Novi rekord efikasnosti solranih celija, 40%

Vise info na linku:

formatting link

Reply to
svemirko
Loading thread data ...

Pa to je super info, dolazi doba fotonapona... Samo kod nas treba malo p(r)obuditi svijest o tome

Reply to
BladeRunner

Evo, pobudi ti kod mene tu svijest, a pocni od sebe.

Veci problem od efikasnosti je cijena skladistenja te energije i masa od 15-ak kg po kwh uskladistene energije. Te energije ima onda kad ti najmanje treba a nema kad ti treba.

Najjefiniji sustav za kucu kosta vise od cijene struje koju placam elektri u roku 20 godina, i to samo za svijetlo elektroniku i frizidere.

Za grijanje je cjepanica zakon, kwh kosta manje od bilo kog oblika energije, pa i atomske.

Reply to
Petar Bjelèiæ

Je, a s obzirom da je vise od pola Hrvatske pod sumom nemozemo toliko spalit koliko naraste :-)

Reply to
Hector

"Petar Bjelèiæ" wrote

Po ljeti bi se sva dobivena energija garantirano odmah potro¹ila na klima ureðaje :) Treba vidjet kolika ce biti cijena. Makar nije mi jasno ¹to znaci

40%..40% od UKUPNE energije koje sunce preda po recimo m^2? Jer koliko ja znam trenutna tehnologija je (ako se tako gleda) ni manje ni vise od 10% stupanj iskoristivosti ! Nekako sumnjam da su 4x digli..no tko zna ©to se tice skladi¹tenja, el. energija se "ne mo¾e" skladi¹tit i to ce tako ostati jos dugo, no za sol. ceæ nije ni bitno jer bi se sva dob. eng. odmah potro¹ila ¹to bi recimo rezultiralo manjim lo¾enjem termoelektr.
Reply to
Mad I.D.

Pa eto, poceo sam od sebe. Uzmi u obzir da ce struja bit sve skuplja i skuplja, a FN moduli i popratna oprema jeftiniji. Cijela stvar dobro funkcionira primjerice u Njemackoj gdje ti drzava daje poticaje kod investiranja u opremu, a visak el. elergije otkupljuju po 60ak centi. HR ima podosta vise suncanih sati od Njemacke, ispravite me ako grijesim.

Pa ako cemo se svi grijat na drva kroz par desetljeca bi mogli ostat bez suma :P. Opet, uzmi u obzir da su drva poskupljela, a po nekima je na kraju krajeva plin najjeftiniji energent, sad tko je u pravu ne bih htio komentirati.

Reply to
BladeRunner

To su strahovito skupi sustavi cija se cijena ne moze isplatiti ni u

30-40 godina sa cijenom od 60 centi po kwh. Drzava to zato potice jer se nada padu cijena opreme kod omasovljavanja, sto potice istrazivanje za vecom efikasnosti, i potice pronalazenje baterija koje bi bile bolje od sadasnjih.

To je tocno, ali boljim gospodarenjem, sadnjom suma u neposumljenim djelovima, boljom sjecom u posumljenim, mi bi imali dovoljno drva za grijanje uz cisti prirodni prirast. Tu ne treba razvijat tehnologiju, sunce, zemlja i voda rade za nas, i to na povrsini i iskoristivoscu kakve nema cijeli svijet zajedno sa suncanim celijama.

Opet, uzmi u obzir da su drva poskupljela, a po nekima je na kraju

Drva su skupa u gradovima zbog gotovanluka, nameta, progona i onemogucavanja trzista drvetom i slicno. Kubik drveta u zgb je 300kn u cjepanici, pilenje nekih 40kn. Iscijepana 400kn po kubiku, a tu je naravno manje od kubika, i to je skuplje od plina. Drva kada se kupuju preko oglasa i na ful kamion dodju izmedju 200-250kn u cjepanici. Ful kamion sa 20 m kubnih u balvanu, kvrge i raslje, ono sto nije ravno za furnir sam platio 2200kn +700kn dovoz. Dakle ispod 150kn po kubiku, samo se sa tim treba dobro izjebat, ali imas sve u dvoristu a ne u sumi. U sumi na panju, cijena je 100kn po kubiku, a ako hoces besplatno, onda vlasnici sume traze pola-pola, kubik njemu u dvoriste u cjepanici, kubik tebi.

Ako koga zanimaju brojke i kilowati, evo.

Prosle zime radio sam mjerenja energetske ucinkovitosti, kupio pec sa kotlom, ko fol 24kw. Stavio grundfos pumpu, 4 radijatora od po 1,4metra duzine, snage 3,5kw, ekspanziona kanta, mjerac tlaka, mjerac protoka i mjeraci temperature.

Izracunata vrijednost na temelju razlike ulazne i izlazne temperature iz sustava te protoka vode daje vrijednost od oko 1600 kwh za kubni metar cjepane bukve +/- do 10 % greske. Da kao gotovan platis 400kn cijepana drva u baumaxu ili bauhausu, od tog ne punog kubika ces dobit oko 1400kwh sto ispada oko 30 lipa po kwh. To vrijedi samo ako dobrim kotlom grijes vodu, ne previse sa otvorenim plamenom da ti ne izlazi energija nepotrebno u dimnjak. Uz malo truda u nabavi i cjepanju drveta cijena kwh je 0,15 kn ! Pumpa trosi 60W, zanemariva cijena struje. 1kwh ili 1kn potrosi dnevno oko radi stalno.

Kubicni metar gradskog plina jako varira, ovisno koliko zraka nadrukaju ili o kvaliteti, pa nekad ima manje od 8kWh, nekad i vise od 9kWh. Uzmimo rosjek 8,5kwh za cijenu, lani 2,1kn. Radi usporedbe, loz ulje ima nekih 10-12kwh po litri za cijenu reda 5kn. Zahtjevaju skuplju opremu, plamenike i skuplje je odrzavanje od drvenih kotlova, ali nema pepela i ciscenja lozista svaka 2-3 dana, kao ni lozenja svakih sat-dva. Drva i lozenje su gusht ako se na to tako gleda, dozivljaj iskona, pecine, ognja, a plin i loza je opasni smrad bez ikakve romantike i od cega se gubi apetit i zelja za jebanjem.

Najvece pusenje rade oni sa plinom u bocama i plinom u cisternama, plin u

10kg boci je zimus kostao oko 80kn na benzinskoj, 70kn u proplinu, i ima 130kwh, pod uvjetom da ne izadje kroz dimnjak, i to je kostalo isto kao struja, i tu nas plinari pljackaju. Sad je struja poskupila, ali opet bi radije trosio nju bez gubitka nego nosio plinske boce ili placao cisterne i placao plinsku opremu cije odrzavanje nije besplatno, a elektricni radijator se odrzava krpom.
Reply to
Petar Bjelèiæ

Ljudi su danas jako dezinformirani pa je red da vam dam par informacija.

BladeRunner je dobro rekao. Cijena otkupa kilovatsata (koju je HEP obavezan otkupiti i s njim se potpisuje ugovor o otkupu el. energije) iz solarne elektrane je trenutno 3.4 kune!!! Da, dobro ste procitali, to je cca 6x vise nego sto mi placamo HEP-u kao potrosaci.

Petre, mislim da citas previse staru literaturu. Danas, sa standardnim silicijskim celijama (korisnosti 15-18%), cijela investicija (recimo do 10kW instalirane el. snage) u Hrvatskoj se isplati nakon cca 10 godina ako se sistem izgradi na srednjem ili juznom Jadranu ili otocima (zbrog broja suncanih dana). Nakon toga kaplje cista lova, jer su troskovi odrzavanja minimalni.

Vecina ljudi ne prati to trziste pa ne razumiju da cijena kWh raste, a cijena fotopanelima pada, tj. efikasnost im raste. U Spanjolskoj (koje ima skoro 300 vedrih dana godisnje) ljudi su masovno izgradili solarne elektrane cije trenutna ukupna snaga je oko 300 MW (to je pola nuklearne elektrane Krsko) !!! Tamo je to veliki biznis i ljudi od toga dobro zive.

U zadnje vrijeme popularnije su koncentracijske solarne elektrane koje imaju puno zrcala (ili staklene fresnellove lece) i suncevu svjetlost koncentriraju sa velike povrsine zrcala na malu solarnu celiju. Tipicne koncentracije su 100x pa i preko 1000x (tu je problem sa odvodnjom topline). Zanimljiva je cinjenica da vecim koncentriranjem svjetla (recimo 400x) raste korisnost solarne celije za nekoliko postotaka (tipicno 5%), a necu ni spominjati da je kvadratni metar zrcala jeftiniji od kvadratnog metra solarne celije. Naravno, najveci je trosak u sistemu za pracenje po dvije osi.

Eto, pa se vi zamislite nad svim tim.

Ja sam odlucio napraviti za pocetak koncentrator 100x, povrsine jednog kvadratnog metra pa malo eksperimentirati s tim. Bumo vidli slijeece godine :)

Reply to
svemirko

Mozda, medjutim gdje to pise i kako to ostvarit? Hep nikom nece ni stetu isplatit i ne mozes mu nista.

I sto sve treba da se to realizira, ko tu daje atest, i za koliko, ko vrsi kontrolu i za koliko, ja mogu jednostavno vratit elektri njezinu struju, ili barem dopunjavat akice na vece.

Mislim da je to mrtvo slovo na papiru, a ako nije ja sam spreman napravit solarnu elektranu od 1kW ako nema ucjena to mora biti od ovoga, od onoga, brojilo kosta toliko, prikljucak toliko i da na kraju platim vise nego od elektre dobijem u 10 godina, a oni promjene zakon nakon godinu ili dvije.

10kW instalirane snage sa 15min rada na pola snage. To ja ne priznajem, to je manje od 1 kw trajne snage.

Ja cu se zamislit tek onda kada suncana celija od 1kW bude do 10 000kn. Ona bi na nasem suncu dala 0,5kw prosjecno u 8 sati za suncanih dana. Pa necu ja pljunut za celije toliko koliko kosta struja u 20 godina i jos svakih 5 godina kupovat akice za 20 000kn. Za sad se suncana celija isplati za vikend da se ne placa pausal i mala potrosnja, i upravo se zato i koristi, nemamo mi 300 suncanih dana po 14 sati, na kopnu nemamo ni 120 sa 8 sati u prosjeku.

Reply to
Petar Bjelèiæ

Gledao sam da u spanjolskoj imaju elektranu s puno zrcala(mislim da je povrsina tipa 1km2) i sve to usmjereno u jedan toranj. Tamo se grije voda i dalje je tipicna "termo" elektrana. Jedini trosak im je stalno ciscenje zrcala i tako u nedogled:). Takav nacin proizvodnje je dosta jeftin. A imaju modele za "po doma", znaci zrcala od cca 1-5m^2, motor koji upravlja i sve to grije stirling-ov motor koji dalje proizvodi struju. Tu jedan poznanik u ck ima solarne panele za struju i trenutno mu elektra duguje novce. Znaci po noci on od elektre uzima struju, a po danu on njima daje. Znaci nema nikakvih skupih akumulatora...

Reply to
fire

Koliko sam ja vidio, u zadnje vrijeme efikasnost se popela ne¹to sitno iznad

20%.

U ovome je buduænost, mo¾da i na jedan jednostavniji i praktièniji naèin. Prije nekoliko mjeseci na MIT-u su izumili solarne koncentratore koji izgledaju kao prozorsko staklo

formatting link
- svo svjetlo koje padne na njih koncentrira se na rubovima, tako da je moguæe iskoristi npr. 1 m^2 obasjene povr¹ine koristeæi samo desetak cm^2 solarnih æelija poslaganih na rubove. Rekli su da æe za cca. godinu dana pokrenuti serijsku proizvodnju. Uz ovako efikasne æelije, bit æe struje na pretek! :-)

Reply to
fzdunic

Gdje su najjeftinije celije i sa velikom iskoristivoscu? Celija 20x20cm bi mi dobro dosla za eksperiment. Naljepio bi staniol na satelitsku od fi 1,8m i stavio tu celij u fokus, ako ne izgori, onda ce valjda dat 400w, to je uostalom 10% iskoristivosti.

Reply to
Petar Bjelèiæ

Spanjolci su otisli najdalje od svih, sto se tice solarnih elektrana. U stvari, tolko su daleko da im se poceo klimati ekonomski sistem jer isplacuju vise od 200 milijuna eura svake godine povlastenim proizvodjacima struje (ljudi koji imaju privatne solarne elektrane).

Kod nas to tesko da ce se dogoditi jer su ljudi previse ljeni :)

Nitko ne koristi akumulatore. Zasto i bi? Potpuno su ekonomski neisplativi.

Reply to
svemirko

Komercijalnih celija se moze naci i preko 20% korisnosti (recimo Sanyo-v HIT

formatting link
)

Koncentriranjem svijetla raste i korisnost, iako je onda sve veci problem odvodnja topline.

Reply to
svemirko

Valjda znas osnovnu fiziku, trebat ces napraviti hladjenje jer imas toplinski izvor od 3kW. Imas dobrih silicijskih modula u Conradu (korisnost oko 15% a pod koncentriranjem ide i preko 18%). Mislim da im je cijena bila oko desetak eura, modul 10x10cm.

Reply to
svemirko

To je manji dio problema. Celija se smjesti u limenu kutiju sa staklom na vrhu, i kroz nju cirkulira voda iz bacve, pa je iskoristivost 100%, kad se zbroji i topla voda. Ima tu i 5KW ljeti u podne. U slucaju porasta temperature zbog kvara pumpe ili nestanka vode, antena se treba okrenuti od pravca sunca ulijevo.

Nisam bas siguran da celije male povrsine mogu izdrzat toliku struju. Veci problem je slozit mehaniku sa dva motora i elektroniku da to prati sunce.

Reply to
Petar Bjelèiæ

Spanjolska je topla, pogotovo obala. Kod njih nema smrzavice 4 mjeseca kao kod nas, okruzena je morem. Oni u u 12 mjesecu imaju sunca za grijanje tople vode. Ne mozemo njih uzet kao primjer, uzmimo mi sibir sebi za primjer.

Reply to
Petar Bjelèiæ

Bio sam u Sibiru prije dva mjeseca. Isli smo gledati potpunu pomracinu Sunca. I znas sto? Skuhali smo se. Bilo je 30 stupnjeva celzija u Novosibirsku. Kratki rukavi i bermude, a na celu znoj. Zimi je druga prica :)

Reply to
svemirko

Ide i velika struja. Bas citam clanak gdje su spanjolci(a tko bi drugi, hehe) uspjeli napraviti celiju za koncentriranje 1200x. Pazi, to je tisucu i dvjestotine puta jace od Sunceve svijetlosti u podne!!!

Ima hrpa znanstvenih radova na tu temu. Rade ljudi danas lijepe stvari. Evo, bas cu baciti na binse jedan zgodni projekt pa da ljudi malo vide

Reply to
svemirko

paaa recimo da vanadij redox baterije ako omasove mogu biti prakticno vjecne i jeftine...

formatting link
Evo malo o novim batt tehnologijama, lijep clanak/ruzicaste naocale
formatting link
z

Reply to
zega

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.