greatz problem

prevelika struja

to je 35A greatz nemre tolko struje vuc makar je pojacalo, zemi instrument (ak imas neki koji moze toliko mjerit) pa zmjeri kolika je struja, a i napon za svaki slucaj...

osigura=E8 na sekundarnom 6,3 V izlazu mre=BEnog trafoa je 10A tromi a po=B9to je greatz 35A mislim da to ne bi trebalo predstavljati neki veliki teret , nisam mjerio struju ali po nekim karakteristikama navedenih cijevi struja nebi trebala biti preko 8A.

pon

U tome i je =B9tos =B9to nemam instrument koji mo=BEe izmjerit o=E8ekivanu struju , jedino neka strujna klije=B9ta koja mjere do 600A ali te=B9ko mogu njima u unutra=B9njost poja=E8ala a i upitno je s obzirom na mjerni opseg koliko =E6e rezultat biti to=E8an.

Stari moj imao ti greatz od 10A ili 50A oba ce disipirat slicnu snagu koju sa njih moras odvesti... za 8A kod greatza to je oko 8W ako je greatz bez hladila i tih 8W moze ga ugrijati preko dozvoljenog i onda bye greatz bez obzira na strujeno naponske gabarite!

Stvar nije trivijalnom kako se chini na prvi pogled. Treba pazhljivije promotriti struju kroz diodu. Te shpice odlaze (zaista) u nebo. Dovoljno je pogledati bilo koju cijevnu ispravljachicu. Uvijek se specificira koliki max. kapacitet se smije spojiti u svrhu gladjenja. (vrlo rijetko preko dvadesetak uF). Navedenu pojavu ljudi odrasli na poluvodichima previde. Oni koji su se pekli i unistavali cijevu znaju. :)

Da me se odmah ne pokopa - navedeno nije uzrok grijanju, samo eto upozorih da onih 8A u vrhu mogu biti i zntno vechi.

//Marin

P.S. Savjet - stavi 6.3V AC na grijanje i uzhivaj. Dobit od ispravljanja i gladjenja je, hm.... vrlo dvojbena. Vech se gotovo stoljeche vode ratovi oko AC/DC zharenja. :)

osiguraè na sekundarnom 6,3 V izlazu mre¾nog trafoa je 10A tromi a po¹to je greatz 35A mislim da to ne bi trebalo predstavljati neki veliki teret , nisam mjerio struju ali po nekim karakteristikama navedenih cijevi struja nebi trebala biti preko 8A.

Da to je uvijek bilo pitanje.....

onda su bile varijacije na temu kao 6,3V s time da je taj napon imao srednji izvod koji je bio uzemljen i slièno.

Jesi siguran da su sve cijevi ispravne i da nisi sluèajno jo¹ negdje taj napon iskoristi ili da se struja ne zatvara preeko kakvog otpora?

Malo èudno ipak da se tako grije, ima¹ li hladilo?

U RIZ-u sam trosio AC (dvofazni) a napon sam regulirao pomocu torusnog variabilnog transformatora. Zarenje je pocelo sa 5V pa se lagano dizao napon do potrebnih 10V kad je lampa nova, za starije do 11V, 12V ... da se iscijedi i ono malo sto je od nje ostalo :-))

izmjerito sam struje i napon , dakle I pik (hladne lampe) =3D 24A , sa tendencijom trenutnog pada , Ir (nakon cca 20sec) =3D 5,5 A , Ur =3D 5,3 V . Ispod greatza postavio sam Al plo=E8icu 3mm i namontirao je na ku=E6i=B9te ure=F0aja , sada je temperatura malo podno=B9ljivija a struja i napon ok probat =E6u ostaviti ovako pa da vidimo kako =E6e se pona=B9ati pri cjelodnevnom radu.

Hm pa zar nisu izmislili cijevi sa indirektnim grijanjem zato da bi ih se moglo zariti izmjenicnom strujom? Ne razumijem zasto je tu uopce potreban ispravljac

Boris

struju

Pri 'veæim' strujama raèunaj pad napon na diodi 1 volt...

U tome i je ¹tos ¹to nemam instrument koji mo¾e izmjerit oèekivanu struju , jedino neka strujna klije¹ta koja mjere do 600A ali te¹ko mogu njima u unutra¹njost pojaèala a i upitno je s obzirom na mjerni opseg koliko æe rezultat biti toèan. :: Pusti sve te akrobacije oko mjerenja struje. Najbolje napravi kako te savjetuje Marin. I vrhunska pojaèala u doba "lampa¹a" su bila napajana izmjeniènom strujom. Upletenom ¾icom u kutu ili pri ¾eljeznom limu na koji su montirani elementi. Ne paralelno visokoimpedantnim kablovima ulaznog signala.

Struju mjeriti, koju? U diode (graetz) ulaze kratkotrajni impulsi desetak puta veæi od istosmjerne veæ "izglaðene" struje na grijanju elektronki. Zapravo kroz te diode (u svakom poluciklusu vode dvije, pad napona se podvostruèuje) nadopunjava se taj elektrolitski kondenzator. To ti je nepotrebno, elektronke su indirektno grijane. Ove ¾ice do graetza ti stvaraju jako impulsno magnetsko polje itd. Najbolje mo¾e¹ mjeriti osciloskopom, drugi instrumenti æe sva¹ta pokazivati. Strujna klije¹ta pusti energetièarima, imaju mjesta!

Pozdrav!

Za raèunanje disipacije na diodama treba mjeriti struju iza elektrolita do pojedinih cijevi i zbrojiti ih, tamo nema impulsnih struja.... Ako se vrati na AC-grijanje, morati æe premotati/nabaviti novi trafiæ za napon ¾arenja!!??

pusti

"vaso"

:: Na volju èovjeku, neka radi ¹to hoæe, mo¾e ostaviti i ovako, ako graetz izdr¾i i ne pojavi se brujajnje. Mo¾da je lako dostupan sekundar transformatora pa "isèeprka" izvod za 6.3V AC, snaæi æe se sam prema prilikama. U svakom sluèaju - puno uspjeha!