Mala pomoc oko razumjevanja struje

Ako se oko neizoliranog bakrenog kabla namota obican izoliran kabel koji vodi od izvora struje prema nekom potrosacu onda bi ovaj drugi trebao inducirati struju u prvom ( neizoliranom bakrenom ) odnosno prolazak elektrona kroz spiralu bi ( po mom pojednostavljenom razmisljanju ) trebalo "gurati" elektrone "ispred sebe" Ukoliko bi se ta struja nadodavala onoj prvoj onda bi se nekom logikom snaga stalno povecavala i u jednom trenutku imamo stargate otvoren :))

Ako ovo gore stoji i ispravno razmisljam zasto to ne funkcionira u praksi ?

Reply to
hioioi
Loading thread data ...

Ukratko: NE STOJI!

Reply to
vaso

nije da ti ne vjerujem ali bi molio kratko objasnjenje ako ne predstavlja preveliku tlaku

:))

Reply to
hioioi

po meni bi trebao inducirati napon... ako zatvoris taj krug sa nekim otprom ili zaruljom ili necim, sa vrlo jednostavnom formulom mozes dobiti kolika bi bila snaga...jer u biti nisi dobio nista drugo nego transformator gdje ti je sekundar N=1

Reply to
Stef

ok. Ako je s jedne strane baterija koja osvjetljuje neku lampicu a od ovog bakrenog vodica stalno dolazi napon povecavajuci inicjalni u biti bi mogao dobiti ... jel ?

Reply to
hioioi

Inducirani napon æe se javiti u susjednom vodièu samo ako se javlja promjena magnetskog toka kojeg je izazvala struja u prvom vodièu. Kod istosmjernog izvora nema promjene struje (osim prilikom ukljuèivanja i iskljuèivanja), ¹to znaèi da nema di/dt i inducirani napon æe biti jednak nuli.

Inducirani napon u susjednoj petlji biti æe jednak: em = - (mi * N1 * N2 * S) / l * di1/dt gdje je: mi - permeabilnost N1 - broj zavoja primara N2 - broj zavoja sekundara S - povr¹ina presjeka jezgre ili presjeka ¹uplje zavojnice l - duljina silnica magnetskog toka di1 - primjena struje kroz prvu zavojnicu dt - interval vremena

Sve ovo (mi * N1 * N2 * S) / l naziva se koeficijent meðuindukcije ili samo meðuinduktivitet M.

Reply to
-Rio-

Neæe biti induciranog napona NI za izmjenièni jer je 'primar' namotan uzdu¾ OKO 'sekundara', te promjenljivo magnetsko polje ide UZDU® vodièa.....

Reply to
vaso

Ispravak krivog navoda: N=0 (NULA)!. Vidi odgovor za Ria.....

Reply to
vaso

Daj taj minus zboldaj i potcrtaj jer on je najvaznija stvar u cijeloj prici objasnjava zasto takve stvari u principu nisu moguce a ljudi ga vrlo cesto previde.

Boris

Reply to
Boris Vuletic

Vrlo kratko objasnjenje: kad krug A inducira struju u krugu B, krug B ce istovremeno inducirati povratnu elektromotornu silu u krugu A koja je SUPROTNOG SMJERA od struje u krugu A koja je uzrokovala indukciju. Ili drugim rjecima induciranje struje u drugom krugu stvara otpor protoku struje u prvom krugu. Ili kako bi ameri rekli ne postoji besplatan rucak.

Boris

Reply to
Boris Vuletic

He he prvi generator koji je Faraday napravio pobija ovu tvrdnju ali skrecemo sa teme...

Boris

Reply to
Boris Vuletic

da..tocno :)

Reply to
Stef

Pri tome misli¹ na homopolarni motor ili na el. dinamo koji je takoðer izumio?

Reply to
-Rio-

Mislim na homopolarni generator - ne znam da li da ga zovem "dinamo" jer to jest generator istosmjerne struje ali bez komutatora "alternator" je jos neprimjerenije :-) Najbolje Faradayev disk

Boris

Reply to
Boris Vuletic

kuzim. Satro :)) Ajde idem ovako postaviti pitanje : na koji nacin "uzupcit elektrone" ? Recimo da imamo 2 toka elektrona predstavljenim sa 2 zupcanika od kojih se jedan pokrece vanjskom strujom. Na koji nacin "priblizit" onaj drugi tok elektrona odnosno zubac da koristi dio energije koji ovaj prvi oko sebe emitira.

Nija valjda tako tesko rjesenje kada je tako lagano sa hidraulikom i pneumatikom slicno postici :((

Reply to
hioioi

Kod mehanike tako dobiva¹ poveæanje snage i/ili momenta itd, ali NEMA POVEÆANJA energije, veæ samo gubici!

Reply to
vaso

On je jako zanimljiva stvar. Koliko znam o njemu, dobivanje napona na disku svodi se na razlici potencijala sredi¹ta i ruba diska zbog djelovanje Lorentzove sile na naboj F = Q*B*v (uz zanemarenje elektriènog polja i ex produkta, a uz pretpostavku okomitosti magnetskog polja i smjera gibanja). Buduæi da je obodna brzina u samom sredi¹tu nula, sila na naboj je takoðer nula i uvjetno reèeno naboj miruje, dok je na rubu diska obodna brzina najveæa, pa je i sila na naboj najveæa i naboj se giba. Gibanje naboja u vremenu predstavlja struju I = Q/t. Buduæi da je disk napravljen od vodljivog metala jako malog otpora, tako nastale struje mogu biti iznimno velike, ali su zato naponi niski.

Uglavnom, zanimljiva stvar, al danas se to ne koristi u ozbiljne svrhe. Izvedenica tog je elektrièni dinamo.

Ali sad samo veæ duboko oti¹li u OT. :)

Reply to
-Rio-

A kuda se taj naboj giba?

Reply to
vaso

:-) :-) :-)

tebi treba VELIKA pomoæ oko "razumijevanja struje".....

-- Hrvoje Komac dipl.ing. komercijalni direktor / sales manager Euroinspekt-drvokontrola d.o.o. Preradoviæeva 31a

Reply to
Hrvoje

blago tebi kad si rodjen sa tolikom pamecu. Ne zelim ni pomisljat sto se ispod nje skriva i koje "istine" bi se doznale

Reply to
hioioi

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.