Usklaðivanje impedancija

(dakle induktivitet i kapacitet). Kod monopola je to: Z = 36.5 + 21.25i. Nadalje, to vredi samo ako je na zemlji, u zraku je opet to nekaj sasvim drugo (zato se za manje valne duljine i upotrebljava GP/dipol).

--
Pozdrav! 

     Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr

spaja direktno na sklop, bez prijenosne linije. Ili opet nije to tako jednostavno?

----------------

kolektora tranzistora, da li je dovoljno jednostavno staviti nakon svih

se antena spaja direktno na sklop, bez prijenosne linije. Ili opet nije to tako jednostavno?

Za to imas gotova pojacala. I kod nas. MSA0886 MSA0686

eksno

. 42 ohma ukupna impedancija.

u!)?

a impedanciju antene.

ohma ukupna impedancija.

---------------------

E kad bi monopol antena imala cvrstu masu i povrsinom, te da nista nema u blizini, da, moglo bi se nesto racunat. Ovako ti se mjenja i omska i kapacitivna komponenta, jedino induktivnu zadrzava.

Otpornik se stavlja iz sigurnosnih razloga, da pojede energiju naponskih spica uslijed swr-a i ne spali tranzistor.

nju!)?

?E harmonike kojih ima u tranzistorskim poja?alima!

na impedanciju antene.

.25i ohma?

jednaka otporniku Rc na kolektoru?

2) Ako imamo antenu kojoj je impedancija 50 ohma, bilo bi dovoljno staviti otpornik Rc=50 ohma na kolektor da nema refleksije signala?

jednaka otporniku Rc na kolektoru?

2) Ako imamo antenu kojoj je impedancija 50 ohma, bilo bi dovoljno staviti otpornik Rc=50 ohma na kolektor da nema refleksije signala?

Tocno pod jednim uvijetom, Da se radi o niskoj frekvenciji i da je izlaz odvojen kondom. Ako nema konda, onda se razlikuju impedancije poluperioda.

Na visim frekvencijama, gdje kapaciteti unutar tranzistora imaju znacajnu vrijednost, izlazna impedancija je vrlo kopleksna, ovisi o vise faktora pa cak recimo i o pojacanju, jer kapacitet c-b vidi uvecan za pojacanje.

2) Izlazna impedancija izlaznog rf pojacala, nije omska vrijednost kao kad gledas generator sa unutrasnjim otporom, i tada je moguce izvic maksimalnu snagu izlaza kad je teret jednak unutrasnjem otporu.

Tako bi izlazna pojacala bez ikojeg drugog gubitka, gubila 50% energije, izlazna impedancija je u biti jedno, a prilagodjenje na teret drugo. Evo mozes provjerit kod audiopojacala, navodi recimo 100w na 8 ohma. Izmjeri mu izlazni napon na tih 8 ohma kod 100w i biti ce 28,3v, skini otpor 8 oma, i nece narast na dvostruku vrijednost, nego samo malo vise i to iz razloga jer se povecao gain i napon napajanja bez tereta. Sad mu stavi 6 ohma, i napn se nece srusit na 14v, znaci impedancija izlaznog stupnja je jedno a opteretivost drugo. Idealni izlazni otpor je nula oma, to vrijedi i za rf pojacala, i nece doc do swr-a. Do swr-a ce doci na kablu ako nije zakljucen istom impedancijom, i taj stojni val ce prebacit na izlazno pojacalo koje nema nula oma impedanciju.

Time i pitanje jel 50 ohma u colectoru jamci izlaznu impedanciju 50 oma, jaci na niskoj frekvenciji, na visokoj ima jos u paraleli niz kapaciteta i induktiviteta tranzistora i mehanike. Isto tako nije sve jedno sto je teret, jel uz omski otpor ima jos kapacitivnu i induktivnu komponentu, tada i to pojacalo vidi kao impedanciju.

--
Pozdrav! 

     Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr

raste s frekvencijom.

nije sve jasno :)

--
Pozdrav! 

     Tomy, 9A5ALL 

------------------------ 
http://www.hamall.com.hr

Moze se i prakticno i izracunat. RF pojacala tu treba razlikovat u dvije vrste, jedna su ova sto ti sad eksperimentiras, bez LC mreze, dakle tranzistori i otpori, takvasu recimo u hibridnim pojacalima, i pojacala sa LC mrezama za prilagodjenje izmedju stupnjeva, te izlaza.

Najlaksi nacin prakticnog odredjivanja izlazne impedancije ove prve vrste pojacala jednostavan je, kirchofov zakon, npr opteretis promjenljivim otporom, i mjeris napon na izlazu, kod otpora kod kojeg napon na izlazu padne upola u odnosu na ne opterecen, jednak je otpor trimera i izlazna impedancija. Otpor mora biti bez zavoja, ugljeni da ne unosi induktivitet.

Ova druga vrsta, sa LC mrezom na izlazu moze isto na taj nacin, ali ima razlike. LC mreza je impedantna, odnosno ona je napravljena tako da se sa kompenzira kompenzira kapacitancija, na nacin da je XL = Xc=Z=R (nema Pitagore, on je kad xl nije jednako xc) a to je samo na jednoj vrijednosti opteretnog otpora. LC mreza na taj nacin prilagodjena je samo na jednoj frekvenciji odnosno opsegu i na jednoj vrijednosti opteretnog otpora. I tu je jasno kako impedanciju izmjerit trimerom. Samo na jednoj vrijednosti otpora imat ces max napon, za razliku od prve varijante gdje je napon bio to veci sto je veci otpor. Sa dvije LC mreze moguce je napravit prilagodbu, da recimo 50 oma opteretnu impedanciju drajverski sklop, odnosno tranzistor vidi kao 1 ohm, sto je nuzno za postizanje vece snage na nizem naponu, takav sklop se po starom zove Colins filtar, i on je gotovo u svim izlaznim stupnjevima.

rati na teoriju

l iza

ona?no

n

phpB15VYT.png . Pa mi se onda dogodilo da sam na bazu stavio potenciometar

izlazni stupanj).

ra

in

nu

E hvala sad razumim.

0 ohma, a meni treba 50 ohma, onda mogu sa transformatorom spojenim na izla z uskladiti impedanciju? A na izlaz trafoa staviti antenu?

ohma, a meni treba 50 ohma, onda mogu sa transformatorom spojenim na izlaz uskladiti impedanciju? A na izlaz trafoa staviti antenu?

----------------

Ako ima 100 ohma, to spoji bez prilagodbe, nije ti ni antena 50 ohma.

Prilagodbe se mogu napravit na 100 nacina, pa i transformatorom. Ne znam o kojoj frekvenciji je rijec, ali pretpostavljam FM, oko 100MHz. Na toj frekvenciji nije potrebna jezgra. Namota se jedna zavojnica preko druge ili jedna uz drugu, omjer zavija je

1:1,42, a broj zavoja o 10 - 15 , na promjeru oko 8mm. To nije kriticno, pa da pogresis dvostruko i u zavojima i promjeru. Kriticno je to sto stap antena ima C i L, a trafo L, ona nije otpor 50 ohma, i trebalo bi napravit rezonantni krug na izlazu, jer bez njega ce efekt biti gori nego bez transformacije. To je isto kao da hoces upogonit halogenku 12V na trafo 18V, ali paralelno imas C od 10 000 mikrofarada a u seriji sa halogenkom jos L od 1H.

ma,

o

Valjda si mislio da treba napraviti titrajni krug na ulazu jer ako uzimamo napon s kolektora tamo bi samo s trafoom imali samo L. A na izlazu imamo an

postavljen

. Pa mi se onda dogodilo da sam na

-----------------------