Izraèun cijene izrade projekta

Kako izraèunati cijenu rada? Pod tim podrazumijevam crtanje sheme, crtanje PCB-a, pisanje firmware-a, izrada prototipa, testiranje. Vjerujem da negdje na netu postoje gotovi template-i, ako netko zna bio bih zahvalan da to posta ovdje.

Reply to
coin
Loading thread data ...

Ne vrijedi tu matematika, cijena je takva kakvu netko hoce platit.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
http://sotona.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Ne znam za¹to se javlja¹ ako ne zna¹ odgovor. U svakom sluèaju hvala za trud ali to nije odgovor koji tra¾im.

Reply to
coin

e

ih

Hmm, dobro pitanje.

=C8ini mi se kako je jedina "fer" stvar odrediti cijenu satnice i na osobnoj razini odrediti isplativost ulaganja vremena u realizaciju(ako nije neka specifi=E8na namjena, poslije prototipa naru=E8iti plo=E8ice pa prodavati kao gotovo rje=B9enje).

Ja ovako gledam. =A9to si bolji "developer", tj. ima=B9 vi=B9e gotovih rje=B9enja, cijena je manja(time si konkurentniji). Ako mora=B9 implementirati podr=B9ku za neki novi senzor(i sl.) kojim treba ostvariti cilj, onda vrijeme implementacije ide u satnicu.

Opet, kao =B9to je kolega Petar rekao "Ne vrijedi tu matematika, cijena je takva kakvu netko ho=E6e platit." Stari mi je bio RTV serviser pa sam vidio kako ni satnica, a ni zdrav razum ne poma=BEu kod naplate...

Pozdrav iz sparnog Osijeka :)

Reply to
matejz.sb

Za takvu procjenu kao mjernu jedinicu rada obièno koristimo broj èovjek-sati (man-hour).

Nekakav predlo¾ak nemam po¹to su nam poslovi raznoliki (od embedded ureðaja do softwarea za PC ili nekakav server), ali u osnovi na svima æe¹ imati:

- Analiza zahtjeva, dogovor s klijentom, izrada specifikacija (specifikacije bi korisnik trebao odobriti i blagosloviti ako se radi o nekakvom utopijskom idealnom projektu). Nekada se ovo ne naplaæuje ako klijent ima toènu listu zahtjeva i razraðen plan, ali ako ima¹ i ulogu nekakvog savjetnika/konzultanta tada obavezno zaraèunava¹. Malo bolji klijenti znaju cijeniti ovaj dio i posebno ga platiti ako i nije definiran.

- Implementacija/izrada (ovo bi u tvom sluèaju razbijeno na nekoliko cjelina - shema, PCB, firmware, a pretpostavljam kako bi imao i dodatne tro¹kove oko izrade prototipa ¹tampe)

- Testiranje prototipa, izmjene uoèenih gre¹aka

- Zavr¹no testiranje - (kod nekoga ovo spada uz prethodnu toèku, ali na nekim projektima naruèitelj mora biti prisutan u ovoj fazi, pa je izdvojena).

- Instalacija i pu¹tanje u rad (po potrebi verifikacija od strane naruèitelja). Ako ima¹ ne¹to ¹to se instalira na lokaciji kod naruèitelja, tada ovdje idu dodatni tro¹kovi vezani rad èovjeka na terenu, dnevnice...

Finese koje su problematiène za shvaæanje kod balkanskih menad¾era vezane su uz razliku cijene rada èovjeka s iskustvom i cijene nekakvog poèetnika koji na primjer samo kuca kod (ovo se odnosi na tipkanje, ne i na planiranje). Tada se za nekakvu internu raèunicu obièno ide na poveæanje cijene rada ili na poveæanje sati, ovisno o tome ¹to æe klijent te¾e uoèiti ili ¹to æe lak¹e prihvatiti.

Ako radi¹ solo, tada naravno nema¹ takvih problema.

Reply to
Mario Malenica

Dodatne finese u obraèunu ima¹ ako se projekt isporuèuje kao gotova cjelina (odnosno ureðaj) ili ako isporuèuje¹ dio po dio ali tako da je svaki dio funkcionalan i mo¾e se koristiti.

U ovom drugom sluèaju ako klijent nije ba¹ razumna osoba, mo¾e¹ imati dodatne novèane i vremenske tro¹kove jer tada obièno u hodu dolaze nekakve primjedbe i zahtjevi za izmjene koji se moraju rije¹iti ODMAH, time naravno usporavaju realizaciju i riskira¹ penale.

--
----------------------------------
http://dimkoelectronics.wordpress.com
Reply to
Mario Malenica

A ja neznam zasto pitas kada na najbolji i najtocniji odgovor koji si moga dobiti odgovaras arogantnom upadicom....

Kako ces tek odgovarati na druge odgovore, koji nisu toliko tocni kao ovaj...

?!!? Psovati im majku ili ih sterati nekamo ?!!??!

ili sti htia da ti netko kaze da to vrijedi milijun, pa da toliko zaracunas stranci i pozoves se na odgovor na njuzima... ?!?!

Reply to
Kinon

e

ih

Uhh u zabludi sam bio, coin vjerojatno treb ne=B9to ovog tipa(ovo je za software)

formatting link
formatting link

Reply to
matejz.sb

Sve stoji ¹to si napisao, tako i ja mislim. Nepotrebno spominje¹ 'balkanske managere' i mentalitet, nema toga ovdje, radim sa ljudima koji nastupaju fer i s otvorenim kartama, a u struci su tako da nema neshvaæanja. Nego lo¹e sam postavio temu, mo¾da sam trebao opaliti neki primjer pa da vidim koliko bi to netko naplatio?

Hajd, neka bude onda tako.

Imaginarni projekt, za poèetak ne¹to elementarno:

Radi se o jednostavnom interface-u. Sa PC strane ima RS232, na drugoj strani treba prikaèiti 4 slave-a na odgovarajuæe konektore. Od elektronike tu je MAX232 i po jedan LM393 prema svakom slave-u, plus ne¹to sitno pripadajuæih otpornika i kondenzatora. Shemu ne treba izmi¹ljati, za MAX je poznata iz datasheeta, za interface pod njega prema svakom slave ureðaju takoðer. Isto na ploèici treba predvidjeti konektor za napajanje. Sva elektronika je SMD, svi konektori TH. Dimenzije ploèice trebaju biti 5x5 cm sa 4 rupe za vijke u uglovima. Ploèica je dvostrana. Nije potrebno raditi nikakav prototip, korisnik zahtijeva shemu, nacrt PCB-a te radionièku dokumentaciju (sve potrebne gerbere, ncdrill, BOM, pos, te sve to dodatno u pdf fajlovima). Predviðeno vrijeme izrade cca 4 sata.

Da èujem, za koliko bi ste to radili?

Reply to
coin

E jebiga, i ti si fulao. Jednostavno htio sam izbjeæi filozofiranje a ti si oti¹ao i korak dalje, sluti¹ psovke? Sorry, oèito se nismo razumjeli...

Reply to
coin

Uhh u zabludi sam bio, coin vjerojatno treb ne¹to ovog tipa(ovo je za software)

formatting link
formatting link

Bingo! Upravo to trebam, ali za gore opisanu namjeru.

Reply to
coin

sa ljudima koji nastupaju fer

Dr¾' se tih klijenata u tom sluèaju. :D

Ne bavim se ovakvim stvarima, no ako nema nekakvog velikog projektiranja, planiranja ili raèunanja, za ovakve jednostavnije projektiæe i¹lo bi od 60 do 90 kuna po satu (neto), ovisno o kvaliteti i iskustvu majstora. Ako ide legalno preko nekakvog ugovora o djelu, izraèunaj bruto tako da doda¹ jo¹ 45-50% na cijenu za poreze i ostale dr¾avne namete.

Radni sat studenta bi trebao biti ne¹to ni¾e cijene od navedenih.

Da unaprijed suzbijem de¾urne kritièare: Ako netko misli kako je 60 kuna po satu malo i da je to ru¹enje cijene, to je inaèe zaokru¾ena neto cijena radnog sata za mjeseènu plaæu od 10000 kuna na 168 radnih sati. Ako mislite kako nije fer ¹to je radni sat autoservisa 200 kuna, sami ste si krivi ¹to ste odabrali ovu struku. :)

Reply to
Mario Malenica

500kn (ako volis raditi takve stvari).
--
Opinions above are GNU-copylefted.
Reply to
Matija Nalis

Pa imam i ja neke godine, u prilici sam birati :)

To je malo ispod razumnog nivoa ali hajde, dobro. U Hrvatskoj sat takvog posla ne bi trebao biti ispod 150 kuna ali recimo da bi razumna cifra za ova

4 sata bila 500 kuna, to je 125 kn/sat.

Nisam mislio na rad studenata. Mo¾da je primjer koji sam naveo banalnost (nije mi se dalo opisivati ne¹to jaèe pa sam ovo stavio kao primjer) ali posao podrazumijeva iskustvo, brzinu i ozbiljnost. Prvenstveno je to iskustvo kljuèni faktor, nakon isporuke ovog navedenog projekta nema vi¹e ispravki, stvar odmah ide u serijsku proizvodnju. Upravo zato mislim da je i

150 po satu malo.

Prièam o honorarnom projektu a ne o radu za redovnu plaæu. Tu se mjerila malo razlikuju. Nikad nisam raèunao moju satnicu na redovnom poslu ali kad si sad to spomenuo izraèunao sam je, zadovoljan sam. No, to je posao gdje radim na resursima firme, koristim njezin materijal, struju, raèunala i ureðaje pa to prilièno mijenja na stvari. Za dobiti realnu raèunicu trebalo bi uzeti u obzir za koliko moja firma prodaje moj posao na tr¾i¹tu, tek tada bi mogli usporediti cijenu honorarnog rada doma i rada u firmi za redovnu plaæu.

Gledaj, cilj mi i jest podiæi cijenu rada na¹e struke. ©arenilo je svuda a najgore je to ¹to mnogi naplaæuju 'onoliko koliko je mu¹terija spremna platit'. To je èisto ru¹enje cijena jer mu¹terije to ku¾e pa sve manje nude :) Autoserviseri su se za svoje izborili i svaka im èast na tome.

Reply to
coin

radim sa ljudima koji nastupaju fer

E to s autoservisom si dobro opisao!!! Zbog toga znam servisirati pun k.. stvari, a da im za izmjenu ulja, svjeèica, filtera, antifreeza i sl. stvari dam 3x vi¹e negoli ¹ta vrijedi nisam toooooooliiiiiiiiiiiko luuuuuud!!!!

A jo¹ bolje je kad naðem na netu "service manual" a ne "user manual". S takvim manualima mo¾e i moja baba servisirat auto.

Neki dan kod prijatelja rinfuzo ulje 1L 40kn (¹ta je otprilike realna cijena) , a kod servisera to isto rinfuzo 115kn!!!!!!!

Ni¹ta, oti¹la bi tema u nedogled, kojoj bi jedino MaChak GNojris vidio kraj...

Reply to
Covik

:-)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) sad izracunaj koliko bi kostala plocica recimo slicne ovima, ili jednostavnije:

formatting link
I gdje nac tisuce kupaca za nju?

Razvoj takve plocice vrijedi 5 i vise tisuca eura, da bi pokrio troskovnik po tom kalkulatoru. Trebao bi napravit barem 1000 tih plocica da cijena razvoja po plocici bude

5 eura ili manje. Kad na 1000 komada kupis komponente, da te komponente ne kostaju vise nego mozes dobit za plocicu. Za plocicu mozes dobit max 50% maloprodajne cijene, ostalo su marze, porezi, troskovi i pdv.

Takve igre su za investitore, pa ako si nasao takvoga, ili si sam spreman ulozit 50 tisuca i vise eura, i mislis da bi to islo, te da ces sa dobiti vratit ulozeno, taj kalkice je za tebe. Cestitam. Tako se to radi. Tomu jos treba kalkic za poslovanje obrta ili doo-a, ili mozda pucas na holding.

Ali ako racunas da ces kombajnistima, mesnicama ili pilanama napravit sklop koji im pomaze, tesko da ce ga biti spremni platit i toliko da zaradis 10kn po satu i povratis ulog, zvat ce i zajebavat svaki dan, x puta ce te prekinut dok seres, x puta ce ti zagorit rucak u loncu, stotine kilometara ces napravit ne planirano i bez mogucnosti naplate koliko vrijedi benzin i vrijeme, i to dok jos nisi prodao nista.

--
Bolje da me mrze zbog onoga ¹to jesam,
nego da me vole zbog onoga ¹to nisam.
http://sotona.ath.cx
Reply to
Petar Bjelèiæ

Znam, ali unatrag godinu-dvije pala je cijena rada u dosta firmi koje se bave tehnièkim ili IT strukama a posluju unutar Hrvatske i nisu izvoznici, tako da je tih navednih neto 60-90 kuna po satu sada mnogima daleko kao i tamo neko brdo u Tibetu. Ako im nije pala cijena, tada je do¹lo do ¹tucavice u tempu isplate na raèun ili se jedan dio plaæe isplaæuje redovito na raèun a drugi dio kad bude bit' æe. Takoðer su se jo¹ vi¹e poveæale razlike izmeðu Istre, Zagreba i ostatka dr¾ave.

Da, kod poslova gdje je stvarno bitno da se odradi bez gre¹ke plaæa se dosta vi¹e, mislim da sam rekao kako se u tih 60-90 kn radi o cifri za jednostavnije, manje zahtjevne poslove gdje nema puno filozofije i previ¹e razmi¹ljanja. No, to je cijena jedino i samo radnog sata, a ne cijena dijelova i nekakvog potro¹nog materijala potrebnog za rad na projektu.

©to se tièe ostalog dijela, posao automehanièara ne mo¾e ba¹ otiæi u outsorce, ovo èime se bavimo mo¾e. Druga stvar je ¹to je u autokuæama cijena ranog sata 200 kuna, pa su se i jebivjetri po polulegalnim gara¾ama polakomili.

Aaaaa, dosta tipkanja, imam posla.

--
----------------------------------
http://dimkoelectronics.wordpress.com
Reply to
Mario Malenica

Ni sam ne znam za¹to odgovaram ali hajde, da poku¹am.

Petre, ploèice (u stvari ureðaje tog nivoa s linka koji si naveo - mikrotik) radim svakodnevno. To mi je posao, i to veæ godinama. Od razvoja sheme preko PCB-a, pisanja firmware-a ili drivera za PC. Firma u kojoj radim je u vlasni¹tvu strane tvrtke, jedne od tri najjaèe u struci u Europi. Oni se brinu za investicije a isto i za to da se te stvari prodaju u serijama od

100000 pa i vi¹e komada. Naravno da je i zarada na istom nivou a o tome i svjedoèi gu¾va koja se stvori kad god objavimo oglas za zapo¹ljavanje nekog novog. Isto tako u jednoj nedavnoj raspravi popljuvao si sve koji poku¹avaju ne¹to proizvoditi u nas (to si i sada ponovio). Nisam se tada htio mije¹ati ali sad æu ti odgovoriti. I te kako se isplati proizvoditi u nas, firma u kojoj radim je primjer toga a u Hrvatskoj nas ima za tebe nezamislivo puno. Tvoje teoretiziranje je ono ¹to sam htio izbjeæi ali to je na ovoj grupi nemoguæe, izgleda. Nema¹ veze sa stvarno¹æu pa lupeta¹ a ciljanu grupu o kojoj govorim totalno si proma¹io. Mo¾da ti ima¹ posla s kombajnistima, mesarima ili drvosjeèama, ne znam, ja u ovom sluèaju nemam (svaka èast ljudima koji rade te poslove, da se ne bi tko na¹ao uvrijeðen). Nakon dosta godina u ovoj firmi do¹ao sam u priliku napraviti i ne¹to honorarnih poslova, opet se radi o stranim investitorima. E sad ¹to u tvom ogranièenom mozgu postoji vizija da ako iskoraèi¹ izvan granica Hrvatske propast æe¹ u svemir to je tvoj problem a ne moj. Posla, investitora i tr¾i¹ta ima, ako ne kod nas ima ga vani, treba samo sjesti u auto, otiæi na zapad parsto kilometara i pokazati ¹to zna¹. A ti sa svojim filozofiranjem ba¹ i nema¹ ¹to puno pokazati.
Reply to
coin

Cocomo je zastarjeli cost-estimating model a novi, koji nikada nisam koristio, zove se Cocomo II. U sferi software-a stvari su puno egzaktnije gdje se cijena software-a dade izraziti brojem linija debugged i error-free source-.a (bez programskih komentara). U hardware-u stvari su puno kompleksnije. Hardware cost-estimating modeli postoje ali IMHO to je sfera velikih projekata tipa avionika i sl. HW est. modeli postoje kao SEER metodologija i software iz firme

formatting link
Pogledaj njihove whitepaper-se.

USAF ima nesto o metodologiji (~sto je daleko od trazenih template-a) u public domeni: proguglaj sa "afsc cost estimating".ili na

formatting link

Kako bih ja naplatio / pokusao naplatiti? Slicno sugestiji USAF-a gornjeg dokumenta na strani 3: Yx = T1 * X^b gdje je Yx = The cost to produce the Xth unit T1 = The theoretical cost of the first unit X = The number of the unit for which the cost is desired b = A constant reflecting the rate of cost decrease as the productionquantity doubles

pri cemu je b = log S/log 2 S = The cost/quantity slope expressed as a decimal fraction.

Ja bih jos T1 uvecao za cijenu neuspjelih prototipa, spaljenih dijelova, odokativne cijene zivaca potrosenih.na debug i vrijeme potrebno za izvlacenje p/n iz kataloga. Eventualno bih dodao cijenu vremena provedenog na news-ima.

To je naravno teorija, ali metode postoje.

--
--
StoneThrower
www.dgmicrosys.com
Reply to
StoneThrower

Bravo Coin! Imam i ja takvih oko sebe...koliko god...cilj im je zasjesti u neku dr?avnu firmu i dnevno ic 156 puta na kavu a dobit pla?u ve?u negoli ja i ti skupa. Pozz! Ajmo mi na hr.rec.ribolov tamo ima manje stresa....

Reply to
Covik

ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.