Punovalni ispravljaè - F/A?

idealan DC napon je ravna crta DC napon sa brumom ima na svojoj gornjoj vrijednosti nekakve valove.

Nisam pogledao film, ali ne sumnjam da ti bude tip objasnio kak se to radi.

"miha" wrote

imati ako stavim 1000....2000....ili 10.000uF....a kako bi ti onda teoretski

ajmo ovako; koji kapacitet kondenzatora treba staviti na izvor napajanja 17VAC,

od 5mV....

ne zanimaju me nekakve "dogovorene konstante" tipa 1000 ili 2000uF pa puta

Evo to ti je to u osnovnom obliku. dade se to i zakomplicirati, ali smatram da ti to ne treba.

ili onak isto jednostavno

//Marin

"Marin" wrote

matematike :)))

pozdrav,

potrazi stare motoroline i national semiconductor manuale u pdf formatu iz sredine 1970-80 tih godina....

ima ih na internetu. dakle nesto kao "dc power supply design"...

to su manuali za linearna napajanja, i prikazana je procedura za dizajn punovalnih linearnih ispravljaca....

cekaju te schaadeovi dijagrami, moras znat karakteristike trafoa, te karakteristike dioda u mosnom spoju....

Zare

Staabiliziran? Brum stab. napajanja ne ovisi o kapacitetu filrarskog konda vec o sposobnosti stabiliziranja aktivnim komponentama. Uvijet koji se postavlja za kapacitet konda je da napon nakon praznjenja konda ne padne ispod napona stabiliziranja, a to ovisi i o naponu i kapacitetu i teretu.

Napon bruma cak i kod 2000 mikrofarada po amperu je preko 2Vpp, naravno bez stabilizatora i opteresen sa1A, bez tereta je brum nula.

Bitno je da napon uslijed bruma ne pada ispod plave crte na slici, a nije bitno koliko je volta taj brum, stabilizator sve gore odreze. Kod malog kapaciteta brum ce izgledati kao valni oblik nacrtan crveno. Napon bruma pada ispod crtestabiiziranja i to visestabilizator ne drzi. Ali i sa tim kondom koji nije recimo drzao napon izlaza 12V kod trafa 17V, ako napon trafa dignes na 25V moze brum oznacen crveno bitiiznad plave crte. Dakle sve ovisi.

na napon koji se stabilizira pa se dobiva ispeglaniji napon sa manjim

ravne linije...to je zapravo bilo moje pitanje...

50% veci napon je u biti nekakva ideala za 12V izlaza. Da je izlaz recimo 6V onda treba i dvostruki napon.

Taj napon se inace dosta mijenja pa treba i veca rezerva i sto sve treba uzet u obzir, pa vidi sad ovo.

Kond se nabija na vrsnu vrijednost sinusoide, znaci ako je napon trafa 17V , ne opteresen kond ce se nabiti na 17 x 1,4 = 23,8V, dakle skoro dvostruko od izlaza stabilizatora, i to je u redu, ne smije se bas odabrat trafo sa manjim izlaznim naponom.

Cim stavis neki teret, zbog pada napona na dvije serijske diode u gretzu, vrsni napon sinusa a time i konda ce pasti za 1,4V. Ali past ce i napon na trafu, koliko to ovisi o trafu, to zna biti i 20% kod nominalnog opterecenja trafa. Znaci 17V ce pasti na 13,6V, i vrsna vrijednost sinusa ce biti 19V, i kad se od toga oduzme pad napona na grecu biti ce oko 17,6V na kondu. Posto stabilizatoru treba barem 2-3V veci napon od 12V, to je 15V ispod kojih ni na milisekundu napon ne smije pasti, a mi imamo samo 2,6V veci napon od te vrijednosti, i time brum ne smije biti veci od 2,6Vpp za sto ce trebat i vise od 2000 mikra po amperu.

A sada ako nas izda jos i mreza, i padne napon mreze za 10%, za to vise nemamo rezerve.

Realni trafo, grec , kond i stabilizator se upravo tako ponasaju sa teretom i bez njega, pa nek te to ne zbuni kad budes mjerio, znaci izmjerit ces da se napon dosta kurva na kondu sa teretom, a osciloskopom da je brum to veci cim je vise pao napon, odnosno cim je vise opterecen.

Praznjenje konda je po ovom opisu i kalkulatoru.

Napon kondenzatora stavis vrsnu vrijednost sinusa umanjenu za pad napona na grecu i pad na trafu, dakle onih c/p " Znaci 17V ce pasti na 13,6V, i vrsna vrijednost sinusa ce biti 19V, i kad se od toga oduzme pad napona na grecu biti ce oko 17,6V na kondu." Dakle 17,6V za test

Kapacitet stavis po zelji, stavimo 2200 mikrofarada

Otpor - trebas izracunati po struji, znaci kod struje 1A, kond vidi stabilizator kao teret od 17,6 oma u ovom slucaju.

Vrijeme praznjenja: izmedju dva vrha poluperioda kod 50Hz punovalno ispravljenih je vrijema 10 mS. Stavljas izmedju 5ms do 10 ms, ovisno koliko ce se kond ispraznit, ti stavi

7 ms.

Napon nakon praznjenja ostavljas prazno, neka ga izracuna, i to je min napon na koji pada brum. (rezultat je 10,3V), dakle ispod praga je

Za izracunat potrebnu vrijednost konda, kapacitet ostavljas prazan, a uneses ostale vrijednosti.

Kalkulator bas ne pokriva idealno trazeni izracun jer ne kalkulira automatski ovo vrijeme izmedju 5-10ms, koje ovisi koliko ce se kond ispraznit do dolaska slijedece poluperiode, pa tu trebas aproksimirat na 7ms. Tu bi trebalo razvit matku da uzme u obzir trenutnu vrijednost sinusa, iako ni to bas nema puno smisla kad se sve ionako kurva ovisno o teretu i naponu mreze. I to rapidno utjece na rezultat.

Ono sto calc izracuna je matematicki tocno, druga je stvar sto se parametri mjenjaju. Tamo imas relaciju za eksponencijalnu funkciju praznjenja, trenutna vrijednos napona na sinusoidi se iz vremena racuna po ovom principu

pa ako imas matematicare, to je princip za implementirat u tu relaciju jos i zakon sinusa.

Relativno!?

stabilizacijskom tranzistoru!?

To nije tocno. I step down konverter treba za 2V veci ulazni napon od izlaznog, i kada bu trenutna vrijednost napona uslijed bruma bude ispod tog praga, to prenosi na izlaz.

On u principu za isti efekt treba nesto manji kapacitet konda peglanja, ali to je zbog drugog razloga, ali ne smije mu se brum zanemarit.

Fala Bogu, ako ne grije, znaci nema ni pada napona na tranzistoru, a tiime ni stabilizacije. Nek on samo grije.

news:mfbi4v$58o$ snipped-for-privacy@ls237.t-com.hr...

isti brum imati manji efekat!?