OT: Zanima me potro¹ak ele. energije

4184 joules za svaki stupanj 1kg vode. Voda nesto gubiti na gustoci s temperaturom, ali zanemarivo.

Znaci neovisno s koje na koju temp. 20 na 21 ili 79 na 80 ?

'vako: jedna kalorija je kolicina topline potrebna da se 1 gram vode zagrije za 1C. Dakle u tvom slucaju treba 1000 * (80-20) = 60000cal

1 kalorija jednako 4.2 dzula, a dzul to ti je isto sto i watsekunda pa prema tome treba ti 252000 dzula/watsekundi ili 0.07 kWh Utrosak je 'linearan' u smislu da ti treba uvijek ista kolicina topline da dignes temperaturu za 1C bez obzira na temperaturu, pod uvjetom da je voda u tekucem stanju. Ali tu nisu uracunati gubici. Mozda se ne prenese sva proizvedena energija/toplina sa grijaca na vodu i sto je vaznije voda se sa druge strane hladi dok je ti grijes. Ovo hladjenje ovisi o temperaturi, sto je veca razlika temperature to je brze hladjenje mislim da je zakon eksponencijalan. Isto tako voda koja ispari odnosi sa sobom velike kolicine topline. No ukratko ako lonac poklopis mozes ocekivati da ona relacija priblizno vrijedi

Pa za to ti stvarno ne treba poseban kalkulator

Boris

Toplinski kapacitet vode je c=4187 J/(kg×K). Znaci za zagrijati litru za 60 stupnjeva treba oko 250 KJ. Joule je Watt puta sekunda. kWh je 3.6MJ Bok

Istina cal. ne treba, ali vise za igru, jer pokusavam svoju potrosnju energije u zimskog periodu okrenuti u drugom smjeru, pa da se umjestoo direktno grijem iz mramornih radiatora to bi rijesio na nacin da vodu iz kolektora dogrijem ele. energijom. Pa su me zanimale samo ove osnovne stvari, te da li postoji linearnost. Imam u planu nocu umjesto spremanja ele. energije u aku, spremati zapravo u zagrijanu vodu, a tokom dana zapravo sto iz kolektora se ne uspije dogrijati, jednostavno upotrijebiti ele. energiju.

u svakom slucaju thnx

I mozda pitanjce, sta je s zagrijavanjem 1 kubika zraka za 1 stupanj, odnosno da li i tu stoji linearnost utroska energije (zanemarimo gubitke kod ovog) i koliko je tocna vrijednost.

thnx

ak se ne varam

m*C*deltat

a C je 4200 za vodu

sto je veca temeratura veca je disipacija energije u okolinu, zrak i sl, veæe isparavanje..

Isto, samo treba uvrstiti odgovarajuci 'specificni toplinski kapacitet' a koliki je ne znam napamet potrazi u biti se moze i izracunati no neda mi se, u svakom slucaju znatno manji nego za vodu. Isto tako i za kamenje, cigle, zeljezo, aluminij...

Boris

Sada govorim sve napamet ali cini mi se da je energetska vrijednost kubicnog metra plina oko 10kWh, cijena el energije u nizoj tarifi 0.39 kn. Za plin ne znam koliko kosta kubicni metar ali prilicno sam siguran da je ispod 3.9kn :) bok

Plin me apsolutno ne zanima kao energent, jer unosim jos jedan veliki mjesecni trosak (ugradnja, mj. pausala). Energent koji koristim je iskljucivo elektricna energija i u pripremi kolektori tople vode i solarni kolektori. Kuca mi je izolirana 8 cm stiroporom. Sad zelim neke stvari staviti na svoje mjesto, odnosno elektricnu energiju (neto trosak, jeftina/skupa tarifa) iskoristiti na najbolji moguci nacin, odnosno sve moguce gubike smanjiti u pretvorbi energije na najmanju mogucu mjeru. Dolazim do zanimljivih matematika da je voda najbolji apsorber toplinske energije, daklem i prema tome uskladiti grijanje, a struju u jeftinoj tarifi koristiti za zagrijavanje/dogrijavanje takve vode.

Solarne koristiti samo za okvir potrebne struje za dnevne potrebe, a dodatak-opet nocne tarife za dodatnim potreba elektricne energije spremat u akku.

Jer mi se nikako neda u narednih 35 godina ( moj predvidiv zivotni vijek) dati za nesto sto netrebam cijelih pola miliuna kuna, prema sadasnjim tarifama energije, a to nije ni u pola onoga sto nas ocekuje u buducnosti.

. Dolazim do zanimljivih

Jesi li siguran!? A da se malo raspita¹ o parafinima ili glauberovoj soli? Pozdrav, Pikec!

si siguran ? ja bi rekao voda

ali voda je najjeftinija i moze ju sibati kroz radijatore, ne treba mu izmjenjivac topline, a lako napravi veci spremnik vode pa poveca kapacitet.

Voda ima izrazito visok toplinski kapacitet, ali vodi racuna da se on izrazava po jedinici mase. Zbog toga se u termoakumulacionim pecima ne koristi voda nego one cigle velike gustoce, tako da na kraju u isti volumen tih cigala "spakiras" vise topline nego bi spakirao u taj volumen vode, iako je toplinski kapacitet vode veci.

Nisam mislio ulaziti toliko u kemijanje, samo s malim investicijama :)

Ali ona mi ona isijava toplinu na jednom mjestu, a radijatorima je mogu razvuèi ravnomjernije

si dosao do okvirne cifre koliko bi vode bilo dovoljno za akomulator?

toplinske

volumen

Cigle akumuliraju toplinu, a preko izmjenjivaèa u ciglama dobije¹ toplu vodu koju vodi¹ do radijatora!?