kako skupiti 300 bolonjskih bodova?

ECTS bodovi se dobivaju na studiju i to 6 bodova po polozenom predmetu, tj. otprilike 30 bodova po semestru.

Ako ih zelis jos, mozes ih skupiti objavljivanjem radova i predavanjima na strucnim skupovima i radovima u casopisima.

Rad na znanstvenom skupu nosi 12 bodova, objavljen u znanstvenom casopisu 18 bodova. Rad na konferenciji sa medjunarodnom recenzijom je

25 ECTS bodova. Rad objavljen u CC casopisu nosi 48 bodova. Naravno, za takav rad od 48 bodova u CC casopisu on treba biti vrhunski( , ).

Èuj, dok napravim sve te radove doæi æe i penzija... ;) Pitao sam da li postoji nekakav paralelan sustav obrazovanja, malo fleksibilniji od Bolongne?

Prije se moglo studirati uz rad bez potrebe da se redovito pohode predavanja, sad toga vi¹e nema...

Mislim da je nemoguæe skupiti ECTS bodove mimo sveuèili¹ta, barem ne u toj mjeri. Ja sam se za svojih 280 ECTS bodova krvavo namuèio u 9 semestara i mislim da ne bi bilo po¹teno da se ti bodovi mogu skupiti sa strane u kratkom roku na nekom teèaju. Vjerujem da postoji negdje vanredni studij za preddiplomski i postdiplomski studij kojim se mo¾e steæi adekvatna titula i zvanje. Najbolje je pitanje uputiti nekom od fakulteta i visokih ¹kola, te nadle¾nom Ministarstvu, odnosno posjetiti njihove web stranice.

Uzalud se trudi¹, a i ljudi koji ti odgovaraju :-( Proèitaj ponovo

èlanak 105. "...- da je uspje¹no zavr¹ila odgovarajuæi preddiplomski i diplomski sveuèili¹ni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuèili¹ni studij, kojim se stjeèe akademski naziv magistar in¾enjer ili da je uspje¹no zavr¹ila odgovarajuæi specijalistièki diplomski struèni studij kojim se stjeèe struèni naziv struèni specijalist in¾enjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi naèin propisan posebnim propisom stekla odgovarajuæi stupanj obrazovanja odgovarajuæe struke"

Dakle tra¾i se da je osoba zavr¹ila diplomski struèni studij u kojem je skupila 300 bodova. Diplomski studij, a ne skupila bodove na seminarima, pi¹uæi èlanke ili sl. Ako sad hoæe¹ u Komoru, zavr¹i studij i to je to. Nema druge opcije, barem ne prema ovom zakonu.

U starom zakonu je postojala opcija da 2 ovl. ing. garantiraju za V©S kandidata s 10 godina iskustva u projektiranju (suradnik). ...pa su se spominjale posebne zasluge, doprinos strcui itd, ali moglo se uglavnom ne¹to napraviti.

Mrak mi pada na oèi kad vidim da ima i ovl. in¾enjera sa SSS.

U sliènoj sam situaciji. Koliko znam, nitko nezna taj odgovor jer je naknadno ¹kolovanje za prvotupnike (oni malko stariji", poglavito osobe koji bi svoj ex.V©S pretvoriti u ex.VSS, odn. u B.S. - Barchelor of Science) jednotavno nedefinirano na nivou trenutnog zakona o ¹kolstvu. Èak se po novinama provlaèe èlanci o tome je li Bologna uopæe odr¾iva u ovom obliku. Da stvar bude gora sve mi se èini da æemo morati mi stariji i maturu polagati. Kako bilo, situacija u ¹kolstvu u HR za B.S. je upravo ***B.S.*** (znamenita skraèenica èesto kori¹tena u am. slangu, a koja predstavlja bivolju/kravlju balegu).

--
StoneThrower
www.dgmicrosys.com

Dana 02.02.2010. 17:51, Storm lupi chelom po tipkovnici i nastade ovaj tekst:

mislim da ti ne preostaje nista drugo, nego upisat vanredan studij. sa nositeljem predmeta i asistentima moze se dogovorit da ne dolazis na predavanja i auditorne vjezbe, vec samo da izlazis na ispite, jedino sto moras odradit su laboratorijske vjezbe...

--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!

SSS je ovla¹ten za zidne utiènice, V©S za privaatne kuæe VSS valjda dalekovodi.

Uvjek ostaje moguènost La Jolla ili slièna institucija.

"Locutus of Borg" je napisao u poruci interesnoj grupi:m3f9dkmjlvw8$.3a7o77vskf2h$. snipped-for-privacy@40tude.net...

...i polo¾iti dvije matematike u razlikovnom ispitu. Da li ima kakvih materijala na netu koji bi mogli pomoæi da svladam tu prvu i najte¾u prepreku? Ovo ostalo æe biti malo bolja ¹ala...

Ja sam zvao u Komoru i rekli su mi jasno i glasno: "skupi 300 ECTS bodova pa nam opet pokucaj..."

Dana 02.02.2010. 22:32, Storm lupi chelom po tipkovnici i nastade ovaj tekst:

za pocetak, koji faks i koje tocno matematike? za signale i sustave imaju jako dobra predavanja sa berkley-a (na engleskom, fkors)...

--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!

RAZLIKOVNI ISPIT

4.3. ELEKTROTEHNIKA

1. skupina MATEMATIKA I TEORIJA SIGNALA Teme Fourierov red, Fourierov integral i Fourierova transformacija. Laplaceova transformacija. Krivuljni integrali. Funkcije kompleksnog argumenta. Osnove statisti?ke analize. Osnovni kontinuirani i diskretni signali i operacije na signalima. Svojstva sustava, impulsni odziv i prijenosna funkcija sustava. Konvolucija signala. Spektar signala. Otipkavanje i rekonstrukcija signala. Vremenski diskretna Fourierova transformacija. Literatura
2. Kamenarovi?, I., In?enjerska matematika ET, Sveu?ili?te u Rijeci, Rijeka, 1997.
3. ?rnjari?-?ic, N., In?enjerska statistika,
   formatting link
   Sveu?ili?te u Rijeci, Tehni?ki fakultet, Rijeka, 2007.
4. Vranki?, M., Signali i sustavi: zbirka rije?enih zadataka, Graphis, Zagreb, 2007.
5. skupina ELEKTROENERGETIKA Teme Simetri?ne komponente. Reaktancije elemenata mre?e. Vrsta kratkog spoja u trofaznoj mre?i. Struje kratkog spoja. Glavni i pomo?ni strujni krugovi. Literatura
6. Po?ar, H., Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehni?ka knjiga, Zagreb, 1990.
7. skupina AUTOMATIKA Teme Primjena Laplaceove transformacije u automatskoj regulaciji. Matemati?ki opis linearnih sustava. Algebra blokova. Amplitudno-fazne frekvencijske karakteristike sustava. Numeri?ki i grafi?ki kriteriji stabilnosti sustava. To?nost sustava upravljanja i njegovi stati?ki i dinami?ki pokazatelji. PID regulator. Prikaz sustava pomo?u varijabli stanja. Pretvornici neelektri?nih veli?ina. Literatura
8. Matika, D., Brnobi?, D., Osnove regulacijske tehnike, Sveu?ili?te u Rijeci, Rijeka, 2004.
9. Vujevi?, D., Ferkovi?, B., Osnove elektrotehni?kih mjerenja ? 2. dio, ?kolska knjiga, Zagreb, 1996.

jbg pro¹la baka s kolaèima prije desetak godina. Kod graðevinara ima jo¹ boljih sluèajeva, da SSS ima peèat i za ovl ing. arhitekture i za ovl. ing. graðevinarstva jer je tad kad se osnivala Komora "uhvatio vlak".

barem

ALI, u tom èlanku 105. pi¹e i: Komora mo¾e statutom odrediti posebne uvjete za izniman upis u imenik ovla¹tenih arhitekata, odnosno ovla¹tenih in¾enjera.

NSS za podrume?

da, vidio sam taj dio... ali oèito je da taj statut nije jo¹ donesen, zar ne?

Èujte deèki, ne znam kako je kod elektrotehnièara ali znam da je jedna cura pitala arhitekte za iznimni upis po starom zakonu gdje se to moglo sa spomenutih 10 godina u projektiranju, ali uvjeti su bili ne¹to kao da je trebala pobijediti barem na 4-5 natjeèaja (¹to ogromna veæina arhitekata nije niti jednom), pisati èini mi se èlanke i jo¹ nekakve nebuloze. Dakle ona si je to odmah mogla prekri¾iti. Mislim da ni za elektrotehnièare uvjeti neæe biti ne¹to znatno povoljniji. Vjerojatno æe tra¾iti da si projektirao par energetskih objekata preko 100MW i desetak zgrada iznad 50.000 tisuæa kvadrata

A jel se mogu bolonjski bodovi zamjeniti za nekakvu nagradu poput eksternog diska, bademantila ili be¾iène tastature?

Kakva je situacija s onima koji imaju dvije V=A9S??? Naravno razli=E8itog smjera (tehni=E8ka i ekonomska) Po nekoj ra=E8unici to bi trebalo biti 180 + 180 ETCS