paralelno - serijski

Paralelan spoj: Isti napon, a zbrajaji se struje pod uvjetom da su baterije jednako napunjene i jednakog kapaciteta (iste), jer inaèe æe puniti jedna drugu. Serijski spoj: Zbrajaju se naponi, a struja je zajednièka svim èlancima.

Paralelno: zajednièki otpor je manji od najmanjeg pojedinaènog otpora ¹to poizlazi iz formule 1/R = 1/R1 + 1/R2 + 1/R3 +... Serijski: ukupni otpor jednak je zbroju svih pojedinih otpora. Treba paziti na disipiranu snagu po otporniku jer oni mali otpornici su 1/4 i 1/2 wata!

Recimo da su obiène LEDiode. Paralelno: napon je zajednièki svim diodama i oko 2-3 V je. Struja je jednaka zbroju pojedinaènih struja kroz svaku LED a iznosi od prilike 10 mA po LED. Serijski: kroz sve LED teèe ista struja (npr. od 10 mA), a napon se zbraja po svakoj LED (npr. 3+3+3+...) Za UltraBright LED je struja 20-30 mA, ovisno o specifikacijama pn-spoja.

Ovo je onako ugrubo odgovoreno. Ima jo¹ par sitnica na koje treba voditi raèuna pogotovo kod spajanja baterija.

1) 2 baterije serijski napon se zbraja 2 baterije paralelno ukoliko nisu jednaki izvori daje nedozvoljen spoj. Nisu nam rekli sto bi se dogodilo, vjerojatno se nesto skuri ?

2) serijski ih zbrajas paralelno smanjujes otor. 2 jednaka u paralelni daju dva put manji otpor

3) 2 diode u serijiji htio ne htio ak su iste svijetle jednako jako u paraleli, err ovisno kak im otpore podesis. Ak ih spojis bez otpora obe ce pregorit kao i u seriji. Kad vode predstavljaju vrlo mali ili skoro nikakav otpor.

Prva dva sada razumijem bolje ;)

Gdje mogu naci vrijednosti boja otpornika? Web adresa?

To znaci da "izvor" mora imati 3V i nije bitno koliko je dioda spojeno? Ali za svaku diodu izvor mora imati po 10mA? Znaci ako je spojeno 10 dioda, izvor mora "osigurati" 100mA, i 3V?

Tu je obrnuto od gornjeg? Izvor mora imati 10mA za bilo koliko dioda, ali za svaku se zbraja voltaza? Znaci ako je spojeno 10 dioda, izvor mora "osigurati" 30V, i 10mA?

BTW, kako saznati na koliko V i mA LED dioda radi?

a google :)

pise u specifikaciji diode, chipoteka uglavnom ima te podatke za diode

Toèno. To vrijedi za paralelan spoj.

Opet toèno. :) Zato postoje paralelni i serijski spoj. Mo¾e¹ ih nazvati i strujni i naponski spoj. Uvijek poku¹ava¹ veæi broj LED spojiti tako da to optimalno prilagodi¹ izvoru i ne "baca¹" energiju bez veze. Pojam "bacanja energije" odnosi se na disipiranu snagu na predotporima koji se stavljaju u seriju s LED kao bi se ogranièila struja kroz istu.

Prema specifikacijama, ali u grubo se uzima da one obiène LED uzimaju 10mA (bez obzira na napon koji varira od 2-3.5 V). To su sve LED koje imaju mlijeènu (mutnu) leæu, tzv signalne diode. One jaèe tzv. UltraBright LED tro¹e od 20mA na vi¹e, ovisno o samoj graði. Naponi su od 3 do 4,5 V. Dakako, to je onako u grubo. Za svaku diodu treba pogledati njezine specifikacije koje daje sam proizvoðaè. Neki parametri se mogu utvrditi i malim mjerenjima s izvorom promijenjivog napona i struje.

Spoj je itekako dozvoljen ako je ona manjeg napona punjiva jer je ona veceg napona puni.

Poslu¾i se i sa programom Resculator. Jednostavan i dobar.

Mozda jos bolje MiscEl

>

A kako je sa spajanjem otpornika i nekog trosila?

Da li ima ikakve veze kada se spaja otpornik u paralelnoj ili serijskoj vezi sa nekim trosilom?

Tj. da li treba paziti kako se otpornik okrece u paralelnom spoju sa trosilom? I prije ili poslije trosila, da li ima razlike?

I da li se treba paziti u seriji sa trosilom da li se otpornik stavlja na - ili + stranu? Ili je svejedno? I da li ima veze kako se okrene otpornik?

Sve ovo za istosmjernu struju.

---> pogledaj na binsima sliku pod istim naslovom. Tamo sam ti nacrtao serijski i paralelni spoj.

Ovisi dal se ¾eli smanjiti struja ili napon. Serijski se limitira struja, pa se smanjuje napon na tro¹ilu jer se sada dijeli na dva tro¹ila (otpornik i npr. LED). Paralelno, napon ostaje isti svim paraleno spojenim tro¹ilima, ali im se sada dijeli struja. Ono tro¹ilo koje ima manji otpor, dobit æe veæu struju. Ova dva pravila se zovu Kirchoffovi zakoni (Prvi i Drugi) za struje i napone, a dijeljenje struje ovisi o Ohmovom zakonu.

Naravno da ima. Red iznad sam ti objasnio.

Otpornik je unipolarna pasivna komponenta i svjedno mu je kako se okreæe, dakle, nema ugraðen polaritet.

U serijskom spoju je svejedno dal se otpornik stavlja prije ili poslije tro¹ila jer kroz takav spoj teèe zajednièka struja koja æe "napraviti" isti pad napona bilo gdje u serijskom krugu.

Vrijedi ono isto kao kod paralelnog, otporniku je svejedno kako ga okrene¹.

Sve ovo vrijedi i za izmjeniènu struju. Pozdrav!

Zahvaljujem na objasnjenjima.

Dobio sam neki kit za sastavljanje na poklon iz Njemacke od rodaka, pa malo proucavam kako to sve radi.

A posto razumijem samo Hrvatski, trebao bih neku "literaturu" na hrvatskom? Ili neke web adrese na Hrvatskom gdje ima objasnjeno vise o osnovama kako rade el. komponente (otpornici, tranzistori, diode, itd) i osnovama kako radi struja?

Da li mi jos mozes objasniti kako izracunati koliki otpornik moram staviti ako znam napon i struju izvora, i potrosnju napona i struje trosila?

Recimo da je izvor 4.5V i 100mA, a trosilo trosi 4.5V i 20mA? Kako saznato koji otpor i kako ga spojiti - paralelno ili serijski?

Drugi slucaj, da je izvor 4.5V i 100mA, a trosilo trosi 2V i 100mA? Kako saznato koji otpor i kako ga spojiti - paralelno ili serijski?

I treci slucaj, da je izvor 4.5V i 100mA, a trosilo trosi 2V i 20mA? Kako saznato koji otpor i kako ga spojiti - paralelno ili serijski?

Pogledaj one primjere na binsima koje sam ti poslao. Ovo je primjer kada je napon izvora jednak naponu tro¹ila i ovo spada u paralelni spoj tro¹ila. Buduæi da su naponi jednaki, tro¹ilo æe si samo uzeti potrebnu struju da bi na njemu bio pad napona jednak naponu izvora i to je u tvojem primjeru 20mA. Pri tome izvor neæe davati svojih 100mA, jer ih nema potrebe progurati. U ovom slu¹aju tro¹ilo diktira struju kroz krug.

Ovo je sluèaj kada napon na tro¹ilu nije jednak naponu izvora. Njihova razlika mora se negdje "potro¹iti", i to mo¾emo ostvariti tako da u seriju spojimo neki otpornik. Napon na tom otporniku je U1 = U - U2 = 4,5 - 2 = 2,5 V. Ako je struja 100mA, onda æe za tuakvu struju i takav napon biti potreban otpornik od R1 = U1 / I = 2,5 / 0,1 = 25 Oma. Disipirana snaga na takvom otporniku jednaka je P1 = U1 * I = 2,5 * 0,1 =

0,25 W.

Ovaj sluèaj je isti kao i ovaj iznad, samo je sada struja u krugu 20 mA. Vrijedi isto: R1 = U1 / I = 2,5 / 0,02 = 125 Oma.

To ¹to za izvor pi¹e 4,5V i 100mA neka te ne zbunjuje, jer kad na izvoru pi¹e struja to ne znaèi da on toliko stalno daje, nego da mu je to maksimalna vrijednost koju mo¾e dati. Dakle, taj izvor mo¾e raditi na 4,5 V i sa 1mA, kao i sa 100mA, ali ne i sa 200mA jer mu je gornja granica na

100mA. No ako ti ima¹ izvor koji ba¹ forsira 100mA, a tebi treba samo 20mA, onda tro¹ilu paraleno spaja¹ otpornik koji æe na sebe preuzeti razliku od 80mA. Dakle, jednostavno reèeno, ako ima¹ vi¹ak struje, onda je paraleni spoja, a ako ima¹ vi¹ak napona, onda je serijski spoj.

Pozdrav!

"-Rio-"

[...]

U biti je problem samo sa naponom , a ne sa strujom? Jer trosilo(a) vuce onoliko struje koliko mu(im) treba? (osim izvora koji forsiraju jacinu struje)

Nego da li znas neku dobru stranicu na Hrvatskom (ili imas neki dokument da ga dignes na binaries) gdje je objasnjeno sta je struja, a sta napon? Ono protok elektrona i slicno, da je objasnjeno, ali osnove da se sve ostalo bolje razumije. Ili ti mozes objasniti.

Hvala.

Probaj ovde, imas u pdf formatu. Ne znam kako i koliko je dobro objasnjeno. Potrazi u knjizari neku knjigu iz osnova elektrotehnike za srednju skolu ako ovo ne bude dovoljno. Valjda ce se neko javiti da neku preporuci koja je dobra u hr.