no account required
Report Content
You are reporting this content to the moderators. They will look at it
ASAP.