Samogradnja aku baterija?

Kod autonomnih elektrosustava, recimo u vikendicama udaljenim od civilizacije, poveæa svota novca ode na baterije. Je li ih moguæe izraditi u samogradnji? Bi li se isplatilo?

Reply to
Drug Mile
Loading thread data ...

Jako zanimljiva tema... i mene to itekako zanima. Neka se netko javi ako =

zna.

=87e izraditi u

Reply to
Alexius Ataradus

Da se negdje ploèa olovnih doèepat, mo¾da bi se i isplatilo.... Naime, volumen i mehanièka stabilnost nisu kritièni, pa bi se po svoj prilici dalo kemijat u samogradnji....

Reply to
MrGud

aditi u

formatting link

Probaj :)

Reply to
Mario Pavelic

Davno je to bilo...pocetkom 80-tih kad sam radio praksu u tremoelektrani.Tamo su imali akumulatorsku sobu u kojoj je bilo puno olovnih akumulatora koji su bili napravljeni od staklenih posuda ,ne sjecam se bas tocno dimenzija,mislim cca 60x40 cm otvorenih s gornje strane i odozgo je bila konstrukcija koja je nosila olovne ploce samo oslonjena na staklo,tako da ju je bilo lako mijenjati.Ne sjecam se ni kapaciteta,ali znam da ih je bilo dosta takvih vezanih u seriju.Baterije su sluzile kao uzbuda generatora u slucaju raspada sistema. Mislim da olovo,tj olovni lim, koriste kod ugradnje krovnih prozora kao prelaz od prozora do crijepa jer se lako oblikuje-barem menii je izgledalo kao olovo..ne znam da li je cisto olovo....i vec je "narebreno" tako da ima vecu povrsinu ..bas idealno za akumulator. Samo treba paziti da je prostorija u kojoj bi bile takve baterije dobro provjetrena i izolirana....znamo kako hladnoca utice na olovne,a i druge akumulatore. e sad..koliko i to bilo isplativo praviti...ne znam

Reply to
9A5

Ovo sto ti opisujes lici na nikal-zeljezo akumulatore kakvi su se upotrebljavali na zeljeznici a vjerojatno i posti u sustavu veza (telegraf, telefon...). Elektrolit je bila kalijeva luzina....

Reply to
MrGud

Jo¹ bolje, perforirane olovne ploèe....

Reply to
vaso

Jasno da mislim na akumulatorske ploèe...

Stvar nije prejednostavna....

formatting link

Reply to
MrGud

Ma negdje se koriste olovne folije, mislim da se neki vrag oblaze njima. Mi smo znali koristiti za improvizirane uvodnice, kad moras provuci masu kabela kroz veliku rupu ostrih rubova. Odes u radionu i odrezes si olova koliko treba. Samo gdje naci te folije, za sta se one primarno koriste?

Ali od otpadnog materijala, mozda potrazit na otpadu stare olovne cijevi? Ako volumen baterije nije bitan, a nije, onda bi se moglo nanizati tih cijevi koliko bude potrebno. Posebni oblici (perforirani limovi) su, koliko ja znam, potrebni samo da se dobije ista povrsina u cim manjem volumenu. Ne?

Reply to
Drug Mile

Za vulgaris olovni akiè treba ti dvije olovne povrsine uronjene u 20%-tnu sumpornu kiselinu. Formatiranje: Natjeras struju kroz to, i ona elektroda koju si spojio na plus je plus, kasnije to ne mozes mjenjat. Princip jednostavan, ali samo odokativno.

Olovne povrsine mogu biti bilo kog oblika, a o povrsini ovisi kapacitet. Ako olova nemas besplatno, takav ampersat ce te kostat puno vise nego da kupis gotov. Obicno nemamo olovnu mrezicu ni tehnologiju da puno tih mrezica spojimo i postavimo jedne izmedju drugih. Ako budes spajao cijevi ili ploce, neces postic 100AH 2v bez 200 litara volumena i toliko kiseline. 12V 100Ah ce ti biti blizu 2 tone. Problem posuda i smjestaja i izljevanje kiseline je ekoloski provlem, gdje iscururi trava ne raste.

Slijedeci problem je postizanje priblizno istog kapaciteta svih celija, jer ako celije budu razlicitog kapaciteta, ona najmanjeg kapaciteta se u seriji prva isprazni i puni kod praznjenja strujom obrnutog smjera iz celija koje imaju veci kapacitet, i crkne. Tada bi morao imat punjac za svaku celiju posebno i njen nadzornik napona, sto bi imalo i faktor energetskog iskoristenja manji od 35% jer gretz sam krade

2V, a 2v je celija.

Znaci za napravit koliko toliko upotrebljiv akic, trebao bi olovo rastopit, sto je jednostavno, u kotao s njim i nakuris vatru, i trebalo bi ga izlit u sto tanje ploce, za sto bi trebao pripremit neke kalupe, jer tehnologiju valjanja nemas. Spojit puno plocica a izmedju njih odstojnik od neke plasticne mrezice. Time bi znatno smanjio potrosnju olova i volumen, ali jos ni blizu kao kod kupljenog. Kod kupljenog akica je veci dio cijene u cijeni olova, a manji u ostalom materijalu i cijeni izrade pa ti sad racunaj. Cijena olova je udvostrucena u zadnjih par godina, i akicima udvostrucena cijena, jer kinezi ga previse trose na svoje akice, a rasti ce jos jer milijarda kineza tezi zamjenit bicikl elektricnimm scuterom.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
 Click to see the full signature
Reply to
Petar Bjelèiæ

=87e izraditi u

Reply to
Alexius Ataradus

To bi morala biti osnova svih solarnih prièa, ali izgleda da je jo¹ daleka buduænost.... Primjeti da vodik nije ukapljiv na jednostavno dostupnim temperaturama...

A pri 200 bara na sobnoj temperaturi m3 vodika ti je te¾ak cca 18 kg.... Pa razmisli kakve boce su potrebne...

Reply to
MrGud

Uz to vodik jos prolazi kroz svaki materijal od kojeg bi bila napravljena boca, i izlapio bi za pola godine. To i je osnovni problem sa vodikom, najmanji atom, bjezi iz svega poznatog.

I sto izmisljat toplu vodu, u 3kg bukovine ima 10kWh, s tim se jednostavno zagrije 100litara vode na temperaturu vrenja sa temperature 14 stupnjeva. Sva tehnologija za pretvorbu solarne energije je je posadit drvo i pustit prirodu, ili jos bolje ne dirat ledinu, drvo ce samo niknut. A 10kwh struje dobit iz drveta je tesko, ali lakse nego iz vodika. Bogate europske zemlje ko francuska, be, de, nl, lx,au,it, schw, nas komesarski indoktriniraju, a da im ugasis nuklearke i iskljucis ruski plin, svi bi crkli, od te solarne energije ne bi mogli napojit ni satove.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
 Click to see the full signature
Reply to
Petar Bjelèiæ

Jo¹ bolja je proizvodnja kukuruza.... Ima¹ vi¹e kWh/m2....

Ipak, veæ na na¹im zemljopisnim ¹irinama snaga suèevog zraèenja dose¾e i do

700 W/m2 (7 MW/ha) i ne treba zanemariti prouèavanje skladi¹tenja te energije.... Posebno ¹to je dobavljiva na mjestima gdje klasièno ne sadimo bukve ili sijemo kukuruz (na krovovima)...
Reply to
MrGud

Nije, treba umjetno gnojivo energiju, i treba energija za obradu.

dostize i 1,5 kW/m2 po kontinentu a jugu i 2kwh/m2 Mislim da za to imam bolju ideju nego sto je primjena skupih tehnologija i svijet ce kad tad okrast ovu moju vizionarsku ideju. Treba samo gledat oko sebe, a manje radit i razmisljat.

Energiju skladistit u najjeftiniji medij po kg - vodu ! Voda je po puno toga jedinstvena, a ima najveci toplinski kapacitet od svih medija. Voda je ta koja nas planet drzi na relativno ujednacenoj temperaturi dana i noci, ljeta i zime. Da nema vode, temperaturne razlike izmedju dana i noci bi bile barem 300 stupnjeva celzijusa.

Filozofiram, ha?

Ali evo realan i upotrebljiv primjer za primjenit svojstvo vode:

Bazen 10 sa 10 metara, dubok 5 metara. 500 kubika vode. U njemu voda zagrijana na samo 90 stupnjeva, sto nije problem za solarne kolektore. Toplinske energije u toj vodi ima 34844 kWh energije dok joj temperatura sa

90 ne padne na 30 stupnjeva. 6 mjeseci bi mogao grijat kucu sa 193 kwh dnevno ! - sto je dosta za grijat palaèu.
formatting link
(unesti temperaturnu razliku, u ovom slucaju 60 stupnjeva) U toj toplinskoj razlici vode le¾i energija kao u 3400 litara loz ulja ili kao u 320 boca po 10kg ukapljenog propan butana.

Tehnologija zanemariva, grunfos pumpom koja trosi 80W tjerat vodu kroz radijatore zimi a ljeti kroz solarne kolektore.

Ono na sto tehnologija treba ovdje uprt je pronalazak jeftinog materijala za toplinski izolirat taj bazen od okolisa, od zemlja ako je to pod kucom. Znaèi pronaci materijal nulte toplinske vodljivosti, ili vrlo blizak nultoj.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
 Click to see the full signature
Reply to
Petar Bjelèiæ

A trenutno najbli¾i primjenjivi je...?

Reply to
drstoka

Ne znam ! Vakum ili sto rijedji plin, isisan zrak. To bi zahtijevalo dvije komore, znaci bazen je komori, naslanja se na sto tanje oslonce, a izmedju razrijedjeni plin. Ko termo boca, samo od armiranog betona. To nije neka tehnologija, to se moze odmah, i ne bi bilo nekih gubitaka topline. Treba uzet u obzir da je tu povrsina preko koje bi bjezala toplina relativno mala u odnosu na masu vode, nije odnos kao kod kucnog bojlera, a i bojler drzi danima toplinu. Da umotas dva keksa, treba zanemarivo veca povrsina papira nego za jedan. Odokativna procjena je da bi 6 mjeseci drzalo toplinu i da je zrak izmedju, uz gubitak mozda 10 stupnjeva u 6 mjesecu. U korist ide i cinjenica da bi mjesecima temperatura ionako padala uslijed potrosnje, a toplinska energija to manje prelazi sa medija kad je manja razlika temperature.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
 Click to see the full signature
Reply to
Petar Bjelèiæ

Ovo mi prelijepo izgleda, ali cini mi se nerealno. Lozim povremeno centralno bas bukovinom. Suha bukva stvarno gori ko vulkan. Ali nekako mi je 3 kg bukve premalo da se zakuha 100 L vode. Kako si dosao do tog podatka ?

Ujedno se izvinjavam na off topicu Ovo nema bas puno veze sa elektronikom

--
lp
Electron
Reply to
Electron

Jedna slicna ideja i meni se vrti u glavi. Posto nema puno veze sa elektronikom postao sam na hr.rec.samogradnja

Rado bih vidio misljenja o tome.

--
lp
Electron
Reply to
Electron

Naravno, kad ti pola topline ode u dimnjak a dok stigne do tvoje vode, oslobodi se svuda okolo.

3 Kg bukovine ima 10kw/h
formatting link

Dimnjak bi trebalo napravit u spiralu, kao kod kotla za pecenje rakije, a dimnjak biti polozen u kotao sa vodom, da iz dimnjaka izlazi hladno. Vjerojatno bi trebalo i prisilno ventilatorom vuc dim, ali bi energetska ucinkovitost bila blizu 100%.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
 Click to see the full signature
Reply to
Petar Bjelèiæ

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.