hm, pa ako uslijed nesavr¹enosti izolacije (a ovdje govorimo o stotinama kV) teku nekakve parazitne struje izmeðu faza ili prema zemlji, one æe stvarati padove napona, a time i gubitke bez obzira bilo to u DC ili AC sustavu... :)
...a bogami i na DC :)
NE
KRIVO proizvodi se AC napon u granicama 15-25 kV koji se kasnije transformira na veæe vrijednosti AC radi manjih gubitaka Sad se ti sigurno pita¹ za¹to se odmah ne generira napon od recimo 400 kV u samom generatoru? e pa zato ¹to to nije isplativo jer probaj zamislit koja bi to izolacija morala bit unutra koja bi izdr¾ala 400 kV
a tamo
na ovo nemam komentara oèito nisi upoznat s tematikom pa natuca¹ gluposti moram ti priznat da nemam ni¹ta protiv tebe al jednostavno mi se gade ljudi koji bez ikakvog srama ulaze u teme o kojima blage veze nemaju
kondenzator za DC predstavlja beskonaèan otpor a na beskonaènom otporu struja je 0 ako ne teèe struja nema gubitaka Upravo to je kljuèni pojam za¹to se koristi DC pri veleprijenosima
OK u pravu si ¹to se tièe kondenzatora i kapacitivnih gubitaka... ja sam se krivo "odrazio", zapravo cijelo vrijeme mislim na nesavr¹enost izolacije i ono ¹to sam napisao stoji... kako za AC tako i za DC struje.
pa nema ti nikakve izolacije na visokonaponskim (ovdje mislim na 110 - 400 kV)vodovima te ¾ice vise visoko u zraku dovoljno razmaknute jedna od druge.... stavljanje izolacije bi samo poskupilo izradu veæ ionako preskupih dalekovoda Recimo profesori s energetike se vole "hvalit" na predavanjima kako im raèunarci nisu ni do koljena jer po njihovom kilometar high-end stolnih raèunala naslaganih jedan do drugog je puno jeftinije od kilometra magistralnog dalekovoda:)
kako nema? pa zrak je izolacija? postoje i izolatori prema zemlji... ima izolacije k'o u prièi. :)
Pa nije ba¹ tako. Neka struja ipak teèe. :-)
Nije. Proèitaj megamusicov post.
tako
Ba¹ me zanima kakva bi to elektronika 400kV DC pretvorila u bilo ¹to ni¾eg napona?
drzati
hladiti,
Lak¹e je dr¾ati broj okretaja generatora kojega ganja DC motor nego recimo parna ili vodena turbina!
sto
u
Zamislio sam: Isto ona koja u trafiæu daje 400kV...
ljudi
Samo sam poku¹ao naæi alternativu za elektronièke pretvaraèe osjetljive na gromove!!!!!
preskupih
Naravno, dalekovodi su skupi radi projektiranja, izrade, dovlaèenja i monta¾e onih ogromnih i masivnih stupova...
To ¹to prièa¹ nema veze sa parazitnim kapacitetom nego otporom izolacije koji se predstavlja kao omski otpor a to su razlièite stvari.
Zok
A otpor uzemljenja? Trebala bi postojati razlika izmeðu AC i DC.
na
Razradi malo tu svoju ideju!
da a tek koliko se zemlje, zeljeza i bakra uspara nisam ni znao dok nisam kliknuo na link yahvaljujuci tvom, pazi ovo...
Uostalom, koga vi¹e zanima ova podzemna tehnologija, nek' malo progugla pojam: HVDC Light, nije to moja ideja!
ne ku?im ovaj nesrazmjer s 5 AC nasuprot samo 2 DC voda... ma nije mogu?e da je razlika u gubicima tako izra?ena pogotovo ?to se radi o prili?no visokom naponu.
sad uzmi u obzir da generator ima pokretni dio tj rotor na kojem bi se trebala nalazit ta silna ¾ica sa izolacijom transformator je statièan i u njemu je to izvedivo a gubici ne prelaze 0,1% ¹to i nije tako malo Ako bi na samom generatoru imao takve ¾ice i izolaciju koja bi ga ote¾avala onda bi njegov rotor bio trom i stvarao bi dodatne gubitke... za sad je standard 15-25 kV dok se ne proizvede bolja (lak¹a) izolacija koja bi mogla pretrpit veæe napone a na tome se intezivno radi jer cijena bakra skaèe iz dana u dan i doci ce do toga da ce biti jeftinije stavljat tanje ¾ice (manje bakra) i vi¹e (sada jo¹ uvijek preskupe) izolacije.... to je tehnolo¹ko ekonomski problem
na stranici
To je istina na kojoj le¾i cijela dana¹nja civilizacija. Ne radi se samo o prijenosu, izmjenièna struja je neophodna za sve ureðaje.
Udaljenost od 30 km je vrlo mala udaljenost. U cijeloj prièi ti nedostaje koliki je bio pad napona na toj udaljenosti i koliki su bili ukupni gubici kad se je dobio ¾eljeni napon.
Imamo danas pojave i puno veæih DC napona, ali dobijaju se uz pomoæ AC napona.
Induktivitet nije problem nego prednost. Kompletna izmjenièna struja bazirana je na induktivitetu. Bez njega nema ni AC struje.
Te¹ko je dati poja¹njenje nekome tko nema pojma o tematici a ne prihvaæa niti jedan argument. U poèetku struju su proizvodili istosmjerni generatori u elektranama. Elektrane se uglavnom ne nalaze u blizini potro¹aèa. Istosmjerni generatori u tim elektranama proizvodili su napon jedne velièine (recimo nekih 3kV). Struja tog napona prenosila se do potro¹aèa. Potro¹aè ne treba toliki napon za svoje sijalice nego puno manji. Da bi ga dobio koristio se je elektromehanièki pretvaraè, istosmjerni motor s jedne strane i istosmjerni generator s druge strane. To je ogromna i buèna naprava s velikim gubicima i ogromnom mehanikom za regulaciju. Svaki pretvaraè imao je problem s dolaznim naponom, jer zbog razlièitih udaljenosti, razlièiti su i padovi napona, tako da je motor pretvaraèa morao uvjek biti napravljen za odreðeni napon. Dakle taj ureðaj se nije mogao praviti serijski pa je time i dosta skuplji. Drugi problem je bio opet na sekundarnoj strani tog pretvaraèa. Svi potro¹aèi nisu dobivali jednak napon. Cijeli stroj ima niz osjetljivih mehanièkih djelova koji su podlo¾ni habanju. Bitni nedostatak je da svi strojevi u istosmjernom sistemu imaju èetkice. Postoji i veliki problem umre¾avanja vi¹e elektrana u jednu mre¾u.
U istosmjernom generatoru u biti proizvodi se izmjenièna struja. Tek nakon komutatora ona je istosmjerna. Dakle izmjenièna struja bila je poznata, ali smatrana je beskorisnom.
Ovdje je uskoèio na¹ genijalac. Nakon blama¾e s profesorom i gramovim strojem posvetio je svoj ¾ivot izmjeniènoj struji. Poèeo je s izmjeniènim motorom a zavr¹io s visokofrekventnim strujama. Mislim da je 1888. ( nisam siguran, pogledaj na netu) definitivno potukao Edisona u borbi AC protiv DC.
U èemu je prednost? Izmjenièni generatori nemaju komutator. Veæ time su bili dosta jeftiniji i pouzdaniji od istosmjernih. Zahvaljujuæi transformatoru, izmjenièni generatori mogu se praviti za razlièite nazivne napone. Transformator je stroj koji nema pokretnih djelova, u odnosu na elektromehanièke pretvaraèe idealan, gotovo bez gubitaka. Problem pada napona jednostavno se rje¹ava na primaru dodavanjem ili oduzimanjem nekoliko zavoja od glavnog namota. Dimenzije transformatora su puno manje u odnosu na pretvaraèe. Na sekundaru se vrlo jednostavno formira vi¹e razlièitih napona. Stabilizacija napona u cijelom sistemu je puno jednostavnija nego u DC sistemu. Sami potro¹aèi mogu imati svoje transformatore i vi¹e ne pate zbog veæe udaljenosti od izvora zbog pada napona. Dakle AC sistem ima veliku nemjerljivu prednost pred DC sistemom upravo u vrlo jednostavnoj transformaciji napona uz najmanje gubitke. Da bi ta transformacija bila moguæa svojstvo induktivnosti je neophodno. Kapacitivni i induktivni gubici mogu se kompenzirati tako da ostaju samo radni gubici kao kod istosmjerne struje. Sve to je dovelo do velikog razvoja elektroenergetike i primjene elektriène energije u svim ljudskim djelatnostima.
To je bitno. Sve ¹to danas imamo nastalo je i ovisi o izmjeniènoj struji. Prednosti koje su uviðene 1888. i dan danas vrijede i vi¹e...
Izmjenièna struja nije stala na proizvodnji, prijenosu i distribuciji. Izmjenièni motori puno su jeftiniji i pouzdaniji od istosmjernih, tako da su oni gotovo istisnuli istosmjerne. Istosmjerni motori opstajali su samo zbog jednostavnije regulacije broja okretaja, ali s pojavom elektronike problem broja okretaja jednostavno i jeftino je rije¹en i za izmjeniène motore.
Edison je svoj DC sistem branio na naèin da je tvrdio da je izmjenièna struja smrtonosna i da je najbolja za ubijanje pasa i maèaka. Uskoro su napravili i prvu elektriènu stolicu i spalili na njoj W. Kemmlera. Tesla je veoma brzo dokazao da izmjenièna struja visokog napona ne mora biti smrtonosna za ljude. Izmjenièna struja frekvencije veæe od 1000 Hz bez obzira na visinu napona ne ubija. To svojstvo el. energije danas se èesto koristi u medicinske svrhe. Radi se o poznatom teslinom transformatoru. Transformator je proizvodio elektrièni luk za koji je ubrzo otkriveno da oda¹ilje elektromagnetske valove u prostor. Tesla uskoro otkriva radiovalove i nalazi im razne primjene.
E vidi¹ sada, AC struja nije bitna samo za elektroenergetiku, nju nalazimo u svim titrajnim krugovima i zahvaljujuæi njoj oda¹iljemo i primamo radiovalove. AC struja sastavni je dio svakog raèunala. Da bismo dobili napone 5 i 12 V za rad raèunala, ispravljamo izmjenièni napon mre¾e 220V, u istosmjerni. Nastali istosmjerni napon se pretvara u izmjenièni ili impulsni napon daleko veæe frekvencije od mre¾nog i preko transformatora se snizuje na potrebne napone od 5 i 12 V koji su sad opet izmjenièni ali daleko veæe frekvencije. Ti se naponi ispravljaju, filtriraju i stabiliziraju. Tek tada su oni DC za rad raèunala. Ali prièa tu ne staje. Da bi mikroprocesor mogao obavljati svoje operacije, potreban mu je takt. Takt dobiva od oscilatora, a to je opet izmjenièna struja dakle AC. DC uglavnom napaja sklopove. Podaci su impulsni, dakle istosmjerna struja koja je isprekidana. Impulsna struja se pona¹a kao i izmjenièna. Na nju utjeèe i induktivitet i kapacitet pa je time sliènija po svojstvima izmjeniènoj. To je jedan primjer, a milion drugih se mo¾e naæi u raznim ureðajima koji su nam danas neophodni.
I primjeri prijenosa DC naponom koji se danas koriste ovise o AC naponu, ali o tome mi se vi¹e neda.
Mo¾da su pjesnici mislili da je DC mirna rijeka koja mirno utjeèe u more, dok je AC poput jake bujice koja nasilno vodi u ponor.
Napredni su bili u pravu kad su shvatili prednost transformatora i izmjeniènog motora, a da su bili napredniji mo¾da bi danas prenosili energiju be¾iènim putem i jo¹ ¹to¹ta...
Ako tko smatra da to nije bio genijalan izum ili jo¹ bolje otkriæe, ja neznam ¹to onda je genijalno otkriæe?
Nadam se da je ovo bilo dovoljno argumenata da te uvjeri ne u prednost, nego u va¾nost i neophodnost AC.
ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.