Kolika struja kroz 2,5 mm2 ?

odgovor na to pitanje postaje jos zamrsenij kad saznamo da vecina kablova koji se prodaju u nasim trgovinama nema presjek deklariranih 1.5 odnosno

2.5 kvadrata.

Max gusto?a struje za bakreni vodi? je 6 A/mm^2.

Dakle, za 2,5 mm^2 je 15 A, a za 1,5 mm^2 je 9 A.

Neda mi se racunati za 0,5m duzine ali otprilike 15A/mm2 (pretpostavka da nije u kabelu). Naravno da ovisi jel je vodic u zraku ili u kabelu sto ti nisi naveo. Racun moze biti vrlo kompleksan ako trebas precizan podatak jer onda treba uzeti u obzir sve, i gdje je vodic polozen i max dozvoljeni pad napona, i temperaturu okoline ....

dopuna :

Namjena zica je premosnica (brika) za limiter (10A), tako da nejde sva struja preko zice vec jedan dio ide preko limitera.

Moze se desit da ta premosnica premosti beznacajan dio struje, recimo 4A. Za povecat propusnost kraj limitatora ne treba ti podatak struja/kvadratura, on je tu sporedan.

Jedan primjer: Htio bi da povecas struju za jos 10A, znaci 20 ukupno.

10 A kroz limiter i njegov vod, 10 kroz premosni. Da bi te dvije struje bile jednake, moraju biti jednaki otpori. Znaci otpor premosnog voda mora biti jednak otporu voda na limiterru+otpor limitera.

Trebas izmjeriti otpor tog voda zajedno sa limiterom. To radis tako da opteretis vod recimo sa 8A i izmjeris pad napona na njemu, te izracunas otpor. Recimo na vodu + limiteru izmjeris 0,32V , otpor je 40 milioma. Ako zelis da kraj limitera prodje 10A, zica mora imat 40milioma, ako zelis

20A zica mora imat 20 milioma, ako zelis 5A zica mora imat 80 milioma. Duzinu zice izracunas ovim uzimajuci u obzir kvadraturu po cistim elektricarskim standardima po kojima je 1,5 kvadrata dovoljno za trajnu struju do 20A a 2,5 kvadrata za struju 25A, 4 kvadrata 35A, 6kvadrata 50A. Pri tim strujama vodici imaju temperaturu 10-20 stupnjeva vise od svoje mikro okoline.

Inace vodici nemaju strujni limit, ako ih se uspije drzat hladne. Kroz zicu od 1,5 kvadrata moze se gurat 10 000A ! (to je samo 120W snage po metru duzine) ako po povrsini zice ima brz protok vode, pa je voda ohladi. Recimo umjetna antena UHF odasiljaca ima ugljeni otpornik od 50 oma 50W preko i unutar kojeg je protok vode od 8 galona u minuti, i moguce je trajno opteretit sa 50 kW !!! Vod je isto otpornik koji se grije, i podnosi snagu koju moze predat u okolinu. U vakumu bi se istopio vod od 100 kvadrata sa 1mA struje, jer se toplina ne bi mogla sirit, naravno nakon proteka dosta vremena. Vrijeme mozes izracunat ovim

ako uneses temperaturu topljenja bakra - pocetna temperatura i masu 1m, a otpor i snagu izracunas prethodnim kalkulatorom.

U elektronici niskog napona i transformatorima je to samo 3A po mm kvadratnom. U trafu su zica do zice svud okolo, i trafo bi bio vruc ili izgorio da se primjene elektricarski stabndardi za vod polozen u cijevi ili zidu, jer se taj vod stigne ohladit.

Uz temperaturu, ako ona nije problem, druga bitna stavka kod voda je otpor, to jest moze li se priustit taj pad napona. Recimo na 220V 20A si mozes priustit gubitak napona na vodu od 4V, beznacajan je, ali u elektronici kod 5V 20A napajanja,

4V gubitka bi bila katastrofa, i tu moras povecavat kvadraturu zice do snosljivog pada napona, a ne zbog grijanja.

Znaci pitanje kvadrature je jako rastezljivo.

Hvala lijepa ! Vrlo iscrpan odgovor, iz kojega se moze dokuciti i vise nego sto je prvotno bilo potrebno. Zakljucujem da mi je dovljno 2,5 kvadrata za moje potrebe. Naime namjeravam premostiti postojeci limiter (njih vise, tri faze), jer mi je iritantno planirati ukljucivanje kucanskih aparata a da mi ne izbaci limter. Npr radi pecnica i moram birati uticnice po kuci koje nisu na toj fazi da bi mogao uljuciti usisavac ili peglu pa da mi ne izbaci a i preraspodjela faza nije najsretnije rjesenje. Kako su monteri kod postavljanja limitera, plombilari limitere sa malo duzim zicama mogu razmaknuti/odmaknuti zastitu koja ide preko dolaznih klema/vijaka i imam pristup odgovarajucim odvijacem otpustiti spoj i ubaciti bypass.

Znam da nije bas po "pozitivnim propisima" kako kazu politicari, ali neda mi se davati puste tisuce za tri nova limitera da bi nakraju to zavrsilo u necijem dzepu!

Ti limitatori sluze samo za jednokratnu berbu hara?a. Nicim oni ne stite mrezu od preopterecenja. Zbroj struja svih limitatora u naselju je puno veci od struje koju moze podnest trafo stanica, i potrosaci unatoc limitatorima mogu izbacit trafo stanicu sto se i desava kada naglo zahladi, a recimo toplana jos ne radi. kWh godisnje su pravednija raspodjela troskova izgradnje i odrzavanja mreze.

Stari potrosaci ni nemaju limitatora, oni su najvise platili i izgradili mrezu, i zakon je propisao da imaju pravo na 32A monofazni i 3 x 25A trofazni prikljucak, pa elektra izgleda nema interesa stavljat limitatore o svojem trosku.

Samo moras znat ako to pronadju, mogu ti iskljucit struju i ucijenit da platis 10-20 000kn za ponovo ukljucenje.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ?to jesam,
nego da me vole zbog onoga ?to nisam.
http://sotona.ath.cx

Hvala

Najvise me to i smeta, napon mreze varira od 215 do 235V, a prekidi u isporuci ovise o klimatskim uvjetima (kisa, vjetar itd) i onda puf nestalo struje na par minuta. Naravno da su se ogradili od toga i pravdaju se da su prekidi manji od 3 min a to njima nije prekid !?

Zasto je bitno da limiter ne izbaci? Stavi 4 kvadrata, iskljuci limitere i bog te veselio.

"Klaus" je napisao u poruci interesnoj grupi:igma86$ebs$ snipped-for-privacy@ss408.t-com.hr...

koliko ampera se moze kostantno tjerati kroz standardni bakreni vodic presjeka od 2,5mm2 na duljini od 0,5 m, a koliko kroz vodic od 1,5mm2 duljine 0,5m?

Hvala

Sve napisano stma osim:

"U vakumu bi se istopio vod od 100 kvadrata sa 1mA struje, jer se toplina ne bi mogla sirit, naravno nakon proteka dosta vremena."

Toplina se osim kondukcije i konvekcije siri i zracenjem pa 1mA nikak ne bi mogao ozbiljno zagrijati zicu navedenog presjeka, a kamoli je istopiti. Pogledati Stefan-Boltzmanov zakon...

A to bi se moglo lako dogoditi, jer ispred limitatora 10 A je vjerovatno spojen osiguraè 16A

8-))

To je bila metafora sa ekstremitetom, da nema tog zracenja izgorio bi. Ali zagrijao se bi, i to toliko dok se ne izjednaci privedena i izracena snaga. Naravo, privedena snaga je ovdje jako jako mala. Na nizim temperaturama zracenje je vrlo vrlo malo jer raste 4-om potencijom.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
http://sotona.ath.cx

Tako je, a evo malo vise o tome ako nekome bude trebalo:

-snaga zracenja ovisi o T^4 ( T je temperatura u Kelvinima a nju dobijemo tako da celzijusima dodamo 273. Npr, 20°C = 293 K, 100°C = 373 K )

kad se zagrijano tijelo ( temperature T2 i povrsine S ) nalazi u okolini na temperaturi T1 ono zraèi u okolinu snagu: P2 = 5.67E-8 S T2^4 u vatima a okolina zraci u njega: P1 = 5.67E-8 S T1^4

Bilanca snage ili snaga kojom se tijelo hladi je prema tome:

P = P2 - P1 = 5.67E-8 S ( T2^4 - T1^4 )

U ravnotezi snaga kojom se zica grije ( I^2 R ) jednaka je snagi kojom zica grije okolinu, konkretno T2 raste dok se navedene snage ne izjednace.

U zraku, naravno, veci utjecaj na hladjenje zice ima konvekcija...