DC vs AC u kuæanstvima

Glupost!

Ako bi vec imali DC napon, a treba nam neki oblik trofaznog, onda kad vec ionako moramo koristiti energetsku elektroniku, mozemo iz jednog DC napona dobiti bilo koji drugi napon, bilo pozitivni, bilo negativni (npr. princip rada SMPSa, a kao direktan primjer ATX u racunalima gdje se iz jednog DC napona dobije vise razlicitih napona). Iz AC je relativno lako dobiti DC, no obrnuto zahtjeva vise energetske (ucinske) elektronike, a i skuplje je. Neki uredjaji rade iskljucivo jer im radni takt daje frekvencija mreze, neki se tako sinkroniziraju. I AC i DC imaju svaki svoje argumente za i protiv. AC se odlikuje jednostavnoscu pretvorbe, prijenosa i distribucije, dok se DC dici svojim manjim gubicima pri dalekim prijenosima. Jos cemo dugo ostati na AC el. distibuciji.

To je prije ekvivalent dvofaznim sustavima na brodu...

I da i ne. Za udaljenosti manje od 500-600km AC je bolje, a za vece udaljenosti od tih, DC je bolji. AC dignemo na recimo 400kV ili 1000kV pa imamo manje el. gubitke (strujni gubici u vodicima, kapacitivni,...), ali oni ipak rastu sa duzinom.

Cuj, rijeci prof. Ivana Gasparca. Ja samo kazem ono kako su mi rekli, a obicno vjerujem profesorima dok mi drze predavanja. Ako pricam gluposti, ispravi me i napisi tocno. A ja cu vec pitati profu koju su mu argumenti.

Pozdrav!

U ovom sluèaju se mislilo da se se napon di¾e na recimo 100 kV, ispravlja u DC i tako dalekovodima ¹alje na velike udaljeonosti. Nema problema sa jalovom snagom jer nema reaktivnih komponenata otpora (induktiviteta i kapaciteta) , samo omski otpor.

Zok

kolega u pravu si u potpunosti najbolje se ne obazirat na postove izvjesnog "Damira" a pogotovo ne od "Vase" koji je NHF po stoti put dokazao da o elektrotehnici (u druga podruèja ne ulazim jer o njima ne znam ni¹ta) nema blage veze!

Na veæim udaljenostima i na jako velikim snagama se koristi DC prijenos jako velikog napona da bi se izbjegli gubitci parazitnih kapaciteta! Tu na djelo dolazi uèinska elektronika koja bi po zavr¹etku trebala uz ¹to manje gubitke prebaciti DC nazad u AC koji æe se kasnije jednostavno distribuirati na ni¾im naponima Ovo trkeljanje o tome ¹to je tesla donio revoluciju izumom AC struje je istina... ali imam samo jedno pitanje zna li dotièni "pinco"okvirno na kojem iznosu napona i struje su radili generatori iz doba prije tesle

Da bi se mogli razumjet problemi elektrodistribucije dovoljno je za poèetak poznavat ohmov zakon kojeg ocito ovdje niko ne zna Struja je ta koja uzrokuje pad napona i gubitke a ne obratno kao sto neki ovdje misle! Znaèi cilj je ¹to je vi¹e moguæe poveæati napon pri velikim transportima kako bi struja bila ¹to manja. Ako ekstremno poveæamo napon >400kV dolazi do poveæanja gubitaka kod parazitnih kapaciteta dakle nemamo vi¹e èisti ohmski otpor ¾ice. Pa se zato prelazi na DC prijenos

NHF ali ti osnovne pojmove ne razumje¹! Gubici se javljaju radi struje pri snazi recimo 10 MW i naponu 110 V ima¹ struju oko 90 kA e sad probaj zamislit koji je to vodiè i koji gubici se tu javljaju zato se napon di¾e ¹to je vi¹e moguæe recimo na 400 kV pri onoj snazi ima¹ struju od samo 25 A a ako jo¹ vi¹e povisi¹ napon do izra¾aja dolaze veæ spomenuti parazitni kapaciteti vodova koji nisu zanemarivi zato se prelazi na DC pri veleprijenosima snage na velikim udaljenostima

a da se napon i prebaci na npr 100kV

na 100 kV se ne isplati raditi DC prijenos uoèi da se DC koristi samo pri veleprijenosima snage a tada i napon treba biti 400 kV pa èak i 1 MV

kad bi ga se ponovo spu¹talo bilo bi velikih problema oko harmonika,

problema ima ali ne tako velikih

postojeæom tehnologijom koja napreduje iz dana u dan je to itekako moguæe

NE

do

ohmski

Ja bih pomislio da su relativni gubici parazitnih kapaciteta vezani uz frekvenciju, a ne uz napon!?