automatski osiguraèi

Malo teorije na temu za¹to:

Koliko sam sku¾io, po struji prekidanja nema razlike, radi se o kvaliteti izvedbe i kontakata koji trebaju izdr¾ati sna¾niji elektrièni luk kod DC-struje....

Kod DC je jos vazan i smijer struje i max napon. Dakle ako ga spojis "krivo" i kada ukljucis osigurac ce odma izbaciti (zgodna primjena kod fotonaponskih modula kao zastita da nemozes pustiti struju u panele). Drugi detalj ti je max napon, recimo ako imas da izdrzi max 125V, a ti trebas npr. 200VDC onda moras staviti dva u seriju, obicno se onda jedan stavlja na +, a drugi na -.

I onda, svaki put kada oblak prekrije Sunce, izbaci osiguraè?

:))

Zasto bi izbacio?

Kod FN modula se stavljaju diode, bypass i i "block" diode koje sluze da struja iz akumulatora ne ide natrag u panel, no to ionako sprijecavaju regulatori sami po sebi.

Gotovo sam siguran da ni rastalni ni klasicni automatski osigurac ne prepoznaju "pravi" ni "krivi" smjer struje, isto tako povecanje dozvoljenog napona ne postize se serijskim spajanjem osiguraca - postavljanje posebnog osiguraca na svaki pol trosila je predvidjeno sam za posebne namjene, ne za povecanje napona...

Teoretski, ako u mehanici osiguraèa ostane ne¹to remanentnog magnetizma, 'krivi' smjer DC struje bi svakako doveo do pogre¹ne detekcije jakosti struje....

Dozvoljeni napon, uz nazivnu struju odreðuje i neku max. energiju koja se potro¹i u elektriènom luku. Ideja serijskog spajanja je valjda raspored te energije na oba, ¹to u praksi mo¾e biti problematièno ako nisu identièni, te jedan prije iskljuèi. Mo¾da bi radi toga korisnije/efikasnije bilo paralelno spajanje slabijih osiguraèa ( ako jedan izbaci, i drugi æe sigurno)!?

Mislim da nema sanse da oba osiguraca iskljuce u istom momentu, koliko god nominalno bili istih karakteristika...

Iskreno, nisam nikada razmisljao o tome... Mozda bi cak i prelazni otpori na kontaktima prikljucaka bili dovoljni da uzrokuju nejednakost struje kroz osigurace... Jedin sto mi pada na pamet kao eventualna korisna mogucnost je serijsko spajanje npr. brzog osiguraca 16A i tromog 6A - recimo da bi dobio brzo izbacivanje sa strujama iznad 16A, i dovoljno zakasnjenje na strujama od

struja, a ako DC

Malo prouci FN sustave. Ja sam inace govorio o "on-grid" sustavu od par kW. A ako i govorimo o sustavu FN panel, akumulator, onda se izmedu stavlja regulator punjenja koji pazi na akumulator i on ne propusta struju u panele. A druga stvar za jedan panel ti se ne isplati stavljati osigurac.

U principu razlika je u mehanizmu za gasenje luka koji je kod DC-a zesci, ostalo je isto.

Nema pravila, to se ne radi, eventualno za nize napone (do 48V) mozes koristiti 220VAC osigurace sa sto vecom prekidnom moci. Btw neki AC osiguraci su deklarirani i za DC rad.

Obicni DC osigurac nema detekciju smjera i izbacuje iskljucivo ako struja predje limit. Ovdje se ocito radi o regulatoru punjenja ili nekom drugom uredjaju za fotonaponske sustave.

Ni slucajno - jedan od njih ce isklopiti prije pa ce se na njemu pojaviti puni napon i luk (mogucnost pozara!) pri cemu moze doci do smanjenja struje ispod praga okidanja drugog osiguraca. Osiguraci na + i - vodovima se koriste kod neuzemljenih sustava i moraju biti mehanicki povezani i deklarirani za puni napon.

Ja imam Schrack-ove koji imaju oznacene + i - polove, a pise univerzalni zastitni prekidaci - DC, i u katalogu pise "Paziti na polove!". Ako nema detekciju smjera zasto je vazno paziti na polove?

tko

struja

Po usklicniku mislim da krivi polaritet dovodi do unistenja/nereagiranja osiguraca tako da vjerojatno koristi permanente magnete ili neke elemente osjetljive na polaritet (kondezatori). Da detektira smjer to bi bilo navedeno kao feature.

Isprobano, na krivi polaritet izbaci.

unistenja/nereagiranja

elemente

Ima logike: Kao sto ne valja prevelika struja, za DC mrezu ne valja ni kontra struja/napon!?