OT:220V se ne lemi!!!

izbjegava se lemljenje gdje su struje velike jer dolazi do zagrijavanja, to nema veze sa naponom

Sto smatras jakom strujom?

na kakvoj aplikaciji ako nije tajna?

napon nema veze s time, konretno kod mene u formi je pravilo do 40A se moze lemit sve iznad hardlotanje bakrom ili srebrom, a radil sam sa strujama i preko 3000A

Znam da napon nema veze s tim, vec samo struja, ali ja ne znam kako dokazati da je lemljenje puno kvalitetniji i trajniji spoj od usukavanja ili spajanja klemama. Da sad ne ulazim u detalje oko vlage i oksidacije te povecanog otpora na spoju i grijanja koje tako nastaje.

ma to je sad vec druga tema i vjerovarno ce se opet razvit rasprava o tome sto je bolje, i nema veze sa " 220V se ne lemi ",

evo primjer iako znam da nisi na to mislil....

kod profi izvedbe zica se ne stuka, u koncaru primjerice ako si monter odreze kratki PF, on se skida dolje i ne pada mu na kraj pameti nekaj dospajat, zato odreze 3m duzi pa je siguran ;), to je zbilja tak, kad vidis kolko on ima odpadne zice to je strava....

Ja sam riskirao i sve lotao po kuci.

Elektricarska filozofija je da se ne lemi valjda zato jer to ne znaju i skrtare na kvadraturi.

Sto je jos gore, nema za kupit kabela koji bi bio preko 2,5 kvadrata podzbukni. Izolacija na tom kabelu je debela kao da se radi o drotu 32 kvadrata, jer treba izdrzat taj slamperaj. Normalno da 2,5 kvadrata postaje vruce ako spojis samo sparet.

Elektricari uglavnom skrtare i stavljaju 1,5 kvadrata a to se grije vec kod fena za kosu, a sta se tek desi kod spareta. Za elektricare je normalno da ispred 1,5 kvadrata bude osigurac od 16A ??? Tu spojeve sigurno ne smijes lotat.

Ja sam sve lotao, uzeo 5 licnnastih drota od 6 kvadrata, i nisam uopce stavljao u cijev jer ne stanu ni u 3/4 cola cijev a tako debelu masu bi bio problem i podkopat pod ciglu jer oslabljuje noseci zid ili podebljava zbuku. A 5 zica od 6 kvadrata postavljenih paralelno ima visinu od 5mm, i uopce ne treba ukopavat.

Spojeve prema uticnicama sam sve lotao poslije usukavanja. Izolirao skotch trakom i na to je dosla zbuka. Zbuka je bolji izolator od svih guma i plastika, a uz to je nezapaljiva, a cak i rashladjuje. Stvarno ne znam cemu elektricari i proizvodjaci izvode folklor.

Lemljena spojna mjesta sam testirao i kod opterecenja 4,5kW (oko 20A)se uopce ne zagrijavaju. Sta ce se desit za 20 godina, ne znam, ali mislim da nista.

I ja lemim sve zivo - nigdje ne radim s potrosacima koji bi potegli toliku struju da se pregrije lemno mjesto, a za svaki slucaj stavim i klemu preko toga. Ali treba mi par jakih, neoborivih argumenata koje i idiot moze shvatiti, a da idu u korist lemljenja.

A ako se prvo mehanicki spoje kablovi(upotrebom velikih sila) i onda se to zelemi. Dali je to bolje kad se zalemi ili ne?

There are approximately 2-1/2 million solder joints in the Saturn V launch vehicle. (Saturn 5 = raketa kojom su Apollo misije slane na Mjesec)

Ako to nije jaki argument... :-)

Koliko ja znam razlog je sto kod pregrijavanja postoji mogucnost da lem omeksa, vodovi se razdvoje i dodirnu (tj padnu na) kuciste ili neku drugu metalnu povrsinu. Ispravan nacin je zice mehanicki spojiti pa onda zalemiti. Drugi razlog je sto su u el. instalacijama vodovi relativno velikog presjeka (pogotovo kad je spojeno vise njih) pa ih je tesko dovoljno zagrijat a da se ne osteti izolacija.

Kontakt koji je napravljen kvalitetnim lemljenjem je 100%, kontakt je na velikoj povrsini, cak vecoj od same kvadrature vodica. Kontakt je hermeticki izoliran i ne ulazi zrak koji moze uzrokovat oksidaciju vodica.

Kod usukavanja, povrsina kojom prianja jedan vodic na drugi je mala. Na kraju su svi vodovi okrugli, bili licna ili kruti vod. Krug nije kvadrat, nije ravna povrsina i on moze imati kontakt samo na jednom malom dijelu svoje povrsine. Dakle, kvadratura na tom prelazu je mala, ima prelazni otpor i zagrijava se. Ta povrsina kontakta se povecava ako se koristi licna i ako se usukava veca duzina.

Izlozenost zraku ne ide u prilog usukavanju, vodici su uglavnom od bakra a on na zraku korodira i dodatno povecava prelazni otpor.

Moguce je i bez lotanja napraviti savrsen spoj recimo sivanjem, isprepletanjem vodova sa sitnim,sitnim licnama a koroziju izbjec upotrebom licni presvucenih plemenitim metalom, ali ta tehnologija je nedostupna kucnim korisnicima.

Osim povrsine kontakta koja odredjuje prelazni otpor, lotanje vjerojatno ima drugi problem. Lotanje je ipak spoj dva voda sa drugim metalom, legurom. Kod temperaturnih promjena, dva metala se razlicito rastezu (bimetal), te mnogobrojnim mikronskim rastezanjima moze doc do popustanja kontaktnog mjesta, odlemljivanja, mikronskog drobljenja lema, a zbog protoka struje do reakcije.

Dakle, ne smije se dopustit zagrijavanje,odnosno vecim temperaturnim promjenama lemnog mjesta i taj problem nece postojat.

Mislim da je bolje kada se zalemi. Samo prije nego ih se mehanicki cvrsto spoji, treba ih prije "fercinat", presvus tankim slojem tinola jer u suprotnom mozemo napravit sranje.

Dodirna, kontaktna mjesta koja smo napravili mehanickim pritiskom, nece moci uhvatit tinol, izmedju njih ce se uvuc kalafonij i zrak.

Ali ni to ne bi trebalo biti strasno, kontakt ce biti preko lemnog mjesta, samo se je onda bespotrebno mucit sa svrstim spajanjem prije lotanja.

Svaka cast, ovo je trebalo iskopat!

Mislim da je ovime sve receno! Hvala svima na utrosenom trudu i vremenu.

Struje kod generatora su tog reda velièine. To je negdje oko 1500 kvadrata. Glave namota se spajaju hardlotanjem dok su na izvodima (VN i zvjezdi¹te) vijèani spojevi. Da se malo i teme dotaknem. Da, dobar spoj se mo¾e napraviti lemljenjem ali ja ne znam onda kakav vi to stav prema poslu imate? Ja nekako vi¹e vjerujem vijku jer u tom na¹em poslu se samo jednom grije¹i! Svaki dan ne¹to spaja¹, prespaja¹ i ti to onda treba¹ ostaviti i da se netko oko toga mota i da radi tko zna ¹to. Recimo primjer, da se desi neko sranje. Ne mora nitko stradati ali mo¾e biti velika materijalna ¹teta. Zar vas ne bi grizla spoznaja da ste daj spoj mogli napraviti kvalitetnije? Obièna fakin lusterklema. Dobro stegne¹ i nema majci! Ne treba tu previ¹e filozfirati i ponavljati tuðe gre¹ke.