pojacalo vs. zvucnik

Ako ne vjerujes, dodi meni i daj mi zvucnik od 100W i ja cu ga skuriti s 20W pojacalom. Zvucnik nije otpornik, on se sastoji i od pokretnih djelova.

Ovis kako ekipa tretira "zvuènik" i snagu zvuènika.

Npr jedan "zvuènik" kao kutija sa dva ili vi¹e zvuènih jedinica se mo¾e lako skuriti i sa slaba¹nim pojaèalcem. To uglavnom znaèi kurenje visokotonca gdje su sna¾niji oko 10W sinusne snage, a uglavnom i puno manje, tipièno 3 do 5W. BTW visokotonci se obièno oznaèavaju 100W ,200W ali to ide sa skretnicom za odreðeno frekfencijsko podruèje pa sve to na "standadni" audio signal koji sadr¾i odreðene postotke pojedinih frekfi. to ti veæini audiofila nije jasno ali niti ovjde nije bitno za daljnje razumjevanje.

Tvoja primjena ohmovog zakona je korektna, samo treba definirati "zvuènik" i "kurenje". Audiofilima skureni zvuènik znaèi da ne¹to ne ¹tima u onoj kutiji sa puno zasebnih zvuènih jedinica.

200W zvuènik audifolima znaèi nazivna snaga jedne zvuène kutije. Ta se pak dijeli okvirno oko 5% snage na viskotonce, 20% na srednje tonsko podruèje i ostalo na niskotonsko podruèje. Primjeti da percepcija pojedinih tonova nije linearna a isto tako niti njihovo ¹irenje prostorom nije lineearno pa odnosi u snagama za stvaranje jednako sna¾nog dojma glasnoæe na razlièitim frekfama su vrlo nelinearni . Ako je kutija lo¹e napravljena, a kod audiofila uglavnom je, jer ekvlizaciju posti¾u kretenskm ugaðanjima pojaèala, zvuènika i skretnica u nastojanju izbjegavanja uporabe normalnog po¹tenog equilizera, pa im se lako desi da ton koji niti ne èuju pobjegne na zvuènik koji ga ba¹ nemre niti odsvirati (zato ga i ne èuju) i taj jadni srednji ili visokotonski zvuènik najebe i skuri se na slaba¹nom pojaèalu. Kao ¹to rekoh sve posljedica èistog nerazumjevanja i tra¾enja "èistoæe zvuka" na audiofilski naèin. Debilana totalna, ali èak i ako stvari nisu tako extremno audiofilski debilne oko zvuènika, kurenje 200W zvuène kutije je moguæe i sa malim pojaèalom.

BTW ako ¾eli¹ ostati objekitvan po pitanju audio tehnike nastoj ¹to manje posjeæivati tu grupu, a jo¹ manje sudjelovati u raspravama. Ohmov zakon je dosta da se pobiju sva njihova sranja

hehe ;), uglavnom kuzim sta si htio, reci..

ok, jasno mi je da je vecina snage na bass-u, mislim to je logicno, manja f, veca snaga (slicnije istosmjernom..;) ), zato i jesu visokotonci tak mali, jer brzo titraju, a za to titranje netreba velika snaga..., znaci ak ja nafuram nekih 20 W na 10kHz, (sto je tesko), al dobro.. u tom slucaju cu ih skurit.., al sada.., kada ja pojacam na recimo 50% pojacala (recimo da je to 50W).., znaci li to da pojacalo ne pojacava jednoko vise i nize frekve..., mislim znam da postoji odstupanje, ali , kada se proracunava.. onda se gleda donja i gornja frekva, (to je na -3dB od izlaznog napona), e sada.,. sto znaci da kada ja pojacam glasnocu, odnosno izlazni napon.., recimo na 10V, on ce biti i 10V i na 500Hz i na 10kHz (uz mala odstupanja), znaci da bi visokotonci trebali imati veci otpor od bassa ?

al opet, koje to pojacalo moze s 10V na izlazu skuriti visokotonac od 200W zvucnika, kada je on namjenjen i za veci napon ( 8 ohma.., znaci U=korijen(p*r) = 40 V.., ).., sto znaci da bi i visokotonci morali glasno svirat... (al ak oni imaju veci otpor, onda normalno struja manja, manja snaga), al opet su oni u nekom razmeru glasni.., , tak da opet nije moguce s 10V

e, da i ucili smo da postoje oni neki , elektronski zvucnici, al to je nes drugo, mislim nema veze s ovim ;) (da netko nebi mislio takvo pojacalo stavit na ove, normalne elektromagnetske zvucnike) (a tak i tak bi se skurilo to pojacalo onda)

Hvala svima !

--
---------------------------------------
Sve je relativno (za neke je to i logicno)...., za¹to ? Pa poznato je da je
derivacija sinusa kosinus.
Hrvoje Kusulja
ANTI_SPAMhrvoje.kusulja@zg.t-com.hr
http://hrvoje-kusulja.tk

Pojacava isto viskoke i niske, ali u normlanoj glazbi su niski puno jaci od visokog. Probaj neku pjesmu pogledati preko fft.

Unistiti se da lako i bas zvucnik, samo mu pustis pre nisku frekvenciju i to je to.

"Hrvoje Kusulja"

Eto... to ti je jasno.

Ne. osim ako nije neki te¹ki sljam koji ima nelinearnu frekfencijsku krivulju u audio podruèju, i naravno ako rabi¹ equilizer.

Da, ali, ako i samo ako se ulazni signal sastoji od 500Hz i 10Khz signala koji imaju jednake amplitude na ulazu pojaèala i to bez odstupanja ako je pojaèalo iole korektno. Audio signal uglavnom nije takav, amplitude 10Khz i

500Hz su prilièmno manje jedna od druge, a daleko najveæe su one od 40 do 60Hz

Zadr¾i se na opaski namjenjen. Da svaki zvuènik ima svoje radno podruèje. Na svom podruèju daje nekakvu reklamiranu snagu i otpor. Izaðe li se iz toga podruèja frekfencijski ili snagom zvuènik æe krepucnuti. 200W zvuèna kutija ne znaèi da je svaki od ugraðenih zvuènika 200W. To je bass+srednji+visoki a otprilike to ide 150W NF + 40W SF + 10W VF i svaki u svom podruèju daje navedenu snagu koja je ukupno 200W. Ako ti pojaèalo tera van 200W ne tjera 200W za svaki zvuènik nego tjera najvi¹e za NF pa puno manje za SF i na kraju najmanje za VF jer je takav audio signal, tako se ¹iri prostorom. 10W elektriène energije za VF i dosta je da ima¹ VF galamu da te bole u¹i. Isti efekt na NF podruèju tra¾i bar

200W elektriène energije. Zaboravio sam toène koleracije. To isto pojaèalo je u stanu potjerati 200W kroz VF ako ti to equilizerom omoguæi¹, a isto tako ako je lo¹e konstruirano mo¾e potjerati i 200W na 10Hz ¹to æe ubiti NF zvuènik. Smrt NF zvuènika se uglavnom de¹ava ako pojaèalo ima konstrukcijskih problema ili se slabo nosi sa impedancijom zvuènika.

( 8 ohma.., znaci

8 ohma je otpor na frekfencijskom podruèju za koje je zvuènik namjenjen.

Mislim da ti je Miha sve objasnio kako treba....raspodijelu snage po zvucnicima u zvucnickoj kutiji impedanciju i kaj je to snaga, a fire je dodao pokoju... one HiFi perveznjake od kojih je vecina zavrsila osmoljetku i na tome stala....al su im starci dovoljno bogati da im priuste novac za kerifeke ... pusti na miru. Ak imas koje pitanje postavi ga na ovu grupu. Ja vise ne pratim tu "audiofilsku" grupu jer su mi se smucili jos prije par godina. Ovdje ti ima znatno vise provjerenih znalaca od koji mozes dobit pouzdan odgovor.

Pozdrav

PS Jel je Bejukica jos uvjek ziva i pijana? :-)

Stavio sam ti slikicu na binse vezano uz zbrajanje signala razlicitih frekvencija. Pozdrav!

-Rio-

hvala na prijedlogu...

..., yip..., ja ju isto imam ;)

--
---------------------------------------
Sve je relativno (za neke je to i logicno)...., za¹to ? Pa poznato je da je
derivacija sinusa kosinus.
Hrvoje Kusulja
ANTI_SPAMhrvoje.kusulja@zg.t-com.hr
http://hrvoje-kusulja.tk

hmm, da, al ovo kaj si ti govorio.., ja sada ne govorim bas o samom audio signalu, nego o signalu od nekih 35 Hz do 20kHz (takav raspon mi imaju i zvucniti)..., stvar je u tome sto slusam techno i tamo , kako kada. koja pjesma, ima tu frekvenciju izrazenu.., evo pitanja.. kada bi gledao na nekom grafu, odnosno analizatou spektra.., znaci os y: napon, os x: frekv. dal bi bass uvijek isao vise od visokih ?..., znam da ljudsko uho ima isto svoj graf, al bas me zanima,.. kakav je graf glazbe.., odnosno kada bi recimo proizvodio s necim zvukove.., s necim bass i s necim treable.., znaci li to da bi mi treable trebao biti tisi od bass-a (koliko sam te skuzio.., da)

--
---------------------------------------
Sve je relativno (za neke je to i logicno)...., za¹to ? Pa poznato je da je
derivacija sinusa kosinus.
Hrvoje Kusulja
ANTI_SPAMhrvoje.kusulja@zg.t-com.hr
http://hrvoje-kusulja.tk

Imas sliku na binsima da vidis, a probat cu ja odgovoriti. Ljudsko uho je detektor promjene tlaka, tocnije, zvucnog tlaka. Sto je frekvencija niza, to je potrebna veca energija (veci tlak) za postizanje istog "osjecaja" glasnoce u uhu. Normalna audiobilna osoba cuje od kojih

18hz pa do 20kHz. Vjerujem da si primjetio kretanje membrane niskotonskog zvucnika. Uz to sto je velika, membrana radi i znakoviti pomak kad recimo "nabija" bas. Za to je potrebna velika energija (snaga), pomicanje molekula zraka ispred membrane i stvaranja zvucnog vala. Svi znamo da ako zelimo "osjetiti" bas, da su nam potrebni veliki i jako zvucnici i propadajuca pojacala, dok za isti efekt u visokotonskom podrucju dovoljan je piezo visokotonac povrsine svega par cm kvadratnih i snage manje od 10W. Znamo da se membrana visokotonca ne pomice nekoliko cm kao membrana niskotonca, a opet je glasno. ... Tralalala Nadam se da si skuzio kaj sam htio reci.

Pozdrav! R

Postoji pojava koja se zove kliping pojacala. uglavnom ruzna pojava koja uglavnom zavrsava s skurenim visokotoncem u zvucnickoj kutiji. Takodjer nije nemoguce skuriti i woofer od 200 W s pojacalaom od 20 W. Jedan primjer je woofer od mog frenda. SPojen je bio na pojacalo od 50 W , a nazivna snaga woofera je oko 400 W. Doslovce je pojacalo razneslo donji centrator zajedno s shpulom ili zavojnicom.

Negdje imam i slike.

BTW , pojacalo je ostalo citavo i dan danas svira. Po tvojoj teoriji bi pojacalo moralo dati vise od 400 W a to je nemoguce jer bi se izlazni tranzistori raznesli.

Isto tako moras zvucnik gledati kao cjeli sistem kojemu otpor gotovo nikada , nije jednak impedanciji koja se oznacava na kutijama ili samim wooferima. To je zato jer je zvucnik sistem koji se ponasa kao titrajni krug kojemu impedancija raste i pada ovisno o frekvenciji.

Pozdrav , Pero

Ljudsko uho nije jednako osjetljivo na sve frekvencije. Tipicna karakteristika uha ti je izofona. Najosjetljivije je na frekve od 500 Hz

- 4 kHz s max u 2 kHz. To je zato jer je ljudsko uho napravljeno da cuje govor. a govor se krece u granicama 500 - 4000 Hz.

Osjet glasnoce je pak drugi pojam koji nema veze s osjetljivoscu uha. Uglavnom je glasnoca usporedba s zvukom iste jakosti na 1kHz. To znaci da ti jednako glasno cujes bas od 90 dB kao i visokotonac od 90 dB.

Naravno , osjet ugode u samom uhu je ponovo druga stvar. Naprimjer neki visoki ton od 10 kHz od naprimjer 100 dB ce zvucati kricavo i bolno, a bas od 100 dB ce nekak punije i bezbolnije.

Zato se i zvucnici rade s linearnom karakteristikom bez obzira na ljudsku krivulju sluha. Svi zvukovi iz zvucnika bi trebali biti jednaki na istoj snazi. To ti je ona frekvencijska karakteristika zvucnika na udaljenosti 1 m pri snazi od 1W. Prosjecno se krece oko 89 dB.

U muzici ti je gotovo sva snaga na pojasu od 200 Hz pa do cirka 6 kHz. Peakovi basa i nekih visokih zvukova su kratki tako da vecinom ostaje onaj pojas gore. Pogledaj u winampu spektogram pa ce ti biti jasnije.

mogu

se

Moguce je u slucajevima klipinga sprzit visokotonce ali katkad i bassa jer tad pojacalo proizvodi (skoro) pravokutni napon pun harmonika sto unistava visoke, ali moze i izazvati pregrijavanje i deformaciju zavojnice bassa. Btw pojacalo se u klipingu ne pregrijava

Da, tipicno audiofilsko cjepidlacno shvacanje.

. Ako je kutija lo¹e napravljena, a kod audiofila

Zanimljivo opazanje, sto jest jest.

jer ekvlizaciju posti¾u kretenskm ugaðanjima pojaèala, zvuènika

equilizera,

ba¹

Da, jamacno je tu problem. Ne u clippingu slabog pojacala i rezanju signala pri cemu visi harmonici koji takvim rezanjem nastaju termicki preopterecuju zavojnice visokotonaca (i eventualno srednjotonaca) koji nikada nisu dimenzionirani za takva opterecenja, problem je naravno, kako miha rece:

Pozdrav, Zoran

"Hrvoje Kusulja"

Neka te ne buni zvuènik i zvuènièka kutija. A vidim buni te. Prvo sam ti prièao o tome kako nisu snage na pojedinim zvuènicima jednake, a tebe sada muèi 200W a ima¹ cijelu kutiju koja je deklarirana 200W i to od 35Hz do

20Khz. Deklarirana je shodno tipiènom audio materijalu ili ako se proizvoðaè dr¾i stare ¹kole shodno optereæenju sa signalom ru¾ièastog ¹uma. Takav tipièan audio materijal ima nekakve odnose udjela pojedinih frekefencija na koje se onda tro¹e odreðene snage kroz pojaèalo. To je onaj ofrlje primjer 150W NF 40W SF 10W VF koi odgovara normalnom audio signalu, normalne muzike.

Sve da samo nemoj se buniti sa krivim teminima. Ako gleda¹ audio signal ugodan ljudskom uhu predviðen za repordukciju na klasiènim zvuènim sustavima, onda je DA i signal basa u odnosu na treble neæe biti ti¹i. Njegove amplitude æe biti razlièite, odnosno bass amplituda æe biti puno veæa od one treble amplitude na nivou snaga i struja kroz pojedine zvuène jedinice zvuène kutije. No mora¹ uvidjeti da je razlog tome konstrukcija kutije zvuènika i percepcija zvuka.

Da recimo za bass rabimo Klipsche trubu kao kutiju onda taj odnos izmeðu bassa i treble na nivou isporuèene snage iz pojaèala ne bi bio toliko drastièan za jednaki zvuèni tlak u podruèju bassa.

"Zoran"

Nisam mislio, da æe se netko naæi uvreðen no sigran sam bio da jedno istanèano uho jednog prekaljenog audiofila sigurno èuje clipping u njegovim najraijim stadijima. Misliti se nisam usudio da jednom audifilu clippanje mo¾e tako proletiti kroz u¹i da se niti ne èuje i to toliko dugo da jadan zvuènik crkne.

Ah ¹to æe¹, no ¹to je tu je, drago mi je da bar jedan audiofil prizna da ima potumplana vuha.

Pozdrav.

njegovim

ima

Ma ne, nisan se nasa uvrijedjenin, odgovorija san na tvoj post jer ne daje pravi i potpuni odgovor na ono sta je Hrvoje pita. Nije stvar u tome ko kako i koliko cuje clipping. Rikavanje visokotonaca (ponekad i svega ostalog) se ionako 99% dogadja u situacijama kad se na stvari kao sto su clipping (s pravom) obraca daleko najmanje paznje, tzv. SITUACIJA TULUMA. U normalnim uvjetima dok se slusa glazba to ce se puno teze dogoditi, a kome se dogodi, eee taj ima kako ti rece, potumplana vuha. Ili jaaaako los sistem.

Pozdrav, Zoran

"Zoran"

Mo¾da i ne ali do clippinga jo¹ nismo do¹li. U ostalom spomenija ga je neko drugi, a Hrvoje se nije puno zapita ¹ta je to nego smo stali na izgledu audio signala. Polako. Ako bude tija znat pitati æe kad bude spreman. Jednom sam ga veæ udavio sa previ¹e informacija èemu opet. Mislit æe da se i¾ivljavam na njemu, a zapravo se samo ¹prdam sa nadri audiofilima kad god stignem pa zaboravim napisati ono ¹to je tebalo :).

Toèno jer kad ima¹ jak clipping i pravokutni napon na izlazu skoro pa dobije¹ napon napajanja izlaznog stupnja!

Ali da definiramo jeli rijeè o mehanièkom kvaru zvuènika (ako se doveded na rezonanciju pa se razleti membrana, ovjes...) ili elektriènom (pregori zavojnica)