energy saver pro

da li je netko od stvarnih ljudi ovo probao i da li ima teoretskih argumenata za, tj. sto vi mislite, isplati li se to motirati u kucanstvu sa hladnjakom, perilicom, tv i dva racunala?

Reply to
ZeeTso
Loading thread data ...

Isplati se i to izgleda jako dobro ovima koji to prodaju. Teoretski -

  1. Nije jasno na koji nacin bi mogao smanjiti potrosnju 75%, s nekakvim filtriranjem i izgladjivanjem spica mooozda bi se moglo nesto postici ali to bi bilo eventualno par postotaka
  2. U amerikama i engleskama zli kapitalisti ulazu u elektrane i zaradjuju prodajom proizvedene struje. Sta mislis zasto onda oni ne ugrade jedan veliki energy saver pro izmedju centrale i dalekovoda - pa za istu kolicinu isporucene struje potrosili bi onda do 75% manje ugljena?
  3. U racunu za struju potroseni kWh samo su jedan dio, ostalo su raznorazne zrakarine. Cak i da nekim cudom ta naprava uspije smanjiti potrosnju to ne znaci da ce toliko biti manji i racun. Sto mislis koliki ce biti mjesecni racun ako potrosis 0kWh - 0KN? Krivo.

Boris

Reply to
Boris Vuletic

Ili ¹to bi Rambo rekao "ako mislite da je 1% mjeseène kamate, samo 12% na godi¹njoj razini... ne ulazite u kredit" he he :-)

Reply to
Igor

Fazno pomakne? struju prema naponu, i ako ti brojilo mjeri samo Realnu komponetu, eto u?tede!?

Zato ?to je ideja toga da potro?a? manje pla?a, ali je utro?ak energije ISTI. Zna?i, neka vrsta varanja distributera?

Naravno! Na?e atomsko skloni?te ima potro?nju 0 kWh, mjese?na rata je oko 20 kn. Nije stra?no!-:) Zna?i, ako sada mjese?no pla?a? 320 kn, godi?nja 'u?teda' bi ti mogla biti max. 3600 kn.

Reply to
vaso

Dana petak, 25. listopada 2013. 08:42:13 UTC+2, korisnik ZeeTso napisao je:

sa

po prikazanom na yubitu uredjaj smanjuje struju, odnosno jalovu snagu, vjer ojatno ispravljajuci faktor snage. to ti nece smanjit racun jer nam brojila ionako ne gledaju struju (prividnu ili jalovu snagu), nego radnu snagu. a sta god petljao s faktorom snage, radna snaga ostaje ista.

ukratko: bacen novac.

Reply to
zg

racun jer nam brojila ionako >ne gledaju struju (prividnu ili jalovu snagu), nego radnu snagu. a sta god petljao s faktorom snage, radna snaga ostaje ista.

Mozda je pitanje koju trenutacnu snagu te na osnovu toga utrosenu energiju registriraju brojila ukoliko su napon i struja dosta izobliceni?

Reply to
vaso

Ja sam gotovo 100% siguran da brojila registriraju prividnu snagu, jer za¹to bi inaèe u industrijskim okru¾enjima tro¹ili novac i prostor u velikim kolièinama na kompenzatore jalove snage.

S druge strane kod kuæe nitko od nas nema nekih znaèajnih reaktivnih potro¹aèa da bi ne¹to znaèajno mogao u¹tedjeti sa kompenzacijom jalove snage, odnosno registrirana prividna snaga je pribli¾no jednaka radnoj snagi.

Reply to
Igor

Za¹to? Zato ¹to elektra ne voli potro¹aèe koji imaju jako reaktivan teret. Za¹to? Zato jer iako je struja pomaknuta u fazi u odnosu na napon (pa se ne mo¾e zaraèunati snaga), sistem ipak mora isporuèiti te silne ampere, koji na mre¾i naprave pad napona, pa sve mora biti odgovarajuæe dimenzionirano. Zato industrijska brojila broje i KWh i KVAr...

Iz slièno razloga je u EU na snazi direktiva koja obavezuje na kori¹tenje korektora faktora snage. Naime, veæina dana¹njih ureðaja koriste nekakve switching-pretvaraèe, èiji oblik struje nema veze sa sinusnim. Struja ima impulsni oblik i velike vr¹ne vrijednosti sinhrone sa vr¹nom vrijednosti napona mre¾e. Sad zamisli tisuæe takvih ureðaja prikljuèenih na tu mre¾u i kako izgleda strujno optereæenje sustava. O emisiji RF smetnji da ne govorim...

--
- while (1); 

"I don't believe anything I hear and only half of what I see..."
Reply to
while(1);

Sva brojila elektriène energije broje radnu energiju i ona se naplaèuje. Jalova energija se ne broji u kuæanstvima, no kod industrijskih pogona se itekako broji i jalova energija i naplaèuje. Iz tog se razloga koriste automatski kompenzatori pogotovo u pogonima koji imaju puno induktivnih tro¹ila poput elektromotora... Nisam siguran, ali mi se èini da se na nekim tr¾i¹tima (Indija?) koriste elektrièna brojila koja broje ukupnu energiju (U*I*t) pa tamo mo¾da ti kompenzatori i imaju neki smisao. Sve u svemu to je kod nas èisto prodavanje magle iliti najobiènija prijevara.

Reply to
Dado

Ima tu jo? puno ako i ali - prvo ?to mi pada na pamet je da bi ?arobna kutija onda morala biti izme?u potro?a?a i brojila, no njihov izum treba samo u?tekati u bilo koju uti?nicu u stanu - pametnom dovoljno. A i ovo sa faznim pomicanjem bi trebalo rasjasniti jer ako tro?i? njihovu (pretpostavljeno besplatnu)jalovu snagu ?to ima? od toga odnosno kako ?e? je pretvoriti u korisnu energiju sa svoje strane?

Puno ih je lak?e prevariti tako da se priklju?i? kod susjeda ili na stup prije brojila. Ili ako ?eli? ne?to sofisticiranije napravi? centralu na "obnovljiv izvor" kad dobije? potrebne papire povu?e? struju od susjeda (u dogovoru s njim ili bez) i onda im prodaje? njihovu struju po ?etverostrukoj cijeni, panele poslije proda? ili ih samo posudi? za otvorenje. Ako se ne mo?e? dogovoriti za najam posudi? ih sam sebi - kupi? jednom i sa jednim setom panela otvara? nove elektrane

A pa toliko ti iznosi zrakarina za brojilo - dakle dobro si izracunao da trosi 0kwh :-) a sta ce vam posebno brojilo za atomsko skloniste?

Boris

Reply to
Boris Vuletic

Pogotovo jer taj "Energy saver", isti model na Ebayu ko¹ta 10-25kn, a u nas se prodaje za 285 (sa popustom) :)

A najveæi potro¹aèi u kuæanstvu su grijalice, bojleri i ¾arulje, dakle sve redom èista ohmska tro¹ila.

--

Reply to
[.Night.]

Vi?e brojila, vi?e zrakarine!-:)

Reply to
vaso

A i napon vi¹e nije sinusni, veæ trapezni.....

Reply to
vaso

Kako gdje? Ako ima¹ centralno/plinsko grijanje, najveæi potro¹aèi su elektromotori ( ¹krinja, hladnjak, perilica, suðerica), grijaèi (perilica, suðerica), i hrpa sitnih potro¹aèa koji impulsno optereæuju mre¾u ( napajanja sve elektronike i ¹tedni/led izvori svjetla)....

Reply to
vaso

Ha ha ha... Ti elektromotori koje si naveo su reda velièine snage obiène ¾arulje. S tom razlikom ¹to ¾arulja radi po par sati u komadu i ima ih puno, a fri¾ider se upali na 2-3min svakih pol sata, dakle tro¹i struju mo¾da sat vremena na dan.

Reply to
Igor

(perilica,

Kako god! Imam gradsko centralno za grijanje i toplu vodu, svejedno potro¹im oko 10 kWh DNEVNO!? (recimo da je od toga 4 kWh dnevno za perilicu i suðericu, a ne rade svaki dan)

Reply to
vaso

Hmm..Ima li tko opremu za spektralnu analizu oblika struje nekog PC-napajanja i provjeru moje teorije? Naime, ukoliko je struja izrazito impulsna, vjerojatno/mo?da se POVE?A osnovna komponenta 50 Hz, i dobijemo ?itav niz izrazitih harmonika. Kako vi?i harmonici ne mogu stvarati dovoljno brzo promjenljivo magnetsko polje, ve? samo griju metalnu jezgru brojila, reklo bi se da ?e brojilo VI?E mjeriti?

Reply to
vaso

Malo vi?e teorije o tome:

formatting link
Na stranici 21-1 spominju mogu?e gre?ke zbog harmoni?kih izobli?enja pri mjerenju potro?nje el. enrgije

Pa ka?em: ?ak ako je osnovna komponenta iste amplitude kao i impuls, brojilo ?e pokazivati vi?e jer mjeri potro?nju prema osnovnoj komponenti struje koja ima PUNU periodu, a impuls je recimo trajanja samo 15 posto periode.... I to bi mogla biti ZNA?AJNA razlika? Koliko su ?tedne ?arulje stvarno ?tedne!? ?tedne su za elektru, ali ne i za d?ep potro?a?a!?...LOL

Reply to
vaso

I kada se uzme u obzir sve ovo, ve? prije 4 i pol godine sam predlagao Istosmjerni Napon za Ku?anstva:

formatting link

Reply to
vaso

izrazitih

Eeeee.. A tek ovo: Kod SMPS-a struja puni elektrolit. Ukoliko bi se konstantno punio punovalno-ispravljenom strujom odre?ene vr?ne amplitude, kondenzator bi primao odre?enu koli?inu naboja cijelo vrijeme. A kako se pri impulsnom radu puni samo neko znatno kra?e vrijeme, vr?na vrijednost impulsa mora biti dosta ve?a od sinusne. ( Q = I * t ). I jo? ako brojilo mjeri samo OSNOVNU sinusnu komponentu, eto nam 've?e potro?nje'.....

Reply to
vaso

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.