izrada plocice, par pitanja

©irinu vodova odabire¹ u ovisnosti o tome kolika struja treba iæi kroz njih (to ili minimalna ¹irina koju odabranom tehnikom mo¾e¹ napraviti je donja granica). Pola milimetra, milimetar, ako ti ne trebaju ¹iri zbog struje je ok (neæe¹ imati prevelikih problema kod prijenosa sa folije ili jetkanja). Sa vodovima tanjim od pola milimetra æe¹ imati problema.

Ako ne radi¹ sa visokim naponima ili VF, to ti nije previ¹e va¾no. Uzmi opet pola milimetra ili milimetar, ali obrati pozornost da poveæa¹ razmak gdje treba da kasnije ne bi imao problema kod lemljenja.

Rupa - mislim da su svugdje 0.7mm po defaultu, al ja bu¹im sa 1mm svrdlom. Jednostavnije je. Pad si napravi¹ ovisno o tome kaj na njega lemi¹. Ako je neka veæa komponenta, stavi¹ veæi pad. za otpornik od 1/4W ti je dosta pad promjera 2mm. Slobodno stavi¹ i veæi ak ima¹ mjesta.

Ja ne, ne da mi se. I ljep¹e izgleda ak su samo obièni vodovi! :-) To se radi samo u posebnim sluèajevima (ispravite me ako grije¹im).

Samo tinol ¾icu, presjeka oko 1mm. Ak lemi¹ sa debljom, biti æe ti te¹ko lemiti precizno. Osim ak ne misli¹ lemiti SMD? :-)

"fzdunic" wrote

1mm je previse. Rupe se buse s 0.8, 1 i 1.2mm u 99% slucajeva. Od toga sve standardne komponente idu s 0.8, dok recimo "konektori" itd s 1mm jer nejde u 0.8. Treba uvijek busit s minimalnim svrdlom jer su lemni spojevi kvalitetniji.

Sluci za smanjenje impedancije mase (i hrpu drugih stvari manje bitnih za pocetnika koji radi jednsotavne sklopove kucne izrade). Vodovi mase (i napajanja, no masa je bitnija) ne bi smjeli ici ispod 40mila ako kroz njih tece struja, ako sluzi samo kao referenca onda je svejedno. BTW treba se nauciti raditi u imperial jedinicama, samo se mehanika radi u metric.

Lemca pasta æe ti uz tinol (onaj kvalitetniji s fluxom) osjetno povecat kvalitetnu lemih mjesta.

/cut/

Mislim da nema potrebe niti osnove forsirati imperial jedinice jer su one osuðene na propast u modernome svijetu. Druga stvar je kaj ih jedna velesila kao SAD (uz UK) forsira. Treba se prilagoditi SI sustavu jer on ima upori¹te u samoj fizici atoma, a ne ¹irini palca dvorskog tesara kraljevskog dvora iz 13. stoljeæa. :-)

Pa obzirom da sam se ja nedavno bavio crtanjem neke plocice kao pocetnik i stavio SI jedinice i dosao do problema da mi niti jedan vod nije spojen da nemogu "pogoditi" nogu chipa i slicno. Na kraju sam nacrtao sve ponovo u imperijalnim jedinicama i to nakon sto sam procitao tutorial za koji je objavljen link nize u grupi.

Covjek je u tutorialu lijepo objasnio da su svi elementi i sve dimenzije u nekom dijelu inca barem kad se radi o elektronici i elektronickim komponentama i plocicama..

Kako sam se sam osvjedocio na svojo gluposti i pokusaju da crtam u mm prebacio sam na default i nactao shemu i plocicu ponovo ovaj put uspjesno za 3 puta manje vremena.

Stoga kad se cijeli svijet prilagodi fizici samog atoma i svi el. elementi se budu radili tako, vjerujem da ce i programi za design i crtanje plocica te njihovi library-i imati tu mogucnost. do tad imperijalne jedinice su zakon :)

A sto se tice sirine palca dvorkog tesara, njemu hvala a kad smo kod toga, hvala guzicama rimskih bojnih konja jer bi bez njih i motori space shutle-a bile vjerovatno druge velicine mozda cak imali uporiste u samoj fizici atoma.

Pozdrav,

Quille

Hvala svima na odgovoru, puno ste mi pomogli.

Da li tih 40mila minimalno ukljucuje i spojeve koji vuku malo struje, recimo piezo buzzer napajan 3 voltnom baterijom ili LED lampica.

Moze i najobicna lemna pasta, ili postoji neka bas za plocice?

Buzzer i LED trose zanemarivo malo struje pa moze i tanje. Ja kad projektiram plocicu uvijek idem na to da stavim najdeblje moguce vodove za sve spojeve, naravno bez pretjerivanja. Zasto bih povlacio vod od 0.5mm ako moze proci od 1.5mm? Ovo vazi za analogne i jednostavne digitalne sklopove, ako imas nekoliko integriraca na malo mjesta onda si uvijek limitiran prostorom pa moras ici na tanke vodove.

Ako imas ociscenu plocicu i kvalitetnu tinol zicu, ne treba ti nikakva pasta. Ako lemis SMD komponente onda puuuno pomaze flux, ja koristim onaj Wellerov iz Chipoteke. Kad uhvatis ruku moze se i bez njega, samo je s njim puno lakse. f

--
###  http://disi.pondi.hr/  ###
@ N43.52145, E16.54027

"Marko" wrote in message news:ga8nof$mvs$ snipped-for-privacy@ss408.t-com.hr...

Daklem ovako. Kad malo dijete kreæe istra¾ivati prostor oko sebe ne poèinje to raditi sjedajuæi na bicikl. Poène puzanjem... i onda redom uz poku¹aje i pogre¹ke dolazi do raznih saznanja, jaèa pa prohoda.... pa i prohoda.. i tako dalje. Da ne duljim. Ako je prva ploèica, znaèi da je poèetak (ili ne mora biti nego si se gombao sa onim univerzalnim ploèicama ili sliènim). Po meni ako nema¹ iskustva sa ploèicama poèetak sa ton transferom i nije najpametniji. Puno toga æe¹ preskoèiti, ¹to æe ti kad-tad pofaliti, jer instant metode i nisu ba¹ najbolje. Ovo do sada mo¾da je zvuèalo grubo, ali vjeruj mi u vrlo dobroj namjeri (premda je i put do pakla poploèan dobrim namjerama). Uzmi i za poèetak napravi nekoliko jednostavnih stvari na ploèicama crtanim rukom i pisaljkama otpornim na vodu (tzv. flomasteri, DALO, EDIGS i sl, mo¾e i TOZ, ali koristi crveni ili zeleni). ©to time dobiva¹. Prvo rutinu i osjeæaj za planiranje, a potom i osjeæaj koliko ti u stvari trebaju tanki ili debeli vodovi (naravno debljina ovisi o struji... ali ako to ne mo¾e¹ prosuditi iz sheme,... definitivno da je ovo najbolji poèetak). Potom izvje¹tit æe¹ se u nagrizanju (jetkanju) ploèica, ¹to nije niti veliki problem, a niti ba¹ banalnost. Nemoj kretati sa kompliciranim stvarima. Uzmi npr. za poèetak shemu treptala sa dva tranzistora. Za¹to? Jednostavno je Polako æe¹ nauèiti kako gledati/okretati dijelove (sa tri i vi¹e no¾ica) za planiranje ploèice Dobiti osjeæaj za standarde velièina dijelova koji ti proðu kroz ruke Shvatiti da je standarni razmak uglavnom vi¹ekratnik 2.54 mm (1/10") (uglavnom za stvari koje se zovu ruèni rad) Nauèiti planirati ploèicu Izvje¹titi ruku za crtanje Nauèiti jetkati Nauèiti bu¹iti Nauèiti lemiti Otkloniti moguæe gre¹ke.

Sve to neæe biti nimalo stresno, èak naprotiv. Ne znam koliko ti je iskustvo, ali po postavljenom pitanju, nemoj se ljutiti, nije preveliko. Moja iskrena i topla preporuka je da krene¹ polako.

Nekima æe ovo biti smije¹no, no mnogi su zbog preglomaznih poèetnih zalogaja izgubili volju za elektronikom ba¹ zbog nestrpljena.

Pozdrav i ugodna zabava

--

DarioD
http://free-os.t-com.hr/dominovic/

Po vlastitom iskustvu sa transferom uvijek stavljam posteno debel vod bez obzira na struju, jer ako naletis na losu foliju u kombinaciji sa losim tonerom, transfer zna lijepo izgledati a kad izjetkas sve ode kvragu pa onda vodovi tanji od 1mm redovno budu popucani... Uz to sve druga navika je da iako se to lijepo masno sve otisne.....za svaki slucaj jos jednom predjem vodootpornim flomicem, podebljam padove, itd... Jer bilo je dosta ruznih i upropastenih plocica dok mi to nije sjelo....