Nastavak audiofilije

Slijedeca najveca zabluda elektronièara: distorzija je kljuèni parametar kvalitete pojaèala.

Ne ! Distorzija ispod 1% nema znacaja cak ni kod audiofila. Iako ce se oni usprotivit tomu.

Ako netko hoce slozit pojacalo kojim ce audiofil bit zadovoljan, nek prati ovo, otkrit cu tajnu, meni se vise ne da radit tu limariju i bravariju.

Prije 20-ak godina, u sukobu misljenja sa audiofilom koji je zastupao tezu sto manje distorzije, a ja neceg drugog, a on je bio spreman platit pojacalo ako bude zadovoljan, odnosno bude po njegovoj slusnoj mjeri, bolje od onih Kenwooda, Yamaha, Rotela sto deklariraju 0,001% distorzije koja mu ne valjaju i hoce lampasa.

Slozio sam pojacalo, on je bio pre zadovoljan nije se mogao naslusat, pojacalo je bilo ruzno, sklepano u kutiji sa univerzalnom plocicom od busenog vitroplasta, rupe kao da sam busio kalasnjikovom, izgrebao svuda farbu, i taj estetski nedostatak ga nije smetalo da izbaci Rotelovo. Jebi ga ja sam instrumentalac i teoreticar, mrzim bravariju. Ni distorziju nikako da izmjerim ispod 0,2%, raste skoro na 1% preko snage

10W i raste blizu 1% ispod snage o,1W !!! Ali ni Rotelovo nije bilo bog zna sto bolje, 0,1% je imalo na najboljim mjestima. Za to pojacalo sam dobio hrpu linijskih komponenata, yamahino pojacalo sa tjunerom, gramofon, kazetofon, CD plajer, zvucnike i jos neke gluposti koje su skoro bile nove ali ih je izgustao. !!!!!! Pojacalo navodno i dan danas zivi, promjenilo vlasnika i bilo je pokusaja plagiranja, bez uspjeha. U cemu je tajna? U intermodulacijskoj distorziji. Sto je to? Kljucno a nitko ne navodi.

Pojacalo je pogresno ispitivat jednim audiogeneratorom i distorziometrom. Intermodulacijska distorzija nastaje kad na pojacalo stignu dva ili vise signala razlicite frekvencije, i amplitude. Pojacalo tada na svojem izlazu nema vise samo te dvije frekvencije sa kojima smo usli, nego cijeli spektar. Ako recimo uðemo, npr samo sa 1000 i 1500 Hz, na izlazu ce se osim tih frekvencija pojavit zbroj i razlika tih frekvencija, znaèi 2500 hz i 500 hz kojih nije bilo na ulazu. Te niz frekvencija kao produkt nastalih i onih iz generatora. Tipièna slika na analizatoru, kod cetvrt snage pojaèala bila bi ova:

formatting link

I to jos nisu sve frekvencije, puno vise "dlake" se dobije, i sa puno vecim amplitudama, ovo je za jako jako dobro pojacalo. Ne treba napominjat da time audiofil uz samo dvije violine, cuje 4 violine, i to u molu kojem nije mjesto. A sto bi se tek desilo sa 10 generatora ili ansamblom?

Tranzistor kao aktivna komponenta ima veliku intermodulaciju, ona je cak korisna, omogucuje mixer i modulaciju znaci prebacivanje jednog opsega u drugi, kada je u pitanju radio tehnika

Tu lezi razlog zasto audiofilu prirodniji zvuk daje lampa, lampa ima jako malu intermodulacijsku distorziju, a sve drugo je kod lampe losije, osobito frekventna karakteristika zbog nuzne upotrebe trafa.

Mjerenjem distorzije, to se ne moze utvrdit. Iako intermodulacija raste distorzijom, ona nastaje drugom prirodom.

Kako dobit manju intermodulaciju: Tranzistoru kao aktivnoj komponenti intermodulacijski produkti rapidno rastu povecanjem struje, jer strujna karakteristika postaje sve vise nelinearna te i ima tranzistora koji su linearni i po defaultu imaju manju distorziju. Svaki audiofil ce reci da mu je zvuk kvalitetniji kod tisega, a to je upravo zato jer je struja u uzem dinamickom opsegu koji je linearniji.

Tranzistori rapidno odstupaju od primjerka do primjerka i pojacanjem i linearnoscu sruje kolektora u ovisnosti struje baze.

Treba kupit kilu tranzistora, pa recimo valja i 2N3055 i odabrat one koji imaju sto manji luk u karakteristici. Morat cemo smatrat neupotrebljivima cak 2/3 tranzistora. I jos sam birao izmedju odabranih tranzistora od SGS-a koje sam kupio od tipa iz RIZ-a, imam jos i dan danas 10-20 tranzistora, ti nikako crknut. Uz 2N3055 koristen je komplementarni BDX18, isto od SGS-a, èiji je vafer pakirao RIZ u kuciste i vrsio odabir. Odabir po linearnosti shvatit ozbiljno i ne zalit vremena, to je 90% uspjeha. Dalje, driverske tranzistore(korstio sam BD137/138/16) isto treba odabrat, iako ne sa toliko paznje, ali tranzistor koji je prije drivera, onaj na kojemu su velike naponske promjene, to jest izlazni napon, taj treba posebno odabrat.

Iz tog razloga nije uspjelo plagiranje pojacala, kazu slozili isto pojacalo, sve isto, a zvuk nije isti. (za moje i vase usi bi to bilo isto, ali za analizator spektra uz dva audio signala to nije isto, a audiofil je ocito analizator) Naravno, sa kineskim i ne odabranim tranzistorima, jer kakve bi mogli nac. Samo strujno pojacanje tu nema znacaja, ali je bitno za paralelni rad dva ili vise pojacala. Primjenit sto jacu negativnu reakciju. Frekventni opseg ogranicit negdje oko 100khz, cisto zato da ne zaiscilira. Te stavit u paralelu sto veci broj tranzistora, da pojedinacni tranzistor radi u sto manjem strujnom rasponu i tako bude sto linearniji. Recimo za 60 pojacalo na 4 ohma, necemo preopteretit tranzistore ako su samo dva u izlaznom stupnju, ali stavlja se cak 10 pa i 20 tranzistora, ovisno koliko paznje smo posvetili odabiru po linearnosti.

Drugo rijesenje je upotreba hiperlinearnih snaznih mosfeta ili tranzistora za upotrebu u tv odasiljaciima, analognim i dvb-t, u toj tehnologiji intermodulacija stvara neupotrebljiv signal, jer je dvb-t qam modulacija sa stotinama ortogonalnih podnosioca. Nekome ce se cinit glupo koristit tranzistor granicne frekv. reda 5 GHz u audio opsegu, ali tu ga ne koristimo zbog frekvencije nego linearnosti. Ja sam koristio i takve tranzistore, ali neispravne i izvadjene zbog pada snage. Njima pada snaga na 600mhz, ali u audio opsegu ne. Sa tim tranzistorima sam dobio jos manju intermodulaciju, manju nego u driveru, pa bi trebalo poradit na njemu.

Analizator spektra i generatori danas nisu stvari koje vi nemate doma, ja sam koristio sluzbeni, i to HP-ov za RF opseg, koji naravno ide od 0 Hz, pa sam vidio i audio. Analizator moze biti softverski sa zvucnom karticom, a audiogeneratori isto. Softverskima se bas ne vidi dubina dinamike od 80 dB ali vidi se 30-40 dB jer nisu u logaritamskoj skali, a i to je dovoljno za vidit intermodulaciju. Veci je problem sama intermodulacija zvucne kartice, pa uz frekvenciju recimo 1Khz analizator pokazuje 2,3,4 khz, pa treba smanjit ulazni nivo, da budu sto manji. Bitno je u petlji utvrdit sto zvucna vec ima od spektra, i ispod toga se ne moze vidit a sve iznad toga se jasno vidi. To sto zvucna ne vidi ili jadno vidi preko 5 khz, to nije bitno, testirat se moze sa 0,2-1 khz.

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ
Loading thread data ...

Zar negativni Feedback ne gu¹i suvi¹ne harmonike?

Reply to
vaso

On pokusava izlazni valni oblik odrzat u omjeru ulaznog, i time smanjuje distorziju, ali u odredjenim granicama.

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Tko god na jedan ulaz pojacala dovede dva signala zasluzuje distorziju od

50%, clipping, pre-echo, protufazu da mu jedan zvucnik ubija drugi te konacno da mu izgori pojacalo i usput nesto zapali. Jedino ako si ovako laicki isao objasniti da se zvucni signal, ma kakav bio, da rastaviti na beskonacnu sumu sinusoida razlicite amplitude i frekvencije kako nas je ucio Furier i da se u pojacalu generiraju visi i nizi harmonici. :)
Reply to
stylex

Kratak, koncizan i jezgrovit odgovor.

... a prije toga mu se zvucnik pretvori u peglu

--
Stonethrower 
www.dgmicrosys.com
Reply to
Stonethrower

Nisi razumio, to nije za tebe. Muzicki signal je po prirodi istovjetan kao da si pojacalu doveo signale iz xx generatora, a ne iz jedan ili dva. Furier s tim nema veze, furierov spektar su visekratnici jedne frekvencije, i to je harmonièka distorzija, a opisao sam intermodulacijsku distorziju. Za nju vidjet, minimum je signal dvije frekvencije dakle dva generatora.

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

pa povratna veza dobro implementirana trebala bi redicirati i intermodulacjska izoblicenja izrokovanih zbog losih izlaznih tranzistora, nebi li se mnogo vise trebalo dobit dobro izvedenom povratnom vezom nego odabiranjem izlaznih tranzistora sa sto boljom karakteristikom ?

Reply to
grizli

on zapravo ¾eli reæi da rezultat izlaza npr u iznosu 10 mo¾e¹ dobiti kao

15-5, 2+8, 12-2, 6+4 itd. Povratnoj vezi nece biti apsolutno bitno od èega se sastoji toèan rezultat ali joj je bitno da je rezultat toèan, daklem prihvatiti æe ona i kemijanja :o)
Reply to
miha

Povratna veza nije stabilizator napona koji cvrsto drzi trenutni izlazni nivo u odnosu na ulazni. Ona samo do nekle ispravlja nelinearnost. Uzrok tomu je i sto otpor baze tranzistora nije stalan vec ovisi o naponu odnosno struji baze, i pada pri vecim strujama.

Tipican dokaz toga ti je itlazni napon pri praznom hodu, pod teretom 16 oma, pod teretom 8 oma. Izlazni napon pada opterecenjem, negativna reakcija nije uspjela odrzat odnos ulaznog i izlaznog napona za iznos pojacanja.

Drugi dokat ti je uklanjanje bootstrap kondenzatora uzrokuje znacajan pad izlaznog nivoa.

formatting link
Bootstrap je inace pozitivna povratna veza sa naponskim pojacanjem manjim od jedan da ne moze zaoscilirat, a primjenjuje se izmedju izlaza i drivera, da vlastitim izlaznim naponom, a strujno pojacanim izlaznim stupnjem smanji omsko opterecenje drivera

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

I galvanski je takav spoj istovjetan? :) Ajde fino dovedi jedan RCA i jedan pre-amp signal na isti ulaz pojacala pa nam prenesi zapazanja.

Znaci, za generirati bijeli sum ili mozda nekakav obojani tipa rozi mi treba beskrajno generatora?

Reply to
stylex

I mogu biti bilo koji periodièni valni oblik....

Reply to
vaso

niso odgovorio na upitano, a to je utjecaj globalne povratne veze na nelinearna izoblièenja koje uzrokuje izlazni stupanj...

Reply to
grizli

Nece se desiti nista spektakularno, ovisno o izlaznim otporima signali ce se pomijesati u vecem ili manjem omjeru. Ako se u seriju s izlazom svakog generatora postave odgovarajuci otpornici pojacalo ce viditi potpuno istu impedanciju kao da je prikljucen jedan generator.

Ili to ili generator shuma ili neki drugi izvor zeljenog signala.

Reply to
megamusic

To je pre siroka tema. Utjecaj naravno postoji, smanjuje ih, li negativna reakcija ne moze otklonit nelinearna izoblicenja. A koliki je utjecaj, mozes okom i uhom vidjet kod biasa izlaznih tranzistora. Negativna reakcija ne moze odrzat napon izlaza zbog koljena karakteristike kod 0,6V u bazama tranzistora, pa taj napon moras osigurat.

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Brka¹ 'mirnu struju' izlaznih tranzistora s izlaznim naponom?

Reply to
vaso
.

Na niskim frekvencijama vjerojatno bi negativna reakcija (uz veliko pojaèanje i veliki frekventni opseg pojaèala) pokrila i koljena karakteristike.

Sla¾em se s tobom da je tajna dobrog zvuka u ¹to linearnijim komponentama i pojaèanju samo onolikim koliko je potrebno za dobiti tra¾enu snagu, bez ikakve povratne veze. Iz istog razloga A klasa u pravilu zvuèi bolje od B i varijacija na temu...

Kakav ti je stav o izlaznim digitalijama?

Reply to
DZ

Dobro, nacrtaj onda graf ovisnosti izlaznog napona o ulaznom, za izlazni napon od 0 do 6Vpp, za struju biasa 0 te za jos par struja. Da vidimo da li ja brkam ili ti ? Sad ces opet pitat kakve to ima veze sa distorzijom i negativnom reakcijom? Sto si ti tezak covjek.

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Da vidimo razumijes li mehanizam izl. stupnja. Vidi shemu:

formatting link
Pitanje glasi: Sto se desava dovodjenjem sinusoide od 0,5Vpp na ulaz pojacala? Kod ulazne sinusoide 2Vpp ? Koliki je bez nje i sa njom DC izlazni napon. Koji otpornik nema ispravnu vrijednost? Sto se desava ukljucenjem konda, dali sinusoida na izlazu poraste? Moze li to uopce biti pojacalo. Ako moze, kolika je sinusna snaga, pri kojoj sinusoida ne odlazi u zasicenje?

--
Pozdrav ! 
http://paramedia.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Otpor prema -12V treba biti 200 oma. Sklop ne 'trza' na ulazni sinus do 0,5Vpp. Mo¾e biti pojaèalo, ali samo STRUJNO, ali ne i naponsko ( bez konda na izlazu)

Reply to
vaso

Negativna reakcija i ne radi korektno za taj tvoj primjer B-klase spoja ( bez signala na ulazu)....prije æe¹ dobiti oscilator nego pojaèalo.-:)

Reply to
vaso

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.